Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1
Sutra: 7° 7° 1
19. siječnja 2020.
Zimska sniženja i poniženja

IZMIŠLJENI POPUST Svaki šesti trgovac zavarava kupce: Prije sniženja digne cijenu, pa je onda "snizi"

snimio Roni Brmalj
snimio Roni Brmalj
Autor:
Objavljeno: 3. siječanj 2020. u 13:02 2020-01-03T13:02:39+01:00

Cjeloviti nalazi Državnog inspektorata za prošlu godinu još nisu dostupni, ali je poznato da se slično događalo i tijekom ljetnog sezonskog sniženja. Od 1. do 15. srpnja prošle godine tržišna je inspekcija provela 223 nadzora te utvrdila 39 prekršaja, pri čemu je najveći dio nesavjesnih trgovaca kažnjen. Kazne za prekršaje u pravilu iznose od 10.000 do 100.000 kuna tisuća.

ZAGREB - U prodavaonicama odjeće i obuće nema velike gužve nakon što je 27. prosinca počelo redovito zimsko sniženje cijena, koje traje 60 dana. Prema običaju, građani su glavnu kupnju obavili uoči Božića i Nove godine, a u siječnju smanjuju potrošnju. Osim toga, aktualna sniženja od 20 do 30 posto građanima nisu previše privlačna. Mnogi smatraju da su popusti premali i nerijetko se osjećaju zavaranima.

- Potrošači se najčešće žale da trgovci neposredno prije sniženja nekoj robi podignu cijenu na razinu po kojoj se nikad nije ni prodavala. Zbog toga se kupcima sniženje na prvi pogled čini značajno, a zapravo nije, potvrdila nam je odvjetnica Dijana Kladar, savjetnica Udruge za zaštitu potrošača.

Primjerice, trgovac napiše na deklaraciji proizvoda da je njegova prijašnja cijena iznosila 150 kuna i da je spuštena 20 posto, na 120 kuna. Međutim, kada državni inspektor provjeri trgovačku dokumentaciju, pokaže se da prijašnja cijena proizvoda nije iznosila 150, nego 130 kuna, pa je sniženje zapravo znatno manje, samo sedam do osam posto.

Inspekcijski nadzor

Da je to jedan od najčešćih načina zavaravanja kupaca, potvrđuju upravo redovite provjere koje tijekom sezonskih sniženja provodi Državni inspektorat. Prema dostupnim podacima, trgovački su inspektori u siječnju i veljači prošle godine proveli 378 ciljanih nadzora zimskog sniženja i drugih posebnih oblika prodaje. Pritom su utvrdili 63 prekršaja koja se tiču zavaravanja kupaca.

To znači da golema većina trgovaca savjesno radi, ali da je svaki šesti trgovac u zemlji provodio nepoštenu trgovačku praksu, kako se ona definira prema Zakonu o zaštiti potrošača. Prekršitelji su pritom najčešće nepravilno isticali cijene te zavaravali potrošače u pogledu načina kako je cijena proizvoda izračunana, prema podacima inspektora.

Cjeloviti nalazi Državnog inspektorata za prošlu godinu još nisu dostupni, ali je poznato da se slično događalo i tijekom ljetnog sezonskog sniženja. Od 1. do 15. srpnja prošle godine tržišna je inspekcija provela 223 nadzora te utvrdila 39 prekršaja, pri čemu je najveći dio nesavjesnih trgovaca kažnjen. Kazne za prekršaje u pravilu iznose od 10.000 do 100.000 kuna tisuća.

Stisnuti toplane, odvozitelje smeća i opskrbljivače strujom

Iako je pažnja javnosti najčešće usmjerena na prekršaje trgovaca, Dijana Kladar upozorava da je neusporedivo veći problem nezaštićenost potrošača pred pružateljima javnih usluga. Radi se o uslugama toplana, opskrbi električnom energijom, ili odvozu smeća.

- Tržišni regulatori trebali bi najviše stisnuti upravo pružatelje javnih usluga, ali oni to ne čine, kaže Kladar. Pozitivan primjer je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), koja regulira usluge telekomunikacijskih operatora. Čim primijeti neki problem, HAKOM reagira i ispravlja stvari radi zaštite potrošača. Ostali regulatori su pasivni i puštaju potrošače na milost i nemilost pružateljima javnih usluga, ostavljajući ih da se sami bore za svoja prava, ogorčeno kaže Kladar.

Međutim, vjeruje se da je nepoštena trgovačka praksa znatno šira od službenih podataka. Prema istraživanjima, većina građana koji se osjećaju prevarenima ne prijavljuju prekršaje, jer nemaju vremena za parničenje. Najčešće reagiraju ako su zakinuti za veći novčani iznos, dok za manje iznose trgovcima uglavnom progledaju kroz prste.

Manja sniženja

- Drugi najčešći prigovor naših potrošača jest da sniženja cijena u Hrvatskoj nisu tako velika kao u zemljama Europske unije, upozorava Dijana Kladar, koja je u pitanju zaštite potrošača jedna od najmjerodavnijih osoba u Hrvatskoj. Kod nas, kaže, sniženja u pravilu iznose oko 30 posto. Samo ponekad iznose 50 posto, dok su spuštanja cijena za 70 posto vrlo rijetka. Tržište još nije dobro regulirano kada je riječ o zavaravajućem marketingu, ocjenjuje Kladar. Trgovci, primjerice, oglašavaju sniženje do 70 posto, iako praksa pokazuje da se to odnosi samo na nekoliko proizvoda. To se rijetko sankcionira, a trebalo bi, upozorava Kladar.

Međutim, direktorica Sektora za trgovinu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Tomislava Ravlić, tvrdi da se ponašanje naših trgovaca mijenja. Analize pokazuju, kaže, da su cijene proizvoda u hrvatskim prodavaonicama tijekom sezonskih sniženja posljednjih godina u prosjeku spuštene od 20 do 50 posto. Trgovci se prilagođavaju stanju u zemljama okruženja i bore se da naši građani ne odlaze kupovati na popust u inozemstvo, rekla je Ravlić u povodu početka ovogodišnjeg zimskog sniženja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.