Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Društvo novinara Slovenije (DNS) pozvali su danas nove vlade koje će u obje zemlje biti izabrane nakon parlamentarnih izbora, koji će se u obje zemlje održati 4. prosinca, da bez odlaganja pristupe izradi modernog i europskog medijskog zakonodavstva i pritom ne popuštaju lobijima koji žele nadzirati i ograničiti medije.

U obje zemlje na snazi je medijsko zakonodavstvo koje novinarima i medijima u cjelini onemogućavaju da ispune svoju misiju, upozorile su u zajedničkoj izjavi te dvije nacionalne novinarske organizacije, ocjenjujući da su medijski zakoni loši, a u nekim djelovima i u suprotnosti s međunarodnim dokumentima.

Budući da u obje zemlje najviše poteškoća proizlazi zbog vlasništva nad medijima, posebice netransparentnog, HND i DNS očekuju da će obje vlade stvoriti takvo zakonodavno i regulatorno okružje koje će osigurati potpunu transparentnost vlasništva i postupaka njegovog stjecanja jer je, smatraju, samo »čist, namjenski i zdrav« kapital jamstvo neovisnog i nekorumpiranog novinarstva.

Novinarske organizacije drže da kad se novinari zauzimaju za bolje novinarstvo ne bore samo svoja profesionalna i radna prava već već za dobrobit svih državljana i kritičke javnosti.

»Samo u uređenom i neovisnom medijskom okruženju koje jamči najviše socijalne i profesionalne standarde, novinari mogu ispunjavati svoju zadaću«, stoji u izjavi novinarskih organizacija koje su danas zaključile sporazum o suradnji. Ta suradnja uključuje godišnje susrete izaslanika, razmijenu informacija, usklađeno djelovanje unutar međunarodnih novinarskih organizacija i mogućnost izrade zajedničkih projekata.

Predsjednik DNS-a Matija Stepišnik rekao je da su u Sloveniji na snazi dva medijska zakona (Zakon o RTV Sloveniji i Zakon o medijima) kojima je njihovo društvo nezadovoljno.

Predsjednik HND-a Zdenko Duka ustvrdio je kako u Hrvatskoj dugo vremena nije bila »ovako loša situacija«. Kao probleme je naveo netransparetnost vlasništva u medijima i neizjašnjavanje novinara o urednicima, sve lošiji socijalni položaj novinara, rezanje plaća i otpuštanje novinara.

Iako se u obje zemlje susreću sa sličnim problemima, hrvatski novinari, za razliku od slovenskih još nemaju nacionalni kolektivni ugovor, o kojem s nakladnicima bezuspješno pregovaraju već osam godina.

Sindikat novinara Hrvatske (SNH) je zbog odbijanja predstavnika novinskih izdavača da sklope kolektivni ugovor kojim bi se uredio minimum radnih i materijalnih prava zaposlenih u medijima danas počeo provoditi referendum, to jest izjašnjavanje novinara o stupanju u štrajk.

Predsjednik SNH-a Anton Filić upozorio je da predstavnici novinskih izdavača pristaju samo na niža prava od onih koja su novinarima bila zajamčena u kućnim kolektivnim ugovorima. Problem je što kolektivni ugovori postoje samo u rijetkim medijima i što u tim medijima nema redakcijskih statuta, ustvrdio je Filić.