Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 24° 1
Sutra: 24° 24° 1
27. lipnja 2019.
Konačan popis stanovništva 2011.

Hrvatska "ostarila" i ima sve više ateista: katolička crkva izgubila 200.000 vjernika

Foto Vedran Karuza
Foto Vedran Karuza
Autor: ,
Objavljeno: 17. prosinac 2012. u 11:30 2012-12-17T11:30:00+01:00

Hrvata je 3.874.321 što je za nešto manje od 103.000 manje nego li 2001. godine. Srbi su najbrojnija nacionalna manjina. U Hrvatskoj ih živi 186.633 što je za 14.998 manje nego prije deset godina

ZAGREB U Hrvatskoj živi 4.284.889 stanovnika, prema konačnim rezultatima popisa iz 2011. godine, što je oko 6.000 manje nego li što je navedeno u prvotnim rezultatima objavljenim sredinom prošle godine. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, koji je danas objavio podatke o nacionalnoj, vjerskoj, dobnoj, državljanskoj strukturi i podatke o materinskom jeziku, Hrvata je 3.874.321 što je za nešto manje od 103.000 manje nego li 2001. godine. Srbi su najbrojnija nacionalna manjina. U Hrvatskoj ih živi 186.633 što je za 14.998 manje nego prije deset godina. 

U ukupnom broju stanovnika prednjače žene. Njih je 2.218.554 ili 51,78 posto, dok je muškaraca 2.066.335 ili 48,22 posto. Prosječna starost stanovništva i dalje se povećava, pa je Hrvatska od 2001. do 2011. ostarila za 2,4 godine. Drugim riječima, lani je prosječna starost stanovništva bila 41,7 godina, dok je 2001. godine 39,3 godine. U odnosu na popis stanovništva 1991. godine, stariji smo 4,6 godina.

Žene su, u 2011. prosječno bile stare 43,4 godine ili 2,4 godine više nego 2001. godine. I prosječna starost muškaraca u desetogodišnjem razdoblju porasla je za 2,4 godine pa je lani iznosila 39,9 godina.

Povećani broj ljudi svoju je nacionalnu pripadnost deklarirao prema regionalnoj pripadnosti, i to je ponajviše posljedica pojačanog regionalnog izjašnjavanja u Istri. Regionalnom se pripadnošću deklariralo 27.225 stanovnika, dok ih je na prošlom popisu bilo 9.302. Od toga je broja Istrana 25.491, a prije deset godina bilo ih je 8.865. U Istri se prema regionalnoj pripadnosti izjasnilo čak 12,2 posto stanovnika. 

Određene promjene dogodile su se u vjerskoj strukturi stanovništva. Katolička crkva izgubila je 200.000 vjernika. Prije deset godina bilo ih je 3.897.332, a 2011. godine 3.697.143. U postotku se ne radi o velikoj promjeni jer je katolika u stanovništvu bilo 87,8 posto, a sada ih je 86,2 posto. Velik rast bilježe ateisti. Njih je otprilike 67 posto više nego na prošlom popisu. Tada se 98.376 ljudi izjasnilo da nisu vjernici, a u proljeće prošle godine 163.375. Broj agnostika i neizjašnjenih je podjednak - s 132.532 pao je na 125.536. 

Josipovića brine što smo sve stariji i što nas je sve manje

Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je danas, nakon objave podataka iz popisa stanovništva, kako ga zabrinjava što su stanovnici Hrvatske sve stariji i sve ih je manje.
»Činjenica da nas je sve manje i da smo sve stariji pokazatelj je negativnih demografskih trendova o kojima se govorilo. To je jedno od najozbiljnijih političkih, gospodarskih i kulturoloških pitanja s kojima se suočava Hrvatska«, naglasio je Josipović izrazivši nadu da će popis biti poticaj da se o njemu porazmisili.
Nije samo riječ o smanjenju broja stanovnika, već o padu radnog kapaciteta države, a starenjem stanovništva se otvaraju i pitanja mirovinskog i zdravstvenog sustava i pitanje budućnosti stanovništva u Hrvatskoj, ocijenio je Josipović u emisiji Hrvatskog radija »S predsjednikom uz kavu«.
Zanimljiv mu je, kazao je, podatak prema kojem je katolika 90-tak posto, a agnostika, kojima i sam pripada, tek oko 0,76 posto. »Činjenica da je Hrvatska izabrala predsjednika iz tako male grupacije suprotstavlja se onoj tezi o netolerantnosti u našem narodu. Očito je da su hrvatski građani otvoreni, tolerantni i neisključivi«, ocijenio je predsjednik.
Još uvijek parcijalni podaci popisa stanovništva na koje se čekalo čak godinu i pol dana govore, kazao je, o slabom kapacitetu naše uprave i lošoj organiziaciji.
»Iza toga se krije loša organizacija i slab rad. Nadam se da će vlada s dužnom pažnjom razmotriti pitanje trajanja obrade ovih podataka«, ustvrdio je. (Hina)

Iako mnoge nacionalne manjine bilježe pad broja pripadnika, njih 11 ipak bilježi, u pravilu malen, porast broja pripadnika. Najznačajniji porast stanovnika bilježe Romi, gotovo 70 posto. Njih sada ima 16.975, a bilo ih je 9.463 što će se sigurno odraziti i na njihov manjinski status u pojedinim općinama. Porast bilježe i Bošnjaci i to s 20.755 na 31.479. I to će se odraziti na njihov status na lokalnoj razini, a vjerojatno je to i posljedica agitiranja bivšeg saborskog zastupnička Šemse Tankovića koji je pokušavao ishoditi zabranu toga da se pojedinci izjašnjavaju kao Muslimani te da samo "Bošnjak" bude dopušteno. U postotku najveći porast bilježe Vlasi, ali riječ je o povećanju s 12 na 29 Vlaha u Hrvatskoj. U Hrvatskoj ima više Jugoslavena - bilo ih je 2001. 176, a lani se tako izjasnila 331 osoba. 

Bitno manje ljudi se nije nacionalno izjasnilo nego prije deset godina, kada ih je bilo 89.130, a sada ih je 26.763. Dvije vjerske zajednice koje bilježe povećanje broja pripadnika su muslimani (s 56.777 na 62.977) i židovi (s 495 na 536). 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka