ZAGREB – Privatni mirovinski fondovi, koji prikupljaju i uvećavaju štednju zaposlenih za starost, diljem Europe padaju u krizu. Mnogi od njih više ne mogu uvećavati štednju svojih osiguranika, već ona gubi na vrijednosti.

U posljednjih 12 mjeseci gubitak britanskih fondova se udvostručio i popeo na više od 500 milijardi eura, što znači da će njihovi klijenti dobiti mirovine 25 posto niže od obećanih. Britanci očekuju “mirovinsku krizu bez presedana”, a Financial Times zbog toga predviđa socijalnu i političku krizu” koja će zahvatiti ne samo Europu, nego i SAD.

– Mirovine su u lošem stanju zbog niskih kamata – objašnjava Business Insider, misleći na politiku središnjih banaka u Europi i svijetu. One su nakon krize iz 2008. svjesno snizile kamate na nulu kako bi potaknule oporavak gospodarstva. Niske kamate olakšavaju i teret dugova državama, ali mirovinske fondove to osiromašuje, jer glavninu ušteđenog novca posuđuju upravo vladama.

Negativni prinosi

Klasično državno mirovinsko osiguranje – koje je utemeljio Bismarck, a u Hrvatskoj se sada naziva prvim mirovinskim stupom – nije pogođeno kamatama.

Naime, prvi stup se temelji na solidarnosti između mladih i starih: ono što zaposleni izdvajaju za mirovine, izravno se putem proračuna prelijeva umirovljenicima u potrošnju. Spomenuta kriza zahvaća mirovinsku štednju koja se gomila na privatnim računima – na dobrovoljnoj bazi (treći stup), ili u obveznom drugom mirovinskom stupu, kakav postoji u Hrvatskoj, Čileu i nekim srednjoeuropskim zemljama. Da bi uvećali mirovinsku štednju, privatni fondovi tradicionalno je ulažu uglavnom u državne obveznice, najsigurnije vrijednosne papire.

No, nevolja je što kamate na državne dugove sustavno padaju, pa se dogodilo neočekivano. Već 60 posto državnih obveznica u razvijenom svijetu ima negativne prinose, pa mirovinski fondovi ne mogu vratiti uloženo. Štednja gubi na vrijednosti, a mirovine će biti manje od očekivanih. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble nedavno je optužio Europsku središnju banku da politikom niskih kamata, koja umanjuje mirovine, pridonosi jačanju političkog ekstremizma u Njemačkoj.

– Mnogi mirovinski fondovi u Europi urušit će se u sljedeće dvije do tri godine – izjavio je Philippe Desfosses, direktor mirovinskog fonda za francuske javne službenike. U nizu alarmantnih analiza, koje su zapadni mediji objavili proteklih tjedana, ističe se da će stotine milijuna ljudi u Europi ostati bez prikladnih mirovina, ali ne samo zbog padanja kamata.

Sve se manje štedi

Mirovinski sustavi padaju u krizu i zato što zaposleni sve manje štede za starost. Njihova su radna mjesta sve nesigurnija i relativno siromaše. Više od petine zaposlenih u EU-u radi povremeno ili honorarno, pa sve manje uplaćuju u mirovinski sustav. Čak 45 posto radno sposobnih kućanstava u SAD-u više nema nikakvu štednju za mirovinu, a državno osiguranje je slabo.

Privatni mirovinski fondovi u Hrvatskoj nisu jako pogođeni. Iako njihovi prinosi padaju, naši “mirovinci” drže glavu iznad vode jer kamate na hrvatske državne obveznice, u kojima drže 70 posto štednje, nisu negativne, već spadaju među najviše u Europi. Što neka država lošije gospodari javnim novcem, to je za mirovinske fondove bolje, jer lakše oplođuju novac posuđen državi. Međutim, i kamate Hrvatskoj padaju. Prema mišljenju velikih banaka, mirovinski fondovi u svijetu neće doći na zelenu granu, jer će niske kamate dugo potrajati.

– Jedno je gotovo sigurno. Kamate na državne obveznice bit će negativne od ovog trenutka, pa idućih nekoliko desetljeća – procjenjuje Deutsche Bank u rujanskoj analizi dugoročnog kretanja cijena imovine, o čemu je naš list pisao u nedjeljnom broju. Nitko ne govori kakve će posljedice za mirovinsku štednju biti ako se sadašnjim nevoljama pridruži nova, ako izbije još jedna financijska i ekonomska kriza.