Dokazano prevrtljivi

HDZ se dok je bio na vlasti zalagao za natječaje u policiji i pojašnjenja referenduma, a danas oštro protiv

Dražen Ciglenečki

Gotovo da ne postoji tema o kojoj HDZ danas ima isto mišljenje kao u razdoblju između 2004. i 2011. dok su obnašali vlast

ZAGREB » HDZ-ovi zastupnici na kraju su bili suzdržani kod glasovanja o odluci da Sabor zatraži od Ustavnog suda očitivanje o pitanju za referendum o pravima nacionalnih manjina. Njih deset prisutnih nakon višemjesečnog taktiziranja, dakle, nije znalo što bi mislilo o toj inicijativi, pa se nisu izjasnili. Nije lako bilo razumijeti što HDZ hoće, ali zadnjih dana su inzistirali da sastavni dio odluke ne može biti obrazloženje da bi referendum koji traži vukovarski Stožer bio protuustavan, jer bi se time, smatraju, prejudiciralo rješenje Ustavnog suda.   

Mijenjanje stavova




Većinom glasova jučer je prihvaćeno i vjerodostojno tumačenje Zakona o policiji, prema kojem se sva mjesta u policiji moraju popunjavati putem natječaja. HDZ je oštro bio protiv, tvrdeći da se tim tumačenjem ugrožava pravna država i načela demokracije.


Nije, naravno, rijetkost da političke stranke mijenjaju stavove u zavisnosti od toga nalaze li se na vlasti ili opoziciji. No, HDZ je ipak zasebna kategorija. Gotovo da ne postoji tema o kojoj HDZ danas ima isto mišljenje kao u razdoblju između 2004. i 2011. dok su obnašali vlast. To je slučaj i sa dva spomenuta ovotjedna primjera. HDZ se prije nekoliko godina također, sukladno Zakonu o policiji, zalagao za natječaje, a odluku da se Sabor u vezi zahtjeva za referendum o izmjenama Zakona o radu obrati Ustavnom sudu, popratili su obrazloženjem da to neposredno izjašnjavanje nije potrebno. Naime, zastupnička većina je u jesen 2010. usvojila zaključak Odbora za Ustav da se traži očitovanje Ustavnog suda o sindikalnom zahtjevu za referendum, a u njemu je pisalo i da je »povlačenjem prijedloga zakona iz procedure nestao bitan formalnopravni uvjet za raspisivanje referenduma«.


Predsjednik Odbora Vladimir Šeks, kao i Emil Tomljanović uime Kluba HDZ-a, eksplicitno su tijekom parlamentarne rasprave iznosili stav da je odustankom Vlade Jadranke Kosor od zakonskih promjena koje su izazvale referendumsku peticiju, ona »izgubila ustavno-pravno i zakonsko uporište«.




– Svi oni koji zagovaraju da se unatoč tome referendum treba provesti, dovode cijeli tijek referendumskog procesa u poziciju koju ustavno-pravno, a niti logički nije moguće braniti, upozorio je tada Tomljanović.


I Šeks je, današnjim rječnikom HDZ-a, tada obilato prejudicirao odluku Ustavnog suda.


 – Nakon što je Vlada povukla svoj prijedlog, volja birača koji su se potpisivali je ispunjena. Zato više nema logičnog, zdravorazumskog ni ustavno-pravnoga osnova za raspisivanje referenduma, konstatirao je Šeks u Saboru 23. rujna 2010. Zanimljivo, odluka ustavnih sudaca o referendumu na dlaku se poklopila s njegovim i HDZ-ovim mišljenjem.   

Karamarko 2011.


Kad je, pak, riječ o policiji, početkom studenog 2011. Tomislav Karamarko je u svojstvu ministra unutarnjih poslova najavio natječaje.


– Premijerka mi je potvrdila da će u četvrtak na dnevnom redu Vlade biti uredbe potrebne za provedbu novog Zakona o policiji. Riječ je u Uredbi o plaćama policijskih službenika, Uredbi o klasifikaciji radnih mjesta u policiji i Uredbi o stjecanju policijskih zvanja. Nakon toga će Vlada raspisati javni natječaj za ravnatelja policije, a potom će biti i interni natječaji za imenovanje načelnika policijskih uprava i policijskih postaja, izvijestio je Karamarko novinare 8. studenog 2011. Međutim, uslijedili su parlamentarni izbori koje je HDZ izgubio, pa Karamarko nije uspio provesti planirane natječaje, učinio je to stoga novi ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.