HDZ i koalicija odnijeli šest mjesta, SDP i koalicija pet, Laburisti jedno mjesto!

Na izbore je izašlo 745 tisuća birača, odnosno 20,76 posto biračkog tijela

0.50 -  Nakon 99,24 posto odrađenih izbornih mjesta, sa sigurnošću se može kazati kako HDZ i partneri osvajaju šest mandata, SDP-ova koalicija pet, a Laburisti jedan mandat. Karamarkov blok je osvojio 32,92 posto glasova izašlih birača, SDP-ova koalicija 31,98 posto, a Laburisti 5,76 posto glasova. Prva ispod crte je, tradicionalno, ostala koalicija HSS-HSLS koja je dobila 3,89 posto glasova. Za napomenuti je kako je preko pet posto bilo glasačkih listića. Pojedinačno najviše glasova je osvojio Tonino Picula iz SDP-a (111.180), a druga je bila Ruža Tomašić iz HSP AS s 64.308 glasova.

Nizak odaziv birača na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament zabrinula je političare i, prema ocjenama analitičara, ukazala na pad entuzijazma prema skorom ulasku zemlje u EU, ali izlaznost hrvatskih građana ipak nije bila rekordno niska pošto je na prvim euroizborima u Slovačkoj glasovalo još manje birača. 

Prema posljednjim podacima koje je Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo u ponoć, na izbore je izašlo 745 tisuća birača, odnosno 20,76 posto biračkog tijela.

Spisak europarlamentaraca koji su od 1. srpnja u Bruxellesu:

HDZ-HSP AS- BUZ:

Ruža Tomašić

Andrej Plenković

Dubravka Šuica

Davor Ivo Stier

Ivana Maletić

Zdravka Bušić

SDP-HNS-SUH:

Tonino Picula

Biljana Borzan

Marino Baldini

Oleg Valjalo

Sandra Petrović Jakovina

LABURISTI

Nikola Vuljanić

0.35 -  Mi smo, dragi prijatelji, pobijedili na ovim izborima. Zahvaljujem se svim članovima ove stranke koja je stvorila ovu državu. Izašli smo iz jednog ponora, godinu dana radimo na sebi i danas smo pobjednici – kazao je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Naveo je kako su pokazali smjer “lopovluk, korupcija i kriminal van, a poštenje natrag u Hrvatsku demokratsku zajednicu”, a nakon toga je čestitao i drugima koji su ušli u saziv Europskog parlamenta.

– Očekujem pobjedu na lokalnim izborima 19. svibnja, kazao je još Karamarko, zahvalivši se i svojim koalicijskim partnerima.

0.30 -  Glasovi su prebrojani i nije mi preostalo drugo, a to ne činim teška srca, da čestitam onima koji su dobili više glasova, koji su pobijedili – izjavio je šef SDP-a i premijer Zoran Milanović nakon objave iz DIP-a.Izbori su uvijek neizvjesni, očekivali jesmo nešto bolji rezultat, to ću ovoreno reći, ali odaziv je bio nizak, a zašto je bilo tako, o tome zašto su se birači oglušili, danima će biti riječi. Uveli smo red u popise birača, rekao je Milanović, uvjeren u bolji odaziv na lokalnih izborima koji slijede.Zahvalio je Vesni Pusić i Silvanu Hrelji na svemu što smo pokušali, jer dali smo sve od sebe, kako je rekao.– Birači nikad nisu krivi, a mi moramo dati još više i još jače da naše poruke dopru – rekao je Milanović, koji je izjavu dao okružen koalicijskim partnerima, kandidatima s liste te dijelom ministara. 0.25 -  Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar zadovoljan je jednim osvojenim mjestom. Ističe kako su Laburisti osvojili treće mjesto kao jedini koji su sami izašli na izbore. – Obzirom da su protiv nas bila dva tako velika bloka, zadovoljni smo rezultatom, kaže Lesar. Dodao je i kako su birači svojim neizlaskom pokazali s jedne strane što misle o europskim institucijama, a s druge što o domaćim političarima. – Tu poruku sam shvatio ozbiljno, završava Lesar.

0.00 -  HDZ je uvjerljivo pobijedio u inozemstvu osvojivši, nakon što su prebrojani glasovi s 87,8 posto birališta, 3.562 glasaa, odnosno 61,6 posto. Listu HDZ-HSPAS-BUZ, slijedi lista SDP-HNS-HSU sa 773 glasa, odnosno 13,3 posto. Treća politička snaga u dijaspori je Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku s 2,97 posto osvojenih glasova. HDZ je uvjerljivo pobijedio u Bosni i Hercegovini, a pobijedio je i u Srbiji i to za dva glasa. Njihova je lista osvojila 75 glasova, a koalicijska lista SDP-a 73. SDP se može tješiti uvjerljivom pobjedom u Rusiji gdje osvojio 60 posto glasova (15 do 25) i gdje je čak i SRP uspio osvojiti jedan glas. Broj nevažećih lista u inozemstvu mnogo je manji nego u domovini i iznosi tek 1,62 posto.

23.45 -  Na preko obrađenih 95 posto birališta, stanje je još uvijek 6-5-1. HDZ i partneri su s 33,05 posto najuspješniji, SDP, HNS i HSU imaju 31,72 posto, a s 5,74 posto na u europarlament idu i Laburisti.

23.05 -  Na gotovo osamdeset sedam posto prebrojanih glasova, HDZ i koalicija ima vodstvo i dalje preko jedan posto u odnosu na SDP-ovu koaliciju.

22.30 -  Prema dosad prebrojanim glasovima, četvrti na listu su – nevažeći glasački listići. I prelaze prag od pet posto.

22.20 -  Nakon objave prvih rezultata DIP-a, u stožeru na Iblerovom trgu visoki dužnosnici SDP-a uglavnom su se razbježali od novinara, komentirajući tek usput pristigle rezultate.

– Kaj vam je, pa ne možemo mi izgubiti izbore, dobacio je Gordan Maras. U stožeru koalicije zasad se tješe tvrdnjom da su najprije obrađena manja biračka mjesta, a da su glasačke baze SDP-a i HNS-a veliki gradovi. To je i procjena HNS-ovog kandidata Joze Radoša. Na Iblerovom trgu su i potpredsjednici Vlade, Milanka Opačić i Branko Grčić. Grčić očekuje da će rezultati na kraju biti u skladu s anketama, šest mandata za SDP-ovu listu, pet za HDZ-ovu i jedan mandat za laburiste.

Od početka večeri u stožeru koalicije zabavljaju se borbom između Špičkovine i Vukovine, odnosno informacijama da je u Špičkovini s 20 glasova dobio HDZ, a u Vukovini s istom prednošću SDP. 

22.15 -  Nikola Vuljanić, broj jedan na listi Laburista, nije mogao sakriti oduševljenje prvim rezultatima izbora.

– Imamo razloga veseliti se, pokazali smo se kao treća stranka u državi, što je mjesto koje zaslužujemo, kaže Vuljanić, ističući kako izabrani parlamentarci nemaju legitimitet. Zbog broja ljudi koji su izašli, smatra da legalitet postoji, ali ne i legitimitet.

21.55 -  U stožeru HDZ-a nakon prvih rezultata DIP-a zavladalo je oduševljenje, ali i neskriveno iznenađenje rezultatima. Kako komentiraju HDZ-ovci, njihova dobra prolaznost za sada nije posljedica činjenica da su dobili neke nove birače već činjenica da birači SDP-a i koalicije nisu izašli na izbore. Jendom riječju, HDZ-ovic komentiraju, “posložilo nam se”.

21.50 -  U času kad se putem HTV-a uključilo Državno izborno povjerenstvo na Iblerovom trgu nastao je muk, javljaju naši reporteri, napominjući da se u koalicijskom stožeru s jako velikim nestrpljenjem očekuju rezultati jer je, po svim pokazateljima s terena, očigledno da su liste SDP-a i HDZ-a skoro izjednačene.

21.40 -  HDZ i koalicija pobjedili Kukuriku koaliciju prema prvim rezultatima DIP-a! HDZ i njegova lista 32,27 posto, SDP i koalicija 31,29 posto, Laburisti 7,40 posto, HSS-HSLS blizu izbornog praga od pet posto, kao i HDSSB i njihovi partneri, a Jakovčić na 3,16 posto. Prema d’Hondtu podjela mandata za sada je 6 – 5 – 1. Pojedinačno, preferencijalnim glasovima, najviše uzeo Tonino Picula s 38 tisuća glasova, a druga ukupno je Ruža Tomašić s 22 tisuće osvojenih glasova.

21.20 -  Državno izborno povjerenstvo (DIP) upozorilo je dvije najveće hrvatske stranke – HDZ i SDP da su prekršile izbornu šutnju ako su putem interneta ili SMS-a svojim članovima sugerirali kako da glasuju na izborima za Europski parlament.

“Nakon medijskih upita o spornim porukama putem SMS-a ili interneta DIP je upozorio stranke da su prekršili izbornu šutnju, pokaže li se da stoje iza takvih poruka”, izjavio je Hini predsjednik DIP-a Branko Hrvatin.

Pritom je dodao da takva upozorenja ne znače da je tijelo koje nadzire izbore utvrdilo da su se takve nepravilnosti i dogodile. “To je trenutno nemoguće utvrditi zbog opsega posla kojega obavljamo. Osim toga zasada nije moguće utvrditi tko je sporne poruke uputio”, kazao je Hrvatin.

Prema pisanju medija mnogi članovi SDP-a jutros su primili SMS poruku u kojoj ih se poziva da izađu na izbore i podrže listu pod brojem 24. “Danas su izbori za Europski parlament. Pozovite sve prijatelje da izađu na izbore i podrže listu broj 24”, stajalo je u SDP-ovoj poruci.

Dan prije izbora, odnosno prvoga dana izborne šutnje na internetskoj stranici HDZ-ovog koalicijskog partnera HSP-a dr. Ante Starčević objavljen je tekst u kojemu stoji: “Starčevićanci Slavonije i Baranje s područja svih pet županija bili su aktivni u skromnoj ali dobro organiziranoj kampanji za koalicijsku listu za EU parlament HSP AS, HDZ i BUZ te za predsjednicu stranke i našu kandidatkinju za EU parlament Ružu Tomašić”.

U DIP-u su potvrdili da i to predstavlja kršenje izborne šutnje, ali da je još uvijek nemoguće utvrditi tko je sporni sadržaj postavio na internet.

21.15 -  Koliko god su se novinari trudili stjerati Ivana Jakovčića da kaže je li neulazak u europarament njegov politički kraj, on ni jednom svojom gestom nije odavao čovjeka koji je pred krajem. Pače, nošalantno reče da je župan istarski još jedno mjesec-mjesec i pol dana, a “onda ćemo dalje vidjeti, prerano je o tome govoriti”. Ističe i kako je sretan što je 45 do 50 posto birača u Istri glasalo za njegovu listu, prema rezultatima s terena.

21.10 -  Prema podacima koji su im stizali s terena, HDZ je pobijedio na prvim europskim izborima i osvojio najviše mandata. U širenju optimizma prednjači je bivši ministar vanjskih poslova, član predsjedništva stranke Gordan Jandroković– Dobijamo u Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku, Virovitici. Možete već popčeti spremati komentare o tome da su u Hrvatskoj potrebni prijevremeni parlamerntarni izbori, oduševljeno je Jandroković kružio oko novinara.Politički tajnik Tomislav Čuljak svako je malo pogledavao na mobitel na koji su mu stizali rezultati s biračkih mjesta na kojima su prebrojani glasovi.– Pobijedili smo u Sukošanima, a na jednom biračkom mjestu na Trešnjevci mi smo dobili 106 glasova, a SDP 102, hvalio se Čuljak.Oni malo suzdržaniji govore, pak, da je “pet europskih mandata, puna šaka brade”. 20.25 -  Ivan Jakovčić i članovi njegove Nezavisne liste za stožer su, posve u skladu s osnovnim ciljem ovih izbora, odabrali Europski dom u Zagrebu. Atmosfera se tek “stvara”. Jakovčić i njegove kolege s liste su, naime, u jednoj prostoriji. Pripadnici sedme sile u drugoj. Ono što ih veže i spaja je za sada, istarski pršut i biska ohlađena na idealnoj temperaturi. Gineta se, kako se do sada dalo vidjeti, ne pije. Jakovčića smo tek stigli priupitat za komentar niskog odaziva birača.– Odaziv je očekivano nizak, a mi očekujemo da ćemo osvojiti jedam mandat u Europskom parlamentu. To je ono što mislim realno – kazao nam je Jakovčić. Dodaje pritom da će taj koji bude izabran odgovorno obavlajti svoj posao u Strasbourgu.

20.20 -  U središnjici SDP-a na Iblerovom trgu u Zagrebu privode se kraju pripreme za početak dočeka rezultata izbora za Europski parlament. Dolazak stranačkih čelnika predvođenih predsjednikom stranke i premijerom Zoranom Milanovićem, te nositeljem liste koalicije SDP-a, HNS-a i HSU-a Toninom Piculom očekuje se iza 21 sat. Dosad je među novinare koji se polako okupljaju u središnjici SDP-a spustio tek ministar uprave Arsen Bauk, ali on nije želi davati nikakve izjave prije nego se oglasi Državno izborno ovjerenstvo (DIP) sa prvim službenim rezultatima izbora za Europski parlament. Zajedno sa SDP-ovcima izborne će rezultate čekati i predsjednica HNS-a Vesna Pusić i predsjednik HSU-a Silvano Hrelja. Na zajedničkoj listi HNS ima dvoje,  a umirovljenici jednog kandidata.

19.50 -  Otkad je predsjednik HDZ-a postao Tomislav Karamarko, promjene su vidljive i u noći čekanja izbornih rezultata. Grickalice i kekse zamijenile su vrlo konkretne stvari. Unatoč recesiji i poteškoća u financiranju stranke, nakon što je stranka prestala surađivati s Fimi medijom, u HDZ su stolovi puni hladnih narezaka, ali i drugih delicija. Karamarko se očekuje tek iza ponoći, a HDZ-ovi kandidati s europske liste, osim švedskim stolom, krate vrijeme izjavama u kojima svaljuju na Vladu odgovornost za slab odaziv birača.

Drugi s liste HDZ-a, Andrej Plenković je baš te dvije adrese izričito naveo kao “zaslužne” za nizak odaziv. “Oni imaju političku odgovornost zbog odvajanja europskih od lokalnih izbora. Mi smo upozoravali da će se to dogoditi. Javnost nije bila pripremljena na to kakvi su ovo izbori, niti joj je objašnjeno što je to preferencijalno glasovanje. A sve to je propušteno zbog manipulacija Kukuriku koalicije koja je aktivnostima Vlade vodila kampanju i tako su učinili da se prava kampanja zapravo ni ne vidi. Na javnom servisu nije bilo sučeljavanja. Za izbore za jednu godinu mandata je potrošeno 83 milijuna kuna koji su se mogli bolje utrošiti za novu zgradu našeg predstavništva u Bruxellesu”, sipao je optužbe Plenković.

Očekuje najmanje pet zastupnika.

Slab odaziv na danas održane izbore za Europski parlament posljedica je odluke vladajućih da se ti izbori održe odvojeno od lokalnih, ocijenio je pak HDZ-ov kandidat Davor Ivo Stier.

“Mi smo upravo upozoravali na to da su odvojeni europski i lokalni izbori suprotni onome što čini dobar dio članica EU, u kojima se ti izbori održavaju istodobno. Vlast je odlučila suprotno, očito s namjerom da odaziv bude što manji. Zbrzali su izborni proces, smanjili rokove i onemogućili institucionalnu kampanju, u kojoj bi građani dobili punu informaciju o tome što je europarlamentarac i kako se glasuje”, rekao je Stier nakon zatvaranja birališta, u HDZ-ovoj središnjici.

Ocijenio je da je odlukom o odvajanju izbora izgubljena prigoda da Hrvatska pošalje jaku poruku i dade veći legitimitet svojim predstavnicima u Europskom parlamentu. “No, odgovornost za to je na onom tko je donio takvu odluku”, rekao je Stier.

U HDZ-u i dalje očekuju da će dobiti najmanje pet, a nadaju se i šestom mandatu.

“Sigurni smo u pet mandata, a to nam daju i ankete, ali budući da je poznato da ankete svugdje u Europi strankama desnog centra daju manje od realnog, nadamo se i šestom mandatu”, dodao je Stier.

19.45 -  Niska izlaznost na izbore, 14,63 posto do 16.00 sati, zabrinula je Hrvatske laburiste, kojima ankete predviđaju osvajanje jednog od dvanaest hrvatskih zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu. Predsjednika stranke Dragutina Lesara pitali smo bi li bio zadovoljan izborom jednog laburističkog kandidata u EU parlamentu, ali konkretan odgovor nismo dobili.

– Ostvarila se moja bojazan da će izlaznost biti niska. Razlog tome je tajming izbora i nikakvo praćenje kampanje. Kraj ovakve izlaznosti teškop je bilo što predviđati, rekao je Lesar.

Prvi na laburističkoj “europskoj listi”, saborski zastupnik Nikola Vuljanić, upozorio je pak da je ovako niska izlaznost zapravo opasna. On se također se suzdržao od prognoziranja rezultata.  – Na ovakvu izlaznost samo dragi bog zna kako će to proći, rekao je. Laburistima, smatra Vuljanić, niska izlaznost ne odgovara. Moguće je, napominje, “da na izbore iziđe samo stranačka vojska i nitko drugi”.– Opasna je ovo situcija. S jedne strane je politički establishment, a s druge narod koji neće ići na izbore. Vlast je namjerno taktizirala, želeći da izlaznost bude što manja. To može biti opasna situacija. Izlaznost su smanjili prije svega datumom na koji su zakazalio izbore, a potom i kratkom kampanjom te izostankom kampanje koja bi ljudima objasnila o kakvim se izborima zapravo radi. Zatim, imali smo tu i onaj spin sa zastupničkim plaćama… Sve je to utjecalo na izlaznost, zaključio je Vuljanić.

19.40 - Najniži odaziv na europske izbore zabilježen je 2004. godine u Slovačkoj kada je na birališta izašlo svega 16,97 posto birača. Slovaci, čija je zemlja pristupila Europskoj uniji u svibnju te godine, tada su prvi puta birali svoje zastupnike u Europski parlament. Osim u Slovačkoj, na prvim euroizborima slab odaziv birača bio je i u Poljskoj – glasovao je tek svaki peti birač. Ni pet godina kasnije, kada su Slovaci i Poljaci drugi puta izašli na europske izbore, interes nije bio puno veći: u Slovačkoj  je iznosio 19,64 posto, a u Poljskoj 24,53 posto. Za razliku od Slovačke i Poljske, u druge dvije nove članice – Cipru i Malti – odaziv punoljetnih građana na prve izbore 2004. godine bio je daleko veći, 72,5 na Cipru, odnosno 82,39 posto na Malti.

Bugarska i Rumunjska prve su euroizbore, kao i Hrvatska, održale mimo redovitih izbora koji se svakih pet godina održavaju u svim članicama EU-a. S obzirom da su redoviti izbori bili zakazani za 2009., Bugarska i Rumunjska, koje su EU pristupile 2007., morale su zasebno birati svoje zastupnike u Europskom parlamentu. U te dvije zemlje na prve izbore za EP izašlo je nešto manje od 30 posto birača.

Zastupnici Europskog parlamenta općenito su prvi puta izravno birani 1979. godine, u devet zemalja članica tadašnje Europske ekonomske zajednice. Kako je broj članica današnje EU rastao, tako je interes za EU-izbore opadao. Dok je te 1979. godine prosječni odaziv bio oko 62 posto, dva desetljeća kasnije bio je 43 posto.

19.00 -  Izborna šutnja je završila, glasovanje je također gotovo, broje se glasovi. Obzirom na izlaznost manju od očekivane, može se pretpostaviti kako će Državno izborno povjerenstvo rezultate imati i prije nego su to planirali. Do 16 sati na birališta izašlo tek 14,63 posto glasača  ; čini se kako ćemo ipak imati rezultat bolji od Slovačke, koja je imala ukupnu izlaznost oko 16 posto.

———————————————————-

OSOBNI KARTON EUROPSKOG PARLAMENTA:

PRVI IZRAVNI IZBORI ZASTUPNIKA: 1979. godineTRAJANJE MANDATA: pet godinaBIRAČKO PRAVO: državljani zemalja članica stariji od 18 godina, osim u Austriji u kojoj je dobna granica 16 godinaTRENUTNI BROJ ZASTUPNIKA: 754BROJ ZASTUPNIKA IZ HRVATSKE: 12BROJ ZASTUPNIKA NAKON PRISTUPANJA HRVATSKE: 766BROJ ZASTUPNIKA PREDVIĐEN LISABONSKIM UGOVOROM: 750 + predsjednik parlamenta REDOVITI IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT (U 28 ZEMALJA): svibanj 2014. godineBROJ HRVATSKIH ZASTUPNIKA U SLJEDEĆEM SAZIVU (2014-2019): 11

——————————————–

SLIKA S BIRALIŠTA

Hodnik je bio uzak i dugačak. Onako, otprilike u austro-ugarskom stilu gradnje. Parket možda tek koje desetljeće mlađi. Dakle, hod čovjeka prosječne težine izaziva simfoniju škripe. Koja se u gotovo potpunoj tišinu prekrasnog proljetnog jutra zvučala dodatno sablasno.

U širokoj prostoriji na kraju hodnika, nekoliko praznih ograđenih biračkih mjesta i za stolom šest mlađahnih članova biračkog odbora. Iskreno ozareni činjenicom da se netko pojavio.– Je l’ vama cijeli dan ovakva gužva, pitao je birač pružajući osobno. – Uglavnom jest. Nije baš cijelo vrijeme ovolika, tu i tamo stignemo koju sekundicu predahnut’, kazao je, smijući se, jedan od članova biračkih odbora uzimajući slani perec iz plastične šalice na stolu.Dva zaokruživanja i ubacivanje listića trajali su niti minutu. I onda je biraču valjalo nazad kroz isti hodnik, ugodna osjećaja da je obavio građansku dužnost.

Ni na odlasku nije sreo nikog.

———————————————-

I U BIH ZAVRŠENO GLASANJE

U 19 sati zatvorena su birališta na području Bosne i Hercegovine na kojima su hrvatski građani koji žive u toj zemlji mogli glasovati za izbor hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.

Odaziv u nedjelju bio je znatno veći nego u subotu a na svih sedam biračkih mjesta do 18 sati tijekom dvodnevnog glasovanja svoje je biračko pravo iskoristilo 2348 hrvatskih državljana, potvrdila je Hini Mirela Lucić, prva tajnica u hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu i koordinatorica za provedbu izbora na teritoriju BiH.

Samo u nedjelju glasovalo je više od 1700 birača dok ih je u subotu to učinilo nešto više od 600, pojasnila je Lucić.

Najveći odaziv birača bio je na području Mostara gdje ih je glasovalo nešto više od 900.

Među glasačima bio je i veliki broj onih koji se nisu prethodno registrirali a sudjelovanje na izborima ipak im je omogućeno na temelju posebnih potvrda kojih je izdano nešto više od 1200.

Rezultate glasovanja sa izbornih mjesta u BiH objedinjeno će objaviti Državno izborno povjerenstvo (DIP).