ZAGREB Uz sve terete koji pritišću proračun i koji su već godinama predmet  javnih rasprava, javnim financijama opasno prijete i obveze što su ih posljednjih desetak godina stvorile cestarske tvrtke  koje vjerojatno iz svoga poslovanja  nikada neće moći ni smanjiti, a kamo li otplatiti taj dug. Iako njegov rast usporava sa smanjivanjem radova u cestogradnji, dug HAC-a, HC-a i Autoceste Zagreb-Rijeka svake godine raste. 

Na kraju prvog tromjesečja ove godine te su tri tvrtke imale 38,433 milijarde kuna  obveza, što je za 1,3 milijarde kuna više nego godinu dana ranije, ili tri milijarde kuna više nego što je to bilo u prvom kvartalu 2011. godine. Kako god završio Vladin pokušaj da dio autocesta da u koncesiju najvjerojatnije će najveći dio tih obveza pasti na teret države i ona će ih kad tada morati pretvoriti u javni dug. 

Svi dužni 

Najveći dio obveza cestarskih tvrtki, pokazuju izvješća o poslovanju 21 javnog poduzeća objavljena na stranicama Ministarstva financija, su dugoročne obveze po kreditima i one iznose 34,1 milijardu kuna, dok  su preostale 4,3 milijarde kuna kratkoročne obveze odnosno one koje dospijevaju u sljedećih godinu dana. Gotovo milijarda kuna otpada na obveze dobavljačima, što su u ovom slučaju građevinske tvrtke, i taj je dug  u odnosu na prvi kvartal prošle godine porastao za više od 300 milijuna kuna. 

No, nisu rasle obveze samo cestarskim tvrtkama, povećan je ukupan iznos  obveza svih javnih poduzeća i to za više od četiri milijarde kuna i one su na kraju prošlog kvartala iznosile 72 milijarde kuna.  Javna poduzeća dobavljačima duguju 4,2 milijarde kuna  i taj je dug povećan za oko  pola milijarde kuna. 

No, rasla su i potraživanja  što ih javna poduzeća imaju prema  kupcima  i to za oko 350 milijuna kuna   i krajem prvog tromjesečja  popela su se na 6,3 milijarde kuna. Najveći dio tog rasta otpada na potraživanja HEP-a koji od svojih kupaca treba naplatiti 2,01 milijardu kuna, što je 150 milijuna kuna više nego godinu dana ranije. 

Pet gubitaša