Ukupan iznos štednje se povećao, ali je zarada od kamata manja / Foto S. DRECHSLER
Hrvatski građani zaradili su zbog manjih kamata čak 673,3 milijuna kuna manje nego godinu dana ranije, a i strani štediše izgubili su čak 111 milijuna kuna. Jedino su banke u konačnici povećale svoju zaradu – zaradile su 10,3 milijuna kuna ili 121 milijun više
ZAGREB Iako se ukupan iznos štednje hrvatskih građana povećao u prošloj godini, njihova zarada od kamata pala je za gotovo 15 posto, odnosno od svojih su štednih uloga u prošloj godini zaradili čak 673,3 milijuna kuna manje nego godinu dana ranije, pokazuje to godišnje izvješće Hrvatske narodne banke. Posljedica je to pada kamata na štednju s prosječno 3,4 posto na 2,9 posto, pa se zarada građana od kamata sa 4,6 milijarda kuna iz 2013. godine u prošloj godini spustila na oko četiri milijarde kuna. Zaustavljanje kamata na toj razini ili daljnji nastavak njihova pada značit će i manje prihoda u državnom proračunu od poreza na zaradu od kamata. Da se kojim slučajem taj porez naplaćivao već u prošloj godini država bi ubrala 80 milijuna kuna manje nego u 2013. godini.
Depoziti stranaca
Osim građana Hrvatske manje su na svojoj štednji zaradili i stranci koji novac drže u bankama u Hrvatskoj. Banke su na kamate za oročene depozite stranaca u prošloj godini platile čak 111,3 milijuna kuna manje nego godinu dana ranije, što je pad od 37,5 posto. I kod stranog je stanovništva pad ostvaren zbog smanjenja kamatnih stopa, a očito je riječ o depozitima većih iznosa za koje se ugovaraju posebne kamate, pa je i pad bio veći. Takav se pad dogodio iako depoziti stranog stanovništva u Hrvatskoj stalno rastu.
Veću zaradu od svih banaka u Hrvatskoj u prošloj je godini ostvarila Hrvatska narodna banka. Ta je institucija u 2014. godini ostvarila dobit od 2,7 milijardi kuna, što je povećanje dobiti od dvije milijarde kuna u odnosu na 2013. godinu kada je dobit iznosila 735 milijuna. No, zato su se smanjile ukupne međunarodne pričuve HNB-a i na kraju 2014. iznosile su 12,6 milijardi eura, što je 219 milijuna eura manje nego 2013 godine.
– Depoziti stranog stanovništva porasli su u 2014. godini za 3,2 posto ponajviše pod utjecajem rasta depozita klijenata iz Rusije i Bosne i Hercegovine, stoji u izvješću središnje banke. Koliko je štediša više iz Rusije ili Bosne i Hercegovine, te koliko su porasli njihovi depoziti u izvješću središnje banke se ne navodi.
Smanjenje troškova kamata što ih banke plaćaju na depozite svojim klijentima razlog je zbog kojeg su banke u prošloj godini povećale svoju neto zaradu na kamatama.
Banke zaradile
Njihov je prihod od kamata smanjen, ali kako je smanjen i izdatak, banke su u konačnici povećale svoju zaradu na kamatama, unatoč tome što slabi njihova kreditna aktivnost, a uz to se za oko 440 milijuna kuna smanjio njihov prihod od kamata na kredite u švicarcima zbog toga što je Vlada odlučila kamatu na te kredite fiksirati na 3,23 posto. Ipak u konačnici su banke, kad se trošak kamata odbije od prihoda ostvarenog na njima, ostvarile zaradu od 10,3 milijarde kuna, što je 121 milijun kuna više nego godinu dana ranije. Uz to rasla je zarada od provizija i naknada koje banke naplaćuju svojim klijentima. Iako su u tom segmentu rasli gotovo svi prihodi najveće povećanje ostvareno je od provizija i naknada za kreditne kartice.
Na bolje poslovanje banaka u prošloj godini utjecalo je i to što je smanjena potreba rezerviranja za loše i nenaplative kredite. Banke su u prošloj godini imale 4,9 milijardi kuna troškova rezerviranja što je čak 1,3 milijarde kuna manje nego u 2013. godini. Tako su u konačnici u prošloj godini banke ostvarile dobit od 2,5 milijarde kuna, što je rast od 1,8 milijardi ili čak 263 posto u odnosu na 2013. godinu.
