Nakon razgovora s čelnicima stranaka

Grabar-Kitarović: Iskristaliziralo se sedam važnih društvenih izazova, a prvi je demografska kriza

Hina

Snimio Darko JELINEK

Snimio Darko JELINEK

Grabar-Kitarović je najavila da će razgovore nastaviti s institutima i drugim stručnim organizacijama



Vidim prostor za dijalog i konsenzus, pa i za novi društveni ugovor za kvalitetniju budućnost Hrvatske, poručila je u petak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u izjavi za medije o razgovorima koje je u proteklih dva tjedna vodila s većinom čelnika parlamentarnih stranaka, sindikatima i poslodavcima te predstavnicima stručne i akademske zajednice, a pozivu na razgovor s predsjednicom države nisu se odazvali čelnici SDP-a i Hrvatskih laburista.


“Obzirom na sve ovo što sam čula u razgovorima i što većina parlamentarnih stranaka ističe kao izazove, ja vidim prostor za dijalog, prostor za konsenzus, pa ako hoćete i za novi društveni ugovor kako bismo zajedničkim snagama Hrvatsku usmjerili u pravcu koji će nam jamčiti kvalitetniju budućnost”, kazala je hrvatska predsjednica.


Najavila je da će razgovore nastaviti s institutima i drugim stručnim organizacijama.




Nakon što obavi te razgovore te prikupi “određena stajališta i podatke” spremna je, ističe, podijeliti ih opet sa čelnicima parlamentarnih stranaka “u nadi kako bi to moglo pomoći daljnjem dijalogu u političkom prostoru te kvalitetnoj javnoj raspravi”.


Predsjednica Grabar-Kitarović podsjetila je da se pozivu na razgovor nisu odazvali čelnici SDP-a i Hrvatskih laburista.


Svi čelnici parlamenatrnih stranaka s kojima je razgovarala, dodala je, potvrdili su kako nedostatak dijaloga predstavlja ozbiljnu barijeru u iznalaženju onog minimalnog konsenzusa koji je hrvatskom društvu potreban kako bi krenulo naprijed.


Iznijela je točke i probleme koji su se u tim razgovorima iskristalizirali kao “važni društveni izazovi koji ili traže rješenja ili odgovore, ili barem postavljanje pravih pitanja”, a hijerarhijski ih je predstavila u sedam točaka.


Predsjednica države ističe, uz stalo, demografsku krizu, nedostatak dijaloga, opću društvenu krizu, nepostojanje jedinstvene temeljne gospodarske politike, slabost institucija i nisku razinu produktivnosti državne administracije, činjenicu da je ova godina izborna odnosno “godina praznog hoda” te neprilagođen obrazovni sustav.