Brak HDZ-a i HNS-a

ENERGETSKO PRESLAGIVANJE Vlada odustaje od otkupa Ine, prodaja 25% HEP-a ide dalje?

Jagoda Marić

Foto: N. REBERŠAK

Foto: N. REBERŠAK

Vlada odustaje od otkupa Ine, prodaja 25% HEP-a ide dalje?U HNS-u se i dalje zalažu za provođenje IPO-a u HEP-u te podržavaju otkup dionica Ine, ali ne novcem prikupljenim od prodaje HEP-ovih dionica. U dijelu HDZ-a strahuju da od otkupa Ine od MOL-a neće biti ništa, a da će se s privatizacijom HEP-a nastaviti te da će država izgubiti ovu tvrtku



ZAGREB Iako u, preko noći sastavljenom programu, na kojem su formirali zajedničku Vladu, HDZ i HNS, osim fraza, nisu dogovorili nijedan konkretan potez, posebice kad je u pitanju privatizacija, Vladu će nakon dugo vremena činiti dvije stranke koje su se najjače zalagale za početak privatizacije HEP-a, odnosno prodaju 25 posto dionica u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO). Iako su njihovi motivi različiti, pa i namjena novca koji bi se tako prikupio, i HNS i HDZ su jedine političke grupacije u Hrvatskoj koje nisu zazirale od toga da se započne privatizacija u toj energetskoj kompaniji, jednom od rijetkih velikih i gospodarsko jakih sustava koji su još ostali u državnom vlasništvu.


Nova kompanija


HNS je preko svog ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka takvu ideju zagovarao još u Vladi Zorana Milanovića, a cilj joj je bio, objašnjavao je tadašnji ministar, zadržati ta sredstva u HEP-u i iskoristi ih za širenje u regiji, pa su se spominjao preuzimanja u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Milanovićeva Vlada ipak nije krenula u taj posao, a na Badnjak 2016. godine premijer Andrej Plenković najavio je da će Vlada pokušati otkupiti MOL-ov udio u Ini, a kasnije je otkrio da bi se sredstva trebala osigurati prodajom 25 posto dionica HEP-a, jer je to jedini model koji jamči da neće doći do povećanja duga.



Vladin Savjet za pregovore s MOL-om prije dva tjedna je doživio promjene, pa je umjesto Mostovih ministara Slavena Dobrovića i Ante Šprlje, te državnog tajnika za energetiku Ante Čikotića Vlada tamo imenovala Kristiana Turkalja i Marija Šiljega, državne tajnike koji su radili Šprljin i Dobrovićev ministarski posao. Sad su imenovani novi ministri pravosuđa i zaštite okoliša i energetike, pa je pitanje hoće li u Savjetu radi toga biti novih promjena. Sigurno je jedino da će Vlada morati promijeniti još jednog člana jer je ostavku dao ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier, koji je također bio u Savjetu. S obzirom na te činjenice nije teško zaključiti koliko se posljednjih mjeseci moglo raditi na planu otkupa Ininih dionica.





Vrdoljak i HNS tomu su se snažno suprotstavili, uz napomenu da IPO u HEP-u treba provesti, ali ne da bi se otkupila Ina nego da se ojača HEP. No, u HNS-u se također zalagao za otkup dionica Ine, pa su ponudili model po kojem bi se za otkup dionica Ine osnovala nova kompanija. U nju bi Hrvatska prebacila preostale dionice Ine, HEP bi dao dio dobiti, a uključili bi se fondovi i druge tvrtke. Trebalo bi podići i kratkoročni kredit koji bi se, nakon preuzimanja Ine od Mađara, vratio izdavanjem obveznica hrvatske naftne kompanije. I to sve u samo jednoj godini, čime bi se izbjeglo povećanje javnog duga.


Sada se situacija promijenila i HDZ i HNS su u zajedničkoj Vladi u kojoj su ponešto pomiješane karte, pa je tako sektor energetike od Mostovca Slavne Dobrovića, preuzeo HDZ-ov Tomislav Ćorić. Što se tiče HNS-a u toj stranci su nam jučer rekli da se njihov stav nije promijenio da se i dalje zalažu za provođenje IPO-a u HEP-u, kako bi ta tvrtka stekla kapital za jačanje. Podržavaju i otkup dionica Ine, ali ne novcem prikupljenim od prodaje HEP-ovih dionica, nego po modelu koji je početkom godine predstavio njihov sad već bivši predsjednik Vrdoljak.


U HDZ-u je situacija, čini se nešto drukčija. Odgovarajući na pitanja zastupnika, prije nego što je potvrđen za ministra, Ćorić je rekao da Vlada još nije donijela odluku o modelu otkupa dionica Ine, te da »nam u idućem razdoblju slijedi ponovna procjena modela otkupa, proces pregovora s drugom stranom«. Nje pojasnio znači li to da u igri više neće biti Mostov model koji isključuje prodaju HEP-a, ili da će se propitivati i model IPO-a u HEP-u koji zagovaraju premijer Plenković i potpredsjednica Vlade Martina Dalić.


Opet na početku


Na pitanje znači li to da Vlada odustaje od tog modela, ministar državne imovine Goran Marić izbjegao je zapravo direktno odgovoriti. On je kazao da Vlada tek treba dobiti procjenu vrijednosti Ine, pa tako i dijela kojeg bi država otkupila od MOL-a, a da prije toga treba dobro proučiti stanje u Ini.


– To je prvi korak i sigurno ne bi bilo dobro raditi drugi korak prije nego se dobro odradi prvi, kazao je Marić.


Osim što to znači da je Vlada još uvijek na početku kad je otkup Ine u pitanju, iako je najavljen prije pola godine, to sugerira da se otvara i prostor za dogovor s novim glavnim partnerom HNS-om oko svih detalja tog posla, ako se on uopće dogodi.


U HDZ-u su inače suzdržani po tom pitanju i očito svi osluškuju stavove i izjave svog predsjednika, no neslužbeno nam neki od njih procjenjuju da od tog otkupa u konačnici neće biti ništa, iako stranka podržava otkup Ine. No, dio naših sugovornika iz HDZ-a oprezan je kad je u pitanju početak privatizacije HEP-a, jer ističu, nevezano za otkup MOL-ova udjela u Ini, pojedinci i u HDZ-u i u HNS-u zagovornici su privatizacije HEP-a.


– Iako to nitko nije isticao, to je jedna od stvari u kojima su naše dvije stranke prilično bliske, nema neke velike razlike među njima. Nadam se da nam se neće dogoditi privatizacija HEP-a pod izlikom da ćemo otkupiti Inu, pa kad shvatimo da za to nemamo novca, odustajemo od kupnje Ine, ali smo otvorili vrata tome da država gubi HEP, zabrinuto nam kaže jedan sugovornik iz HDZ-a. No, ističe da će osim o HDZ-u to ubuduće ovisiti o HNS-u, odnosno o tome hoće li zagovornici tog procesa iz HDZ-a dobiti gorljive pobornike u HNS-u, što dosad nije bio slučaj s partnerima iz Mosta. Ističu i da će to ovisiti, među ostalima, i o tome koliko će utjecaja na svoju stranku i dalje imati Vrdoljak.