Grad: Rijeka
Danas: 18° vedro
Sutra: 8° 23° vedro
30. travnja 2017.
Proizvođači nezadovoljni

Država ne potiče ekološki ogrjev: Hrvatska izvozi na tone peleta, a škole se griju na - lož ulje

Država nije pokazala interes za prelazak grijanja u svojim ustanovama s fosilnih goriva na pelete / Foto Marin ANIČIĆ
Država nije pokazala interes za prelazak grijanja u svojim ustanovama s fosilnih goriva na pelete / Foto Marin ANIČIĆ
Autor:
Objavljeno: 6. prosinac 2016. u 8:33 2016-12-06T08:33:55+01:00

Začuđuje nas da pročelnici ili zamjenici župana za društvene djelatnosti ne poduzimaju ništa po pitanju prelaska na jeftinije i ekološki prihvatljivo grijanje, kažu u Hrvatskoj udruzi biomase

ZAGREB -  Iako Hrvatska obiluje šumom kao obnovljivim izvorom energije, i svake godine domaći proizvođači drvnih peleta izvezu oko 200 tisuća tona tog, ekološkog materijala za grijanje, pritom i značajno jeftinijeg od ostalih energenata, država ni na koji način upotrebu ovog ogrjeva ne potiče niti ga sama koristi. Kako upozoravaju iz Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK-u, niti jedna se Vladina zgrada ne grije na taj energent, koji je ne samo ekološkiji od drugih nego bi državi omogućio i značajne uštede. Računica kaže da jedan kilovatsat grijanja na pelet košta 0,34 kune, kilovatsat energije iz toplane 0,38 kuna, cijena kilovatsata iz prirodnog plina je 0,58 kuna, a ekstra lakog lož ulja čak 0,80 kuna. I većina škola te drugih javnih ustanova, nažalost, koristi mazut odnosno lož ulje.

Pelet je proizvod prešan iz piljevine te osušen, a u sagorijevanju otpušta onoliko CO2 koliko ga je drvo primilo tijekom svog života. S ekonomskog gledišta, upotreba drvnih peleta otvara nova radna mjesta, pogotovo u ruralnim dijelovima, gdje je smještena drvna industrija.

Nema interesa

U Hrvatskoj postoji devet proizvođača peleta, od kojih su tri u Gorskom kotaru i dva u Lici, ostali u Slavoniji te drugim krajevima Hrvatske. Većina onoga što proizvedu, međutim, ide u izvoz, u koji odlazi i više od 500 tisuća tona sječke te preko 800 tisuća tona višemetričkog drva.

Računica za kWh grijanja

Pelet - 0,34 kn

Toplana - 0,38 kn

Prirodni plin - 0,58 kn

Lož ulje - 0,80 kn

»Država do sada nije pokazala interes za prelazak grijanja u svojim ustanovama s fosilnih goriva na pelete. Isto je i u predškolskim ustanovama te školama, čiji su osnivači gradovi i županije. Kompletno u svim južnim županijama grijanje takvih ustanova je na lož ulje, izuzev nekoliko sporadičnih slučajeva u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj je na nekim otocima instalirano grijanje na pelete«, navodi Željko Lovrak iz Hrvatske udruge biomase. »Začuđuje nas da nadležni pročelnici ili zamjenici župana za društvene djelatnosti ne poduzimaju ništa po pitanju prelaska na jeftinije i ekološki prihvatljivo grijanje, s kojim se ispunjavaju i direktive u obveznom udjelu obnovljivih izvora, odnosno smanjenju CO2. Budući da je većina tih ustanova u energetskom razredu sa visokim utroškom energije, neshvatljivo je da se proračunski novac nepotrebno troši na fosilna goriva, za koja se, osim toga, mora plaćati i naknada za onečišćenje«, napominje. Zanimljivost koju dodaje kaže da su domari u ustanovama često ti koji se zdušno odupiru uvođenju novog energenta, budući se »gotovo svi privatno voze na stare dizel golfove koje pune lož uljem.

Subvencije za peći

Dok u nekim državama EU-a godinama postoje subvencije za kupnju peći na pelete, u Hrvatskoj, unatoč potpisanim međunarodnim obvezama Hrvatske o smanjenju korištenja fosilnih goriva, niti jedna Vladina zgrada ne koristi pelet za grijanje, kao ni bilo koji drugi obnovljivi izvor energije – upozorava predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK Ivić Pašalić.

Pita se kako je moguće da se objekti Nacionalnog parka Plitvička jezera ili novoizgrađena škola u Zadru griju na mazut i lož ulje.

Kako konkretizira Lovrak, Nacionalni park Plitvička jezera ima tri kotlovnice, instalirane snage devet megavata. Uz faktor emisija za lož ulje od 0,31 kg CO2/kwh i 0,299 kgCO2/kWh za ekstra lako lož ulje, te su kotlovnice veliki zagađivači, napominje, jer u svojoj punoj snazi svakog sata »proizvedu« 2,7 tona CO2 »Posebno nas čudi da nadležni za Nacionalni park – Ministarstvo zaštite okoliša, a po novom i energetike, ništa ne poduzimaju da zamijene korištenje fosilnih goriva peletom ili sječkom. Na udaljenosti od 45 kilometara imaju dvije tvornice peleta – u Udbini i Perušiću, u kojima se proizvode pelete od ličke bukve i jele, u količinama koje nekoliko puta premašuju potrebe nacionalnog parka za energijom«, zaključuje Lovrak.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka