Zabava se na obali seli u barove, koji imaju velike terase i koji se noću pretvaraju u disco klubove, makar ne moraju uvijek imati dozvolu i za te oblike zabave
ZAGREB Disco klubovi u Hrvatskoj polako postaju prošlost i gube bitku s ostalim oblicima zabave. Tako barem sugeriraju službene brojke Državnog zavoda za statistiku o zaradi u ugostiteljstvu iz kojih se da zaključiti da su su klasične diskoteke u prošloj godini svojim vlasnicima donijele najmanje novca.
Više od disco klubova u prošloj su godini, barem kad su u pitanju pravne osobe u ugostiteljstvu, zaradili i planinarski i lovački domovi.
Problem s bukom
Iako ovu statistiku DZS-a treba uzeti s rezervom jer je riječ samo o godišnjem prihodu pravnih osoba u ugostiteljstvu, ona ipak sugerira da klasični disco klubovi, smješteni obično u podrumskim prostorima s dobrom zvučnom izolacijom više nisu ni gostima ni poduzetnicima zanimljivi.
– Posla je sve manje i manje, gosti se sele u barove, koji si »prišiju« naziv noćni i rade cijelu noć, ali imaju ogromne terase i pravo je pitanje kako uopće mogu raditi kao diskoteke do ranog jutra, obzirom na buku, žali se vlasnik jednog od rijetkih klasičnih disko klubova na Jadranu.
U Hrvatskom šumama otkrivaju da su vikendima u razdoblju od travnja do rujna najčešće puni, te da se sve više i privatnih kuća pretvara u planinarske ili lovačke domove, ali ističu da su im gosti uglavnom domaći ili lovci iz inozemstva te da ima još prostora za povećanje prihoda u lovačkim i planinarskim domovima
Ne želi govoriti pod svojim imenom, jer kako kaže i ovako ima dovoljno problema, i uvjeren je da su klasične diskoteke izgubile rat s barovima koji imaju velike terase na otvorenom, koji su hit posljednjih godina, a čije opremanje i održavanje, pogotovu kad je u pitanju sigurnost i zaštita od buke, nije tako skupo kao ono u disco klubovima.
Jači i lovački domovi
Prema statističkim podacima zarada takvih barova bila je u prošloj godini, opet kad su u pitanju pravne osobe, gotovo dvostruko veća od zarade disco klubova i disco barova. Jedan od primjera da gradovima na Jadranu, kad je zabava u pitanju, vladaju barovi s velikim terasama je i onaj opatijskog »Hemingwaya«.
Naime, buka s terase tog bara pokvarila je koncert Zagrebačke filharmonije i akademskog zbora »Ivan Goran Kovačić« pod ravnanjem maestra Dmitrija Kitajenka, ali u svemu nisu nevine ni gradske vlasti koje bi morale voditi računa o tome da koncert Filharmonije na Ljetnoj pozornici i glazba s terase obližnjih barova, koji postaju diskoteke, ne idu istovremeno, ali i da Grad mora naći načina da u ponudi ima i jedno i drugo.
Disco na otvorenom u potpunosti će, tvrdi naš sugovornik, zavladati obalom, ali upozorava kako bi država morala voditi računa o tome da se svaki bar koji ima atraktivnu terasu ne može preko noći, s obzirom na buku, pretvoriti u disco. Na primjedbu da su disco klubovi izgubili rat i s planinarskim i lovačkim domovima, kaže da bi ipak trebalo uzeti i statistiku koja uključuje i obrtnike, ali dodaje da nije siguran da i tada brojke ne bi bile iste.
U planinarskim i lovačkim domovima Hrvatskih šuma koje smo jučer zvali skeptični su prema brojkama DZS-a, pa kažu kako naprosto ne vjeruju da su zaradili više od disco klubova. U jednom od domova na delničkom području kazali su nam kako je »zarada disco klubova očito mršava ako je manja od njihove«. Napominju da su oni dio velikog poduzeća i svoje prihode uredno prijavljuju, dok to ne mora biti slučaj s disco klubovima čiji su vlasnici privatnici.
