Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. rujna 2019.
Globalna kriza odražava se i na hrvatske radnike

Danak krize naftnog biznisa: Više tisuća pomoraca ostalo bez posla na platformama

Platforme koje buše i traže naftu na velikim dubinama prestale su raditi / Foto REUTERS
Platforme koje buše i traže naftu na velikim dubinama prestale su raditi / Foto REUTERS
Autor:
Objavljeno: 17. prosinac 2015. u 8:40 2015-12-17T08:40:47+01:00

Izvjesno je da će tijekom iduće godine mnogi pomorci morati pronaći alternativu i prijeći na bilo koju vrstu brodova koji rade, iako su to uglavnom slabije plaćeni poslovi u odnosu na off shore

RIJEKA  Globalna kriza naftnog biznisa odražava se i na hrvatske pomorce. Točan broj pomoraca koji su ostali bez posla teško je procijeniti, ali je sasvim izvjesno da se ta brojka mjeri u tisućama, kao i da će biti sve veća. Najviše je izgubljenih radnih mjesta na off shore tržištu, jer je veliki broj brodova uposlenih na opskrbi platformi sada vezan u lukama diljem svijeta u iščekivanju kakvog-takvog oporavka.  

Kap. Mario Zorović, predsjednik CROSMA-e, hrvatskog udruženja posrednika u zapošljavanju pomoraca, te direktor Agencije Zorović Maritime Services, smatra kako od ukupno oko 18.000 hrvatskih pomoraca, oko 15-tak posto od tog broja ima posao na djelatnostima vezanima uz off shore.

Teške prognoze

– Govorimo o brodovima za opskrbu platformi i drugima koji su vezani uz podršku off shore biznisu. Kriza je ovdje najveća i imamo dosta upita pomoraca koji su ostali bez posla na off shoreu i pokušavaju pronaći novi posao što nije jednostavno jer na drugim vrstama brodova, primjerice za prijevoz rasutog tereta, kriza traje od 2008. godine. Off shore platforme koje buše i traže naftu na velikim dubinama su prestale raditi, jer su rezerve velike i cijene nafte su pale na 37 dolara po barelu, s prognozom da će biti i niže, pa nema potrebe za novom proizvodnjom i nalazištima. Tankersko tržište je manje pogođeno, u zadnje vrijeme su vozarine čak i blago narasle. Nemoguće je prognozirati do kada bi ova situacija mogla potrajati. Činjenica je da se tankeri i dalje grade, kao i da ozbiljne konzultanske kuće predviđaju da će do 2020. godine nedostajati 20-tak tisuća pomoraca, pa stoga vjerujem da ne bi trebalo biti kratkoročno i srednjoročno ugroženo pomorsko tržište, pogotovo kad je riječ o časničkom kadru, ističe Zorović.   

Situaciju u sličnim tonovima opisuje i voditelj splitsko-šibenske agencije za ukrcaj pomoraca Pasat d.o.o., kap. Ino Munitić, koji također potvrđuje da mnogi pomorci ostaju bez posla na off shoreu.  

Vezani u lukama

–  Mi smo izgubili oko 90 ljudi, a to je u našem slučaju 50 do 60 posto svih pomoraca uposlenih na off shoreu. Situacija je takva da vlasnici kompanija i menadžment brodova nisu mogli brodove uposliti, jer posla više nema, nema bušenja na platformama i banke nisu više zainteresirane za praćenje ulaganja. Imamo dosta kompanija koje su ulagale u brodove, preinvestirale su se i sada brodove jednostavno nemaju gdje zaposliti, pa stoje vezani u lukama s minimalnim brojem članova posade kako bi se gubici smanjili.

Teško je predvidjeti razvoj situacije i dati savjet pomorcima. Izvjesno je da će tijekom iduće godine mnogi morati pronaći alternativu i prijeći na bilo koju vrstu brodova koji rade, iako su to uglavnom slabije plaćeni poslovi u odnosu na off shore. Perspektiva povratka off shorea postoji, ali nikada više u obimu kakav je bio ranije. Taj povratak se može očekivati 2018. godine. Upitno je koliko će vlasnici i menadžment kompanija moći čekati, jer i njihov opstanak postaje upitan ako ne mogu u dužem razdoblju pronaći poslove.

Nezahvalno je procjenjivati koliko je hrvatskih pomoraca ostalo bez posla, ali je pretpostavka da imamo 15 do 20 tisuća pomoraca. Ako je oko 8.000 pomoraca vezano uz poslove na off shoreu, vjerujem da je 50 posto njih izgubilo posao, a to je velik broj, koji oslikava da je situacija doista teška – zaključuje Munitić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.