Nakon što je predsjednik Općinskog suda u Zadru Željko Rogić otvoreno prozvao dio svojih kolega, poput sutkinje Sonje Miljak, da presporo vode svoje postupke, umjesto očekivane podrške struke dobio je rješenje Sudačkog vijeća Županijskog suda o povredi Kodeksa sudačke časti. Iako je samo tražio da suci na njegovom sudu rade više, brže i bolje, doživio je osudu struke i jednog dijela kolega.

Činjenica je, međutim, da je Željko Rogić kritizirajući svoje kolege ipak bio na dobrom putu o čemu svjedoči golemo nezadovoljstvo stranaka u postupcima koji se vode na Općinskom sudu u Zadru. Jedna od tih stranaka je i Zadranin Boirislav Perica, bivši ravnatelj NP Plitvička jezera, a danas direktor hotela i autokampa Grabovac iz sustava tog nacionalnog parka, koji smatra da se upravo zbog prozvane sutkinje Sonje Miljak i nekih njenih kolegica, odnosno nekih njihovih suđenja i odluka, pravna struka crveni.

Tko živ, tko mrtav

Borislav Perica smatra, kao stranka u nekoliko postupaka koji se vode na Općinskom sudu u Zadru, da će presude u svojim postupcima, uzimajući u obzir dinamiku njihovih dosadašnjih vođenja, vjerojatno čekati punih 20 godina. Dotad, kaže, tko živ, tko mrtav.

  – Još 2004. godine podnio sam, tužeći 19 rođaka, vlasničku tužbu za predaju u posjed. No sutkinja sasvim nepotrebno naredne godine postupak razdvaja na 10 zasebnih predmeta koji su već godinama kod raznih sudaca u fazi dokaznih postupaka. Prvi predmet, od kojeg je sve krenulo, miruje dok se preostalih 9 ne riješi. Sutkinja je pogriješila već na samom početku jer nije poštovala načelo ekonomičnosti postupka po kojem svaki postupak mora biti vođen sa što manje troškova. Zbog tog načela nije smjela ni trebala razdvajati jedan postupak na još devet novih. To znači za nas kao tužitelje i 9 puta više troškova. U svakom slučaju, predmeti koji su se po mojoj vlasničkoj tužbi započeli voditi 2005. prema dosadašnjem vođenju postupka neće biti završeni do pravomoćnosti sigurno 20 godina. Osim toga, zbog razdvajanja postupka na još 9 novih, smanjena je vrijednost predmeta spora čime sam kao tužitelj izgubio pravo na redovnu reviziju kao izvanredno pravno sredstvo. Tu se pojavljuje i prozvana sutkinja Sonja Miljak koja je napravila grešku kad je, suprotno već zauzetog stava Županijskog suda u Zadru u jednom predmetu u kojem je donesena pravomoćna presuda u moju korist, donijela nepravomoćnu presudu u korist druge strane, koju je potvrdila njezina kolegica sa Županijskog suda, iako se radi o istoj pravnoj stvari i usprkos pravomoćnoj presudi Sreskog suda iz Obrovca iz 1934. godine koja je podijelila imovinu među rodbinom (tužiteljem i tuženicima) i koja je neoboriv dokaz nesavjesnosti posjeda druge strane, kaže Borislav Perica.

Klanovi i lobiji

Tvrdi kako je on sa svojim tužbama i pozicijom koju ima kao stranka u postupku pred Općinskim sudom u Zadru živi dokaz kako pravosuđe može negativno utjecati na život pojedinca koji zbog nesvrsishodnog i protuzakonitog postupanja pojedinih sudaca ne može doći u posjed svojeg vlasništva, odnosno svoje zakonito nasljeđene imovine.

   – Logično je da zbog slučaja poput mojeg predsjednik Općinskog suda u Zadru Željko Rogić želi razbiti klan određenih sudaca, u realnosti se radi o sutkinjama od kojih traži da mu objasne kojom brzinom rješavaju predmete. Sudac Rogić je u pravu kad ih proziva za sporost u donošenju odluka, ali i na kvalitetu njihovog rada. S obzirom na postupke koje vodim na Općinskom sudu u Zadru, a koji se drugostupanjski rješavaju na Županijskom sudu u Zadru, te uzimajući u obzir isprepletenost raznih interesa, klanova i lobija, siguran sam da Županijski sud ne može kvalitetno nadzirati zakonitost i pravilnost donošenja prvostupanjskih odluka na Općinskom sudu u Zadru. Zato predlažem da se pravomoćnost presuda s Općinskog suda u Zadru umjesto na Županijskom sudu u Zadru donosi na nekom drugom Županijskom sudu u Hrvatskoj, kaže Perica.

   Borislav Perica je, inače, vlasnik zemlje veličine oko 30 tisuća četvornih metara u okolici Zadra. Stečena je nasljeđivanjem, dok tuženici tu istu zemlju imaju u posjedu i obrađuju. Perica sudskim putem traži da mu tuženici vrate zemlju u posjed, dok tuženi rođaci smatraju da su zemlju stekli u vlasništvo dosjelošću. Indikativnim smatra da »steći vlasništvo na temelju dosjelosti nije nigdje tako lako kao što je to slučaj kod Općinskog i Županijskog suda u Zadru, gdje pojedine sutkinje očito ne shvaćaju taj institut, posebno u dijelu savjesnosti posjeda«.

   »Pametnome dosta«, zaključio je Perica.