ZAGREB » Hrvatska će do 2060. godine izgubiti 600 tisuća stanovnika i prema projekcijama za 45 godina u njoj će živjeti 3,7 milijuna stanovnika, kaže se u projekcijama Europske komisije, objavljenima u Izvješću o starenju stanovništva. 

  U odnosu na ukupno stanovništvo u promatranom razdoblju najveće smanjenje, prema dobnim granicama, bit će vidljivo među radno-sposobnim stanovništvom u dobi od 15 do 64 godine života. Projekcije EK-a pokazuju da će Hrvatska izgubiti 757 tisuća radno sposobnih stanovnika. Udio stanovnika u dobi od 15 do 64 godine sa 66,9 posto u 2013. godini smanjit će se na 56,5 posto, dok će udio stanovnika do 14 godina života pasti sa 14,9 na 13,9 posto. Kao i u ostatku Europe, istodobno će rasti udio starijeg stanovništva. Tako procjene kazuju da će 2060. godine udio stanovnika u dobio od 65 do 79 godina života u ukupnoj populaciji u Hrvatskoj iznositi 18,5 posto nasuprot 13,8 posto. Starijih od 80 godina života bit će 11,1 posto dok ih je prije dvije godine bilo 4,4 posto. 

  U promatranom razdoblju proračunska izdvajanja povezana sa starenjem smanjit će se sa 21,2 posto BDP-a u 2013. godini na 18,4 posto BDP-a. Izdaci za zdravstvo, međutim rast će sa 5,7 posto na 7,4 posto, a dugoročnu skrb s 0,4 na 0,5 posto BDP-a. S druge strane, očekuje se snažnije smanjenje proračunskih izdvajanja za mirovine i to sa 10,8 na 6,9 posto. Očekuje se i smanjenje izdvajanja za nezaposlenost s 0,5 na 0,2 posto BDP-a dok bi javna potrošnja povezana s obrazovanjem trebala pasti s 3,7 na 3,3 posto BDP-a. 

  Projekcije EK ukazuju kako će Hrvatska teško ostvariti gospodarski rast viši od dva posto. Tek bi u 2030. domaće gospodarstvo moglo rasti po stopi od 2,1% dok bi nakon toga stope rasta bile niže. Te stope nedovoljne su da se Hrvatska ikada izvuče iz svog dužničkoga kruga. 

  Hrvatska će imati 143 tisuće učenika manje pri čemu će na visokoškolskim ustanovama biti 48 tisuća studenata manje, dok se ostatak odnosi na osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Posljedica smanjenja broja učenika je i smanjenje nastavnog kadra te projekcije kazuju da ćemo ostati bez 13 tisuća učitelja, nastavnika i profesora. 

  I dok je 2013. godine novi umirovljenik prosječno radio 35,3 godine do 2060. godine prosječan period u kojem novi umirovljenik doprinosi sustavu povećat će se za 3,8 godina. Odnosno, novi umirovljenik prosječno će iza sebe imati 39,1 godinu radnog staža. 

  Dok je u Hrvatskoj već sad gotovo neodrživa situacija s obzirom na to da iza jednog umirovljenika stoji svega 1,14 radnika, tim niskim granama EU će se približiti 2060. godine. U prosjeku iza jednog umirovljenika na razini 28 zemalja EU danas su četiri radnika, a na koncu promatranog razdoblja broj radnika će se prepoloviti.