Novi nameti

Boravišna pristojba bit će povećana, ali će više novca ostajati lokalnim turističkim zajednicama

Biljana Savić

Promjene se odnose na turističku sezonu 2018. / arhiva NL

Promjene se odnose na turističku sezonu 2018. / arhiva NL

Boravišna pristojba bit će korigirana i iznosit će između 2 i 3 eura. Još nema službenih informacija, ali čini se da su hotelijeri protiv povećanja jer ocjenjuju da im to utječe na konkurentnost



Ministarstvo turizma aktivno priprema izmjene svih turističkih zakona te zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) i svojevrstan zaokret u promociji, očekujući da će i ova godina donijeti pozitivne turističke trendove. Ministar Gari Cappelli najavio je i da se ide u izmjene i svih drugih turističkih zakona, od onog za boravišnu pristojbu, za turističku članarinu, turističke zajednice te zakona o turističkom zemljištu. Od pokrenutih izmjena zakona prioritet ima Zakon o boravišnoj pristojbi, koji bi trebao biti gotov do sredine srpnja kako bi do tada mogla biti donesena i nova uredba za 2018. godinu o visini boravišne pristojbe, te da bi sektor mogao planirati poslovanje u idućoj godini, a predloženim izmjenama boravišna pristojba bit će korigirana prvi put nakon više od 15 godina. Prijedlog korekcije te pristojbe je da Ministarstvo odredi njene maksimalne i minimalne iznose, pri čemu se o maksimalnom iznosu još razgovara, ali će svakako biti veći od dosadašnjeg, te će iznositi između 2 i 3 eura ili od 15 do 20 kuna, dok je dosadašnji maksimalni iznos bio 7 kuna. Ministarstvo namjerava lokalnim vlastima dopustiti da same odrede iznose boravišne pristojbe za svoje destinacije, pa čak i za različite dijelove destinacija, a o visini boravišne pristojbe odlučuju vijeća turističkih zajednica koja čine predstavnici i javnog i privatnog sektora, što je također novost.



Boravišnu pristojbu prvi put bi trebali plaćati i svi putnici s brodova na kružnim putivanjima koji izađu u grad, a raspravlja se i o mogućnosti da privatni iznajmljivači ubuduće plaćaju boravišnu pristojbu po svakom gostu i noćenju, umjesto paušalno, kako je to većina radila do sada. Točnije, privatni niznajmljivači su dosad plaćali godišnji paušal bez obzira na broj gostiju koji su imali, a sada će morati plaćati po svakom gostu. Također, i nautičari bi ubuduće boravišnu pristojbu plaćali kao i svi drugi gosti, i to na način da najveći dio tako naplaćenih sredstava ostaje u mjestu u kojemu je nautičar boravio i platio pristojbu.



Nepravedni rashodi




Zna se da turističko vijeće čine i hotelijeri i ostaje za vidjeti kako će oni reagirati na povećanje boravišne pristojbe. Zasad nema službenih informacija, ali čini se da su hotelijeri protiv povećanja boravišne pristojbe, jer ocjenjuju da im to utječe na konkurentnost poslovanja. Predlaže se i to da turističke zajednice zadrže 30 posto sredstava od boravišne pristojbe koju su dosad uplaćivali jedinicama lokalne samouprave. Turističke zajednice dosad su plaćale 30 posto sredstava od naplaćene boravišne pristojbe jedinicama lokalne samouprave i čelnici TZ-a često su bili nezadovoljni načinom na koji su gradovi i općine upravljali tim sredstvima, jer su ih trebali uložiti za povećanje kvalitete boravka gostiju, a to, kažu turistički djelatnici, općine i gradovi često nisu činili.


– S obzirom na to da gornja granica boravišne pristojbe još nije definirana, teško mi je govoriti o nekim konkretnim povećanjima, odnosno većim prihodima. Da bi veći budžet TZ-a Grada Raba dobro došao u smislu realizacije svega onoga što je njegova zadaća, sigurno je da bi dobro došao. Postavlja se pitanje je li povećanjem boravišne pristojbe zapravio predviđeno sve, pogotovo ako se ide u smislu da TZ bude i marketinška agencija, a marketinške aktivnosti iziskuju kudikamo veći budžet od ovoga kojim sad raspolažemo, kaže nam rapski gradonačelnik i predsjednik TZ-a Grada Raba Nikola Grgurić. Ističe da Rab očekuje odlične rezultate ove sezone.



Prihodi TZ-a od boravišne pristojbe i turističke članarine dijametralno su suprotni u gradovima i turističkim mjestima. Primjerice, TZ Baške ima 2,5 milijuna kuna prihoda od boravišne pristojbe i 200 tisuća kuna od turističke članarine, koju plaćaju gospodarski subjekti koji imaju bilo kakve veze s turizmom, a to su trgovci, frizeri, ugostitelji… S druge strane, TZG Rijeke od turističke članarine ubere 3,7 milijuna kuna, a od boravišne pristojbe 840 tisuća kuna.



– Predvidjeli smo malo povećanje u smislu ponavljanja prošle super godine, kad smo kao otok premašili 2 milijuna noćenja prvi put nakon 1989. godine, pa nas veseli činjenica da je buking za 2017. godinu kod našeg najvećeg člana hotelijera već u najavi veći za 33 posto u odnosu na sjajnu 2016. Znači da s pravom možemo očekivati veće prihode, a onda nam je lakše organizirati aktivnosti turističke zajednice koje se protežu od zajedničkog nastupa na tržištima i poboljšanja boravka turista u mjestu organiziranjem manifestacija koje bi u budućnosti trebale biti kvalitetnije i veće, ukoliko prihodi budu veći. Pitamo ga ima li nepravednih rashoda u TZ-u.


– Ne mogu tvrditi da ima nepravednih rashoda, ali je sigurno da je strateško opredjeljenje jedne turističke zajednice da se isključivo bavi promocijama na tržištu i manifestacijama u samoj destinaciji, mislim da je to najveći posao TZ-a i mi smo napravili sve da prihode usmjerimo na ta djelovanja, a maksimalno smo smanjili neka nepotrebna koja je Grad Rab preuzeo na sebe. Vidljiva je promjena strukture trošenja TZ-a koja je unatrag 15 do 20 godina trošila na brojne manje komunalne projekte kojima se TZ ne bi smio baviti, pa se sad bavi turističkim tržištem, turističkim proizvodom i poboljšanjem boravka turista u mjestu, što znači da smo se opredijelili za organizaciju manifestacija, događaja i evenata.



Visina boravišne pristojbe, po sadašnjem zakonu, ovisi o turističkom razredu u koji je razvrstano naselje u kojem se ostvaruje noćenje i o razdoblju sezone. Visina paušalnih iznosa boravišne pristojbe utvrđuje se na temelju prosječnog broja noćenja ostvarenih u prethodnoj godini u vrsti smještaja za koje se plaća boravišna pristojba. Razdoblja sezone u turističkim općinama ili gradovima utvrđuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske turističke zajednice. Visinu boravišne pristojbe na prijedlog ministra utvrđuje Vlada, u pravilu, u prvoj polovini tekuće godine za sljedeću godinu.



Izbjeći preklapanja


Direktor TZ-a Grada Rijeke Petar Škarpa kaže da je boravišna pristojba jedan od osnovnih prihoda turističkih zajednica i da je izuzetno važno sagledati sve elemente na koje ona utječe prije bilo kakve promjene.


– Činjenica je da se ona nije dugo mijenjala i da je u konkurentskim zemljama ona puno viša. Sa stajališta lokalne turističke zajednice bilo bi dobro da što veći dio boravišne pristojbe ostaje lokalno i da upravo prihod s te osnove koristi za unapređenje turističkog proizvoda destinacije. Nama bi sigurno povećanje prihoda s te osnove značilo više aktivnosti, više promidžbe i svakako uređeniju destinaciju. Po sadašnjem zakonu 65 posto ostaje lokalno, dok se 35 posto raspodjeljuje na županijsku i nacionalnu turističku zajednicu. Međutim, prije izmjena zakona trebalo bi jasnije definirati aktivnosti svih razina, izbjeći preklapanja u poslovima i onda sukladno jasnim ciljevima postaviti omjere. Eventualno povećanje boravišne pristojbe trebalo bi pratiti zone ili kategorije smještaja od minimalne do maksimalne u hotelima s pet zvjezdica. Kod boravišne pristojbe koju plaćaju turisti koji borave u smještajnim kapacitetima nema nekih većih nepoznanica, osim kvalitetnije definirati sve kategorije po kojima se boravišna pristojba ne naplaćuje ili umanjuje, te dokumente putem kojih ostvaruje to pravo, smatra Škarpa. Kaže da je puno primjedbi bilo na boravišnu pristojbu za nautičare koja nije jasno definirana.


– To treba jasnije definirati, kao i način raspodjele. Znamo da nautičari tijekom svog boravka plove kroz više područja jedinica lokalne samouprave, a mnogi i više županija, pa nije jasno kako i tko će definirati visinu boravišne pristojbe i na koji će se način kontrolirati naplata. Jer, lako se može dogoditi da boravišna pristojba u svakoj luci bude različita. Ako bi za nautičare boravišna pristojba bila ista za cijeli Jadran, može se dogoditi da u hotelu boravišna pristojba iznosi 3 eura, a na jahti u istom mjestu 2 eura, što nema logike – ocjenjuje Škarpa i dodaje da kod boravišne pristojbe u nautičkom turizmu svakako ima najviše prostora za povećanje, ali s jasnim ciljem ulaganja u kvalitetu, ekologiju i sigurnosti nautičkog turizma.