Upozorenje sa sjednice Turističkog vijeća HGK

Bez rješavanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra nema investicija

Alenka Juričić Bukarica

R. Brmalj

R. Brmalj

Sadašnjim tempom rješavanja tih uvjeta trebat će 40 godina da postignemo rezultate navedene u Strategiji razvoja turizma do 2020., upozorio je Franco Palma



RIJEKA » Turistička 2015. u Hrvatskoj mogla bi biti slična prošloj s mogućim blagim porastima do dva posto, ali to nije dovoljno da turizam ojača. Provedba Strategije razvoja turizma do 2020. godine osnovni je uvjet za rješavanje problema koji postoje u turističkom sektoru i zapreka za unapređivanje poslovanja i povećanje investicija u turizmu, naglasio je Franco Palma, predsjednik Turističkog poslovnog vijeća, na prvoj sjednici Vijeća. Palma je naveo kako će sadašnjim tempom rješavanja tih uvjeta trebati i do 40 godina da turistički sektor postigne rezultate navedene u Strategiji.


 


 Teško agencijama


Stagnacija u turizmu znači gubljenje pozicija, a time i zaostajanje hrvatskog turizam za konkurentskim zemljama. Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Turističkog vijeća istaknuto je i kako je ponavljanje turističkih rezultata iz 2014. te nastavak rasta i širenje tržišta cilj svih turističkih sektora u ovoj godini. Posebno je istaknuto nastojanje da se produži turistička sezona u predsezoni i posezoni te poveća korištenje kapaciteta. 



Prihodi od turizma u Hrvatskoj ove bi godine mogli premašiti 7 milijardi eura i to privlačenjem više posjetitelja, koji zaobilaze konkurentske destinacije zbog političkih neizvjesnosti, uključujući i Grčku, izjavio je za agenciju Bloomberg ministar turizma Darko Lorencin.   »Rani buking za ovu sezonu je u porastu, što bi moglo biti zbog percepcije sigurnosnih pitanja u zemljama poput Grčke, Egipta i Turske«, rekao je Lorencin u intervju toj agenciji.   Promjenom vlade u Grčkoj ranije ovoga tjedna na njezino čelo došao je premijer Aleksis Cipras koji je obećao da će suzbijati masovni turizam jer, kako je ustvrdio Cipras, šteti lokalnim poduzetnicima.   Turizam u Turskoj, pak, mogao bi trpjeti posljedice nakon što su zapadne vlade upozorile svoje građane da izbjegavanju putovanja u tu zemlju nakon eksplozije bombe u Istanbulu 6. siječnja. Hrvatski turizam lani je uprihodovao otprilike 7 milijardi eura, gotovo ostvarivši prihode iz 2008. godine, najbolje dosad, podsjeća Bloomberg.   »Ova godina mogla bi to premašiti«, kazao je Lorencin. (Hina)


   Ukazano je kako je važno poraditi na stvaranju uvjeta za ulaganja, a to je u prvom redu porezna politika te rješavanje pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra. Naime, kampovima raste kvaliteta ponude i povećava se broj mobilnih kućica, no bez ugovora o turističkom zemljištu neće biti većih investicija u tom području, rečeno je na Vijeću. Osobito je važno i pitanje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a Turističko poslovno vijeće zatražit će informacije o tome u kojoj je fazi donošenje tog zakona, s obzirom na to da je prošla gotovo godina dana od zatvaranja javnog savjetovanja o nacrtu prijedloga Zakona.

  Obiteljski smještaj lani bilježi povećanje noćenja za 10 posto, dolazaka za 15 posto, a aktivnosti se usmjeravaju na edukaciju te podizanje kvalitete ponude. Putničke agencije su u teškom položaju, a uvođenje stope od 25 posto na PDV dodatno će im otežati poslovanje. Restoraterima su problem dvojne stope PDV-a od 13 i 25 posto, ovisno o mjestu pružanja usluge. Najveći će im problem biti promjene u zahtjevima HACCP sustava. Ronilački turizam suočava se s ograničenjima kod lokacija za ronjenje jer su im neke od najatraktivnijih lokacija odlukama Ministarstva kulture nedostupne.


 


 Paket-aranžmani


Direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić-Jurić upoznala je članove Vijeća s prijedlogom Direktive EU o paket-aranžmanima i potpomognutim putnim aranžmanima, čije bi se uvođenje negativno odrazilo na konkurentnost i profitabilnost hotelske industrije te će se stoga tražiti da se revidira stav Hrvatske u vezi s tim pitanjem.


  Direktiva, naime, izaziva brojne negativne reakcije hotelijera i putničkih agencija diljem Europe jer ih dovodi u konflikt s nekoliko članaka kojima se hotelijerima određuje da sve usluge osim smještaja u svom hotelu, primjerice wellness vikend, moraju »paketirati«, što automatski znatno povećava trošak i u konačnici poskupljuje proizvod na štetu krajnjeg korisnika.