Pravomoćna presuda

Apsurdno sudovanje državnih institucija trajalo 12 godina: HNB tužio Finu i dobio – 148 milijuna kuna

Jagoda Marić

arhiva NL

arhiva NL

Djelatnica Fine, koristeći obračunski račun, »prebacivala« je novac na račune svojih suradnika



Saborska rasprava o godišnjem izvješću o poslovanju Financijske agencije (Fina) za prošlu godinu otkrila je da su Fina i Hrvatska narodna banka bile u sporu 12 godina i da po pravomoćnoj presudi Fina središnjoj banci treba platiti ukupno 148 milijuna kuna. Takva presuda donesena je prošle godine, a spor je započeo 2003. godine sa zahtjevom HNB-a od 51 milijun kuna. Ostali iznos otpada na kamate. Nagađanja da bi zbog takve presude Fina mogla završiti i pod ovrhom, demantirali su jučer iz HNB-a objašnjavajući da središnja banka nije ovršila Finu, nego su te dvije institucije sklopile nagodbu po kojoj će Fina svoju obvezu odraditi do kraja sljedeće godine.



U Fini nas uvjeravaju da isplata presuđenog iznosa neće utjecati na njihovo poslovanje niti ispunjavanje obveza prema djelatnicima, a napominju i da bi Fina, umjesto s gubitkom i prošlu i ovu godinu poslovala s dobiti da nije morala isplatiti novac HNB-u.



Sklopljen sporazum




– Riječ je o sporazumnom povratu duga na osnovu sudske presude u korist HNB-a nakon sudskog spora u povodu utvrđenih neusklađenosti između stvarno izvršenog i evidentiranog platnog prometa prilikom primopredaje platnog prometa provedene sukladno odredbama Zakona o platnom prometu u zemlji iz 2001. godine. Navedena neusklađenost posljedica je neovlaštenog emitiranja novca koje je Fina/Zavod za platni promet izvršila 1995. i 1996. godine, a zbog čega su i nadležne osobe bile kazneno prijavljene, objasnili su nam iz HNB-a.


Nakon pravomoćne sudske presude, HNB je s Finom sklopio sporazum kojim je regulirana obročna otplata presuđenog iznosa ukupno 148 milijuna kuna, od čega su 64 milijuna plaćena neposredno nakon sklapanja sporazuma, a dva puta po 42 milijuna kuna dospijeva na naplatu u studenom 2016., te u studenom 2017. godine. Slučaj ipak možda još nije završen jer je Fina, kako nam je potvrđeno u HNB-u, Vrhovnom sudu podnijela reviziju presude Županijskog suda u Zagrebu , a ako ona bude išla u njezinu korist saga duga gotovo dva desetljeća tek će se dodatno zakomplicirati.


No, osim činjenice da je široj javnosti bila tajna da HNB tuži Finu, te da ni državne institucije ne mogu očekivati brze presude, jer je do pravomoćnosti trebalo čekati 12 godina, još je zanimljiviji slučaj zbog kojeg je do spora došlo i na osnovu kojeg je HNB optužio Finu, drugu državnu instituciju, da je neovlašteno emitirala novac.


Sporni slučaj dogodio se 1995. i 1996. godine, dakle prije više od 20 godina, u vukovarskoj podružnici Zavoda za platni promet, koja je tada zbog okupacije Vukovara bila izmještena u Zagrebu. Zbog prekida platnog prometa, koji je uzrokovao rat, tada nije bilo moguće zatvoriti obračunske račune i tu je situaciju iskoristila jedna djelatnica Fine, koja je unutar kuće imala i pomagača. Koristeći obračunski račun ta je djelatnica »prebacivala« sredstva na račune svojih suradnika, odnosno jedne tvrtke, a onda su osobe za koje je to činila podizale gotovinu s tih računa.


Upad u platni sustav


Kako doznajemo, na te račune prebačeno je oko 47 milijuna kuna, ali su počinitelji dok slučaj nije otkriven uspjeli podići nešto više od 45 milijuna kuna.


Upad u svoj sustav uočila je sama Fina, odnosno tadašnji Zavod za platni promet, slučaj je prijavljen policiji i djelatnica i njezin pomagač su uhićeni, a kasnije i osuđeni na šest godina zatvora. Kako doznajemo u Fini, policija nikada nije privela ženu koja je podizala gotovinu s računa na koji je on nezakonito prebacivan.


U HNB-u su pak tek kod primopredaje platnog prometa, odnosno kad je Fina izgubila monopol na platni promet, uočili neusklađenosti između onoga što je evidentirano kao platni promet i onoga što je stvarno izvršeno i za fiktivni novac, koji je postao stvarni, odlučili su teretiti Finu. Tako su drugu državnu instituciju praktički optužili za nezakonito emitiranje, odnosno tiskanje novca, iako je pravosuđe otkrilo i kaznilo počinitelja, odnosno stvarnog lopova.