Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 1n
Sutra: 12° 12° 1n
25. rujna 2018.
Prve procjene

UČINCI LEX AGROKORA Tko je dobitnik, a tko gubitnik?

Arhiva NL
Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 25. lipanj 2018. u 13:51 2018-06-25T13:51:29+02:00

Konačna procjena rezultata moći dati tek kad se vidi hoće li novi vlasnici doista restrukturirati koncern i kako će njegove tvrtke pojedinačno poslovati, ipak se već sada prvom prolaznom vremenu može reći tko je kroz proces izvanredne uprave završio među dobitnicima, a tko među dobitnicima

ZAGREB Iako je još rano za konačnu ocjenu učinaka Lex Agrokora i nagodbe vjerovnika, jer će se procjena rezultata moći dati tek kad se vidi hoće li novi vlasnici doista restrukturirati koncern i kako će njegove tvrtke pojedinačno poslovati, ipak se već sada, u prvom prolaznom vremenu može reći tko je kroz proces izvanredne uprave završio među dobitnicima, a tko među dobitnicima.

Dobitnici

1. Dobavljači  Agrokora

Da je u Agrokoru, umjesto postupka izvanredne uprave, proveden stečajni ili predstečajni postupka Agrokorovim dobavljačima sigurno ne bi bilo isplaćeno oko pola milijarde eura starog i graničnog duga, odnosno obveza koje su nastale prije kraha koncerna. Uz to mogu računati, ako poslovanje Agrokora bude dobro, na to da će im u slijeće četiri godine biti  isplaćeno još 60 milijuna eura graničnog duga. Malim dobavljačima Agrokora dug je plaćen u potpunosti, dok su oni srednji i veliki u prosjeku, kako tvrde u Agrokoru, ostvarili povrat od 60 posto.  Uz to konačno  im se roba koju su isporučivali dok je trajao postupak izvanredne uprave plaćala u dogovorenim rokovima, što su rijetki među njima mogli reći u vrijeme dok je Agrokor vodio Ivica Todorić.  Osim   što je Vlada baš namirenje dobavljača isticala kao  razlog za donošenje Lex Agrokora, njihovoj poziciji je vjerojatno pomogla i činjenica da bi police Konzuma bile prazne da su prestali isporučivati robu pa su i sami imali snažno oružje u rukama. No, kakav će im biti budućnost ovisit će o poslovnoj politici Konzuma, najvećeg maloprodajnog lanca u državi. 

2. Imatelji obveznica

Teško je  izračunati koliko je koji investitor, a uglavnom je riječ o američkim fondovima,  kupio obveznica Agrokora i po kojoj cijeni, no sigurno je da je među njima dominantan Knighthead fond i da je na operaciji Agrokor značajno profitirao. Kreditori koji su Agrokoru dali 460 milijuna eura novog kredita lani u lipnju, pretvorili su još toliko starog kredita u najstariju tražbinu. Tako je Knighthead fond uz sto milijuna eura novog kredita sto milijuna eura starog kredita, obveznica koje je možda kupovao po 20 posto nominalne vrijednosti, pretvorio u stvarnih sto milijuna eura. Nije teško izračunati koliko je na toj operaciji zaradio. Uz to su za nastavak roll up-a dogovorili u sljedećih pola godine kamatu od osam posto, koja se nakon toga penje na deset posto. Preostale obveznice su pretvorili  u 25 posto vlasništva, što je povrat od 63 posto, što je opet velika zarad za one koji su ih kupovali dok im je cijena bila na oko 20 posto nominalne vrijednosti.

3. Savjetnici

Troškovi savjetnika u Agrokoru na početku postupka izvanredne uprave procijenjeni su na oko pola milijarde kuna, uz napomenu da je to  manje od jedan posto u odnosu na ukupan dug kompanije, što je znatno niže od troška u usporedivim slučajevima. Ipak, uz glavnog savjetnika tvrtku AlixPartners domaći podizvođači ostvarili su na tom postupku zarade kakve, barem prema njihovim izvješćima nisu  u uobičajenim situacijama uspijevali zaraditi ni za nekoliko godina,  riječ je o tvrtkama Texo Management i Altera. Texo Management  kao podizvođač AlixPartnersa tjedno ostvaruje prihod od gotovo 243 tisuće kuna, što je mjesečno gotovo milijun kuna. Prije angažman u Agrokoru, odnosno u 2016. godini ta je kompanija prijavila tek 1,3 milijuna kuna prihoda, a u 2015. godini 2,7 milijuna kuna. Za tvrtku čiji je bivši zaposlenik Ante Ramljaka godinu dana bio izvanredni povjerenik, a ostali su, kao i on sudjelovali u izradi zakona postupka izvanredne uprave u Agrokoru je posao koji će se u toj branši teško ponoviti tako skoro u Hrvatskoj.    

Gubitnici

1. Ivica Todorić

Gotovo stopostotni vlasnik Agrokora u postupku izvanredne uprave izgubit će sve. Od najvećeg poslodavca u regiji i jedine kompanije iz regije koja je bila na listi 500 najvećih obiteljskih kompanija u svijetu, Todorić je došao u situaciju da pred hrvatskim pravosuđem bježi u London.  Njegov utjecaj na hrvatsko gospodarstvo ali i na cijelo društvo u posljednja dva desetljeća nije mu pomogao da početkom prošle godine riješi krizu u Agrokoru tako da i dalje ostane većinski vlasnik. Kako se i očekivalo tvrtku koja je bila nelikvidna preuzeli su vjerovnici i ona nije, kako to uporno u svojim blogovima tvrdi Todorić, nacionalizirana. kad je postalo jasno da neće uspjeti refinancirati obveze nije jasno zašto Todorić nije sam postigao dogovor s vjerovnicima i prepustio im dio vlasništva, ali bi tako zadržao veliku vrijednost i za sebe. Njegova objašnjenja da situaciju nije uspio razriješiti jer mu je Vlada otela Agrokor više nisu nikome uvjerljiva. Todorić bi morao ponuditi puno više dokaz i detalja o tim svojim planovima, ali on, kao i posljednja dva desetljeća nerado javnosti objašnjava bilo što.                                                                                                                                                                                                                                    

2. mali dioničari

Ovdje nije riječ o Udruzi malih dioničara koja se u posljednje vrijeme utišala, niti o Agramu koji je kao dioničar u Agrolaguni i Žitnjaku uspio s novim vlasnicima dogovoriti otkup udjela, dok mu udjeli u primjerice Belju ili PIK-u Vrbovec ne vrijede ništa, nego o ljudima koji su kao radnici tvrtki iz sustav Agrokor godinama ili možda čak i 20 godina otplaćivali svoje dionice koje sada ne vrijede ništa. Ako su dionice i dobili s popustom ili su godinama dobivali dividendu, izgubili su mogućnost da si njihovom prodajom osiguraju mirnu starost. Izgubili su desetke milijuna i mirovinski fondovi čiji udjeli u Agrokorovim tvrtkama također ništa n e vrijede, ali u njihovoj ukupnoj imovini ti su udjeli tek promili pa će podnijeti gubitak. 

3. kreditori Agrokora / banke, dobavljači koji su davali kredite Agrokoru 

Stopa povrata o kojoj se govori kod kreditora koji su svoje tražbine pretvorili u vlasništvo je potencijalna stopa povrata i ti udjeli neće ništa vrijediti ako Agrokorove tvrtke ne sačuvaju svoja tržišta.  To vrijedi i za Sberbanku, najvećeg kreditora, ali i za domaće banke koje ni dio uloženog nisu uspjeli spasiti kroz roll up model, ali najviše vrijedi za  dobavljače Agrokora, poput Francka, Adrisa ili Sokol Marića koji su se zaduživali da bi dali pozajmice Agrokoru i time su ugrozili svoje poslovanje. Kakva je pri tome bila uloga banaka netko bi se od hrvatskih institucija trebao ozbiljno pozabaviti, ali ako je procjenjivati po dosadašnjoj praksi, to se neće dogoditi. 

Dobitnik/ Gubitnik 

VLADA

Nagodba je dogovorena, pa bi se moglo reći da je Vlada uspjela u svom osnovnom naumu, posebice što kriza u Agrokoru za sobom nije povukla desetke tvrtki koje su s njim poslovali. Dobavljači su uspjeli naplatiti dobar dio svojih potraživanja, ali ništa od toga Vlada nije uspjela kapitalizirati jer je skrivanjem autora zakona, koji su kasnije angažirani u Agrokoru kompromitirala svoju ulogu. Ako je i istina da su tu činjenicu potencirali oni koji su bili nezadovoljni nagodbom, Vlada je morala znati koliki su ulozi oko Agrokora u igri i nije se smjela dovesti u takvu situaciju. od početka je javnosti morala dati baš svaku informaciju. No,  baš zbog  toga Vlada od postizanja nagodbe neće politički profitirati, ali ju je njezin izostanak i odlazak Agrokora u stečaj vjerojatno mogao srušiti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka