Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
23. rujna 2019.
Stručnjaci upozoravaju

Šunić: Ugljen nema što raditi u Plominu, Zagreb bi živio u crnom oblaku da su se ostvarili planovi

Igor Dekanić i Miljenko Šunić, Foto: M. ANIČIĆ
Igor Dekanić i Miljenko Šunić, Foto: M. ANIČIĆ
Autor:
Objavljeno: 3. svibanj 2017. u 17:36 2017-05-03T17:36:21+02:00

Društvo, naravno, mora ići k obnovljivim izvorima energije, ali ona se mora kombinirati s fiksnim izvorima koji će osigurati struju onog časa kad oblaci zaklone sunce ili kad vjetar prestane puhati, kaže Igor Dekanić

OPATIJA  Miljenko Šunić predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin i Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, saželi su teme kojima se bavi 32. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin, koji se ovih dana održava u Opatiji, istaknuvši da je prirodni plin važan tranzicijski energent u provođenju europske i hrvatske strategije o nisko-ugljičnoj energetici.

Dekanić pritom ocjenjuje da tranzicija prema obnovljivim izvorima energije neće biti brza i jednostavna, o čemu govori i skup u Opatiji. Skup je pokazao, tumači Dekanić, to da se prirodni plin mora kombinirati s obnovljivim izvorima energije kako bi se osigurala sigurna opskrba energijom za neku kompaniju, bolnicu ili tvornicu.

„Društvo, naravno, mora ići k obnovljivim izvorima energije, ali ona se mora kombinirati s fiksnim izvorima koji će osigurati struju onog časa kad oblaci zaklone sunce ili kad vjetar prestane puhati. Ili kad potrošnja energije iz obnovljivih izvora nadmaši svoju proizvodnju. U tim slučajevima, najbolji izvor energije je prirodni plin, poručio je Dekanić.

On pojašnjava da je tehnologija u velikoj mjeri povećala učinkovitost plinskih trošila koja danas proizvode istu energentsku snagu, ali uz znatno manju potrošnju plina. Dekanić suvremena plinska trošila uspoređuje s automobilskom industrijom koja je prije desetak godina počela smanjivati potrošnju goriva s uvođenjem sofisticiranih elektroničkih sustava u motore.

„To je pokazao i skup u Opatiji, a ovom trendu u plinskoj industriji morat će voditi računa i korisnici plina u Hrvatskoj, ali i distributeri i opskrbljivači, tumači Dekanić, dok se Miljenko Šunić osvrnuo na česta sukobljavanja stručne javnosti o tome koji energent koristiti.

Šunić podsjeća na povijest, u kojoj su se toplane u Jugoslaviji i Hrvatskoj gradile na ugljen. Zagreb je, recimo, trebao danas imati čak četiri toplane na ugljen, što bi značilo, tvrdi Šunić, da bi njegovi građani danas živjeli u crnom oblaku. No, prije četrdesetak godina stručni krugovi usprotivili su se ugljenu. 

„Neshvatljivo je stoga da se u Plominu danas pokušava dovesti ugljen. Ja sam među onima koji su se od prvog dana borili protiv takve ideje. Dakle, u Plominu ugljen nema što raditi, poručio je Miljenko Šunić koji je naveo da je i opatijski skup o plinu pokazao da se radi o prljavom i štetnom energentu. 

Govoreći o konferenciji, Šunić i Dekanić pokušali su odgovoriti i na važno pitanje za sve one koji se danas koriste prirodnim plinom – to je hoće li rasti njegova cijena.

„Plin se dugo godina prodavao po bagatelnoj cijeni, posebno u usporedbi s cijenom benzina ili lož ulja. No, u zadnje vrijeme njegova cijena počinje blago rasti. Što će biti u budućnosti, teško je prognozirati. Ono što sa sigurnošću možemo reći, jest to da cijena plina neće biti veća od benzina, poručio je Šunić.

Dekanić smatra da će plin još dugo biti skuplji energent od ogrjevnog drveta.

„Pogotovo će biti skuplji od onog drveta na koji se ne plaća PDV ili trošarina, čak je u šumi posjećeno posve besplatno. Takvo drvo još se uvijek masovno koristi u Hrvatskoj kao energent. Recimo, u godinama recesije Hrvatska je bilježila ogroman skok potrošnje drveta koje sasvim sigurno nije do potrošača dolazilo tradicionalnim, tržišnim procesima.

Onog dana kad se korištenje ogrjevnog drveta stavi pod fiskalnu i poreznu kontrolu države, uostalom kao i svaka druga komercijalna proizvodnja, plin će postati konkurentski energent. S druge strane, primjećujemo da  korisnici ogrjevno drvo sve više kombiniraju s plinom. Dakle, plin već sada postaje konkurent i nema sumnje u to da će se tržište sve više oslanjati na prirodni plin, kaže Dekanić koji zapaža da će sve hrvatske vlade pokušati zaštiti potrošače plina, posebno one velike, od cjenovnih udara.

To dovodi, tumači ovaj stručnjak za plin, do iskrenja između države s jedne strane, a s druge distributera i opskrbljivača plinom.

Osnovni problem u formiranju cijene plina u Hrvatskoj proizlazi, tumači Dekanić, upravo iz činjenice da postoji previše i distributera i opskrbljivača plinom.

„Naime, Danska ima četiri opskrbljivača plinom, Mađarska šest, a Hrvatska 36. Međutim, moramo uvažiti činjenicu da svi oni još uvijek egzistiraju na tržištu plina u Hrvatskoj.

No, logika spajanja kapitala dovest će do toga da će veliki kupiti one manje. Kad se to dogodi, cijena plina bit će racionalnije formirana. Prema tome, ne očekujem da će cijena plina u budućnosti biti veća od konkurentskih izvora energije, prognozira Igor Dekanić koji u tom smislu podržava odluku da Hrvatska konačno dobije svoj plutajući terminal za ukapljeni plin kod Omišlja.

Različiti izvori opskrbe plinom Hrvatske su u današnje vrijeme posebno važni. Onog časa kad hrvatsko gospodarstvo posve izađe iz recesije, kaže Dekanić, tržište će tražiti više plina. LNG terminal je jedno od boljih rješenja, s time da je plutajuća verzija puno realnija opcija od fiksnog koji se prvotno trebao graditi. Naime, fiksni terminal s 10 milijarda kubičnih metara plina godišnje, značajno nadilazi potrebe tržišta.

„Plutajući terminal je kapaciteta oko dvije milijarde kubičnih metara plina, što je taman onoliko koliko će narednih 15-tak godina trebati plina Hrvatskoj i susjednim zemljama, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Italiji, Srbiji, Mađarskoj. U tom smislu, investicija u plutajući LNG terminala na Krku je dobra ideja, ocijenio je Igor Dekanić koji ističe da će u početnoj fazi cijena plina biti nešto veća, ali će padati s amortizacijom same investicije.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.