Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. listopada 2019.
Europski sud u Strasbourgu

Slovenija zbog Ljubljanske banke tužbom traži od Hrvatske 429 milijuna eura, Plenković tvrdi da Sud EU nije nadležan

Foto Roni Brmalj
Foto Roni Brmalj
Autor:
Objavljeno: 12. lipanj 2019. u 13:27 2019-06-12T13:27:00+02:00

ZAGREB Hrvatska ostaje pri stajalištu da u bilateralnom sporu između Hrvatske i i Slovenije nema nadležnosti Suda EU-a, izjavio je u srijedu u San Sebastianu hrvatski premijer Andrej Plenkoković, komentirajući najavu da će taj Sud održati raspravu o tužbi Slovenije 8. srpnja. 

»Naša je pozicija od početka jasna, mi ne vidimo gdje je tu nadležnost Suda EU-a u ovom sporu«, izjavio je Plenković novinarima u San Sebastianu, gdje sudjeluje na skupu Europske pučke stranke.

Ministar gospodarstva Darko Horvat u srijedu je ocijenio da bilo kakva odluka Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu po tužbi Slovenije protiv Hrvatske vezanoj za tražbine »stare« Ljubljanske banke, neće destabilizirati hrvatsko gospodarstvo.

Upitan može li odluka toga suda destabilizirati hrvatsko gospodarstvo, Horvat je na margini konferencije »InvestCro: Investicije u ključnim sektorima«, odgovorio kako ne može.

»Uvjeren sam da odluka, bilo kakva bila, neće destabilizirati hrvatsko gospodarstvo«, rekao je Horvat.

Podsjetio je na raniju odluku Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu prema kojoj se taj sud proglasio nenadležnim za razmatranje tužbe Ljubljanske banke protiv Hrvatske u predmetu tražbina stare Ljubljanske banke.

»Prvo bih sačekao odluku suda, hoće li se uopće time baviti ili ne«, rekao je Horvat.

Dodao je kako će Hrvatska poštovati bilo kakvu odluku, donese li je danas sud.

»No siguran sam, kakva god bila, neće biti destabilizacije hrvatskog gospodarstva«, istaknuo je ministar gospodarstva.

Proglasi li se sud nadležnim, Horvat smatra da će do donošenja odluke proteći nekoliko godina.

Na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu u srijedu je otvorena usmena rasprava u vezi opravdanosti tužbe što ju je Slovenija u rujnu 2016. pokrenula protiv Hrvatske, vezano na tražbine »stare« Ljubljanske banke Zagreb iz 80-ih godina prošlog stoljeća, kad je pravna prethodnica sadašnje Nove Ljubljanske banke (NLB) djelovala u Hrvatskoj.

Tijekom rasprave koja je javna zastupnici obiju strana predstavit će svoja stajališta o predmetu tužbe i odgovarati na dodatna pitanja članova velikog sudskog vijeća koje mora donijeti odluku je li sud u Strasbourgu nadležan za taj predmet, budući da su na njemu tužbe država protiv država rijetkost, a u pravilu preuzima slučajeve vezane za kršenje ljudskih prava pojedinaca i grupa ljudi.

Ako se proglasi nadležnim, u nastavku postupka odlučuje o meritumu predmeta i tužbenom zahtjevu, a odluka suda je konačna.

Slovenija u tužbi koju je usmeno predstavila visoka predstavnica vlade za pitanja sukcesije Ana Polak Petrič tvrdi da Ljubljanska banka Zagreb proteklih 30-ak godina unatoč brojnim sudskim postupcima koje je pokretala u Hrvatskoj nije mogla naplatiti svoja stara potraživanja u Hrvatskoj iz 80-ih godina prošlog stoljeća.

Prvenstveno se radi o onim potraživanjima koja su nastala kreditiranjem poduzeća, ali i fizičkih osoba. Navodi da je tako oštećena za 429,5 milijuna eura.

Za državnu se tužbu Slovenija odlučila nakon što je Europski sud za ljudska prava 2015. odbio razmatrati individualnu tužbu same Ljubljanske banke protiv Hrvatske u istom predmetu, navodeći kako je riječ o slovenskoj državnoj banci.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.