Snimio Davor KOVAČEVIĆ / NL arhiva
U HGK-u bilježe glavne prepreke u poslovanju domaćih izvoznika u SAD s ciljem da se i one uklone. Tvrtke se žale i na viznu politiku SAD-a
ZAGREB Europsko vino na policama trgovina u SAD-u puno je skuplje od američkog jer da bi dospjelo do kupaca, proizvođači moraju proći kompliciranu i skupu proceduru, koja diže cijenu njihovog proizvoda.
Za vodu koja se prodaje u bocama proizvođači moraju prikupiti »vrlo skupu dokumentaciju«, iako su te »papire« već dobili u Europskoj uniji. Sir je u SAD moguće izvoziti u ograničenim količinama i uz visoke troškove dozvola za izvoz na američko tržište. Europski proizvodi ponekad dugo stoje na američkoj carini. U javnim nabavama, SAD često favorizira američke tvrtke.
Deveta runda
Sve su to prigovori uglavnom malih i srednjih tvrtki iz EU na prepreke s kojima se susreću kada izvoze u SAD. Njihove »žalbe« Europska komisija prikupila je internetskim istraživanjem u kojem je sudjelovalo 869 europskih poduzeća, izvoznika u SAD i onih koji bi to željeli postati. Rezultati ankete, u kojoj je sudjelovalo i 15 tvrtki iz Hrvatske, jučer su predstavljeni u Bruxellesu.
Anketa je provedena kako bi se stvorila slika o tome što sve muči mala i srednja poduzeća iz EU-a na američkom tržištu. Cilj je da se prepreke, na koje tvrtke ukazuju, uklone u okviru pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP). Deveta runda pregovora o TTIP-u između SAD-a i EU-a upravo se održava u Washingtonu.
Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström istaknula je jučer da su mala i srednja poduzeća »kičma europskog gospodarstva« te da jučerašnje izvješće pokazuje koji su to konkretni problemi kojima se treba pozabaviti u okviru pregovora o TTIP-u.
Prema Komisijinom izvješću, među problemima s kojima su se tvrtke suočavale bilo je i usklađivanje s američkim standardima za proizvode i carinskim pravilima, različiti propisi od jedne do druge savezne američke države, pristup informacijama o tome koja se pravila gdje primjenjuju.
Tvrtke se žale i na viznu politiku SAD-a, jer je europskim stručnjacima ograničen boravak na tri mjeseca. Sve te probleme moguće je olakšati sklapanjem američko-europskog sporazuma o slobodnoj trgovini, uvjereni su u Komisiji.
Kakav bi konkretno učinak TTIP mogao imati na domaće gospodarstvo, u HGK-u još ne žele procjenjivati jer smatraju da je za to prerano. Napominju i da imaju relativno mali broj upita svojih članica vezano za poslovanje sa SAD-om, ali da stalno komuniciraju s domaćim tvrtkama koje su zainteresirane za američko tržište i bilježe »glavne prepreke u poslovanju« o kojima se onda raspravlja na sastancima vezanim uz TTIP.
Ne-carinske barijere
I u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) smatraju da bi uklanjanje tzv. ne-carinskih barijera predstavljalo najveću dobit od spomenutog sporazuma.
»Očekivani dobici ne očekuju se nužno samo od smanjenja carina već i od uklanjanja regulatornih barijera u obliku skupih i dugotrajnih procesa certifikacije i značajnih razlika u tehničkim standardima, što bi uistinu donijelo značajne gospodarske dobiti i jednoj i drugoj strani.
Potrebne procedure registracije i/ili certifikacije najčešće su preskupe za male i srednje izvoznike koji količinom svoje proizvodnje najčešće ne mogu ili teško pokrivaju tražene troškove. Ukoliko imaju potrebne certifikate za EU, TTIP-om bi se primjerice moglo definirati da isti vrijede i za SAD što bi im značajno olakšalo poslovanje i izvoz«, ističu u HGK-u.
