Kampanje o članstvu Velike Britanije u Europskoj uniji nastavljene su jučer nakon trodnevnog prekida zbog ubojstva zastupnice Jo Cox. Premijer David Cameron je ponovo upozorio da se Britanci u četvrtak suočavaju s »egzistencijalnim izborom«, dok luksemburški šef diplomacije smatra da bi Brexit čak mogao imati domino efekt na istočnoeuropske članice, javljaju u nedjelju agencije.   Aktivnosti vezane uz kampanje dvaju tabora, uoči referenduma zakazanog za 23. lipnja, nastavile su se intervjuima i tekstovima u medijima u trenutku kada ankete pokazuju da su zagovornici ostanka zemlje u Uniji dobili lagani vjetar u leđa te sveukupna slika pokazuje jednako podijeljeno biračko tijelo.

Premijer David Cameron, koji vodi kampanju za ostanak Britanije u EU, pozvao je birače da razmisle o gospodarskim posljedicama po zemlju u slučaju Brexita. »U četvrtak se suočavamo s egzistencijalnim izborom. Stoga se upitajte: da li sam stvarno nešto čuo  što bi me uvjerilo da bi izlazak iz EU-a bila najbolja stvar za ekonomsku sigurnost moje obitelji«, napisao je Cameron u Sunday Telegraphu.

Michael Gove, glasnogovornik kampanje za izlazak iz EU-a, vjeruje da bi Brexit u stvari poboljšao poziciju britanskog gospodarstva.

Cameronovu odluku o sazivanju referenduma naziva »povijesnom pogreškom« i priznaje da neki put ima osjećaj da su se Cameron i čelnik poljske stranke  Zakon i pravda (PiS) Karoslaw Kaczynski prešutno dogovorili da europsku integraciju vrate unatrag.

»Čini se da obojica imaju istu agendu u vezi njihova kritičnog stava prema EU«, kazao je Asselborn.

Poljska je najveće gospodarstvo na europskom istočnom krilu i najveći primatelj strukturnih fondova u EU. Britanija, s druge strane, prebacuje više novca u Bruxelles nego što dobiva natrag, što je jedan od argumenata kampanje koja zagovara Brexit.

– Mogući izlazak UK-a iz Unije, tzv. Brexit, imao bi velike ekonomske, i određene geopolitičke posljedice. Ekonomske posljedice izlaska – manje uplata u proračun EU-a, moguće povećanje kamata i podizanje EURIBOR-a odrazile bi se, dakako, i na Hrvatsku. Pregovori o Partnerstvu za transatlantsku  trgovinu i ulaganja (TTIP) između EU-a i SAD-a bi se mogli usporiti te je pitanje kakav bi bio konačan izgled tog sporazuma –  ističe docent Petar Kurečić, predavač poslovne ekonomije na Sveučilištu Sjever u Koprivnici. Jedna od mogućih posljedica mogla bi biti i usvajanje poreza na financijske transakcije, čemu se UK najviše protivi zbog interesa londonskog Cityja, ističe.

Mogućim izlaskom iz EU-a glavne geopolitičke, ali i ekonomske posljedice bile bi, ističe docent, daljnje jačanje Njemačke u EU i općenito njemačko-francuske uloge u EU, što je povratak korijenima EU-a, na ipak drugačiji način, zatim moguće smirivanje tenzija s Rusijom, koje ipak ovisi više o akcijama Rusije.

– Od mogućih geopolitičkih i ekonomskih posljedica, čiji bi se učinak osjetio ne odmah, nego kasnije, treba izdvojiti mogući domino efekt koji bi potaknuo još neke države da izađu iz EU-a, što bi dovelo do ugroze čitavog koncepta postojanja ove zajednice. Zasada takvih ozbiljnih trendova nema, iako postoji snažna opozicija u mnogim članicama postojanju monetarne unije i Schengenskom sustavu, što je ponajprije odgovor na ekonomsku i migrantsku krizu. Dakako, kad bi nestale monetarna unija i slobodno kretanje ljudi, EU bi se vratila unatrag, ali možda i dugoročno postala kohezivnija, jer bi tako pronašla minimalnu razinu slaganja oko koje bi se svi lakše složili – zaključuje Kurečić.

Prema podacima HGK-a, hrvatski izvoz u Veliku Britaniju je u 2015. godini iznosio 204 milijuna eura, što je 32 posto više nego u godini prije. Uvoz Hrvatske iz Velike Britanije je lani pak iznosio 208 milijuna eura, što znači da je ukupna robna razmjena Hrvatske i UK-a iznosila 412 milijuna eura.

Dvogodišnji pregovori

S tim je iznosom Velika Britanija tek 18. hrvatski vanjskotrgovinski partner, kažu u HGK, napominjući kako ne očekuju značajnije promjene u robnoj razmjeni dviju zemalja, posebno ne u naredne dvije godine.

»Nakon službene odluke parlamenta Velike Britanije o izlasku iz EU, tek bi krenuli dvogodišnji pregovori o uvjetima izlaska iz članstva te bi prvenstveno o tim uvjetima i tijeku pregovora ovisila i daljnja predviđanja budućeg vanjsko-trgovinskog poslovanja. Neka predviđanja vezana uz eventualni izlazak iz EU-a idu u smjeru značajnijeg slabljenja britanske funte u odnosu na euro  kao posljedice ekonomskog šoka koji bi uslijedio nakon referenduma. Za europske izvoznike u Britaniju to bi izazvalo negativan efekt jer bi njihova roba u Britaniji u kratkom vremenu poskupjela, što bi dovelo do smanjene potražnje za njihovim proizvodima«, zaključak je HGK.