Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
20. listopada 2018.
Malteška deklaracija

VELIKI POTENCIJAL Cijeli sjeverni Jadran je za Europsku uniju jedna velika luka

Lučku infrastrukturu treba dalje razvijati da se iskoristi puni potencijal / Foto R. BRMALJ
Lučku infrastrukturu treba dalje razvijati da se iskoristi puni potencijal / Foto R. BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 9. svibanj 2017. u 10:53 2017-05-09T10:53:53+02:00

Za niz zemalja srednje Europe upravo je Jadran prirodni prometni pravac za robe, što je prednost koju treba iskoristiti, kazala je povjerenica Bulc na okruglom stolu organiziranom u riječkoj Luci

RIJEKA - Konkurentnost, digitalizacija i dekarbonizacija tri su osnovna cilja Malteške deklaracije kojom je obuhvaćena politika pomorskog prijevoza Europske unije do 2020. godine, a osnovni cilj svih mjera jest stvoriti priliku da svi građani EU žive bolje i istovremeno sačuvamo okoliš. Isto je i s mjerama transportne politike, gdje stvaranje boljih željeznica nije samo u funkciji transporta, već i stvaranja radnih mjesta, kazala je povjerenica Europske unije za transport Violeta Bulc jučer u Rijeci, gdje je sudjelovala u radu okruglog stola na temu »Pomorski sektor u Hrvatskoj – mogućnosti i izazovi«.

Bulc je istaknula kako je za investicije u prometnom sektoru predviđeno ukupno 700 milijardi eura u razdoblju do 2030. godine, kao i da se apliciranje prema tim sredstvima može ostvariti za sve projekte koji imaju europske vrijednosti. Dodala je kako u segmentu financiranja postoje četiri različita modela, kao i da je otvorena opcija za gradove, odnosno jedinice lokalne samouprave da samostalno apliciraju projekte i bez odobrenja svoje nacionalne vlade.

Europska komisija podupire one projekte koji doprinose jačanju gospodarstva EU, a ne samo nacionalnog i u tom kontekstu Bulc je pozvala lučke uprave, brodare da se okrenu i povežu sa susjednim zemljama okrenutima pomorstvu. Zaključila je kako Luka Rijeka ima veliki potencijal, ali je potrebno i dalje raditi, kako na razvoju lučke infrastrukture tako i na razvoju željezničke mreže, koja povezuju luku, a s ciljem iskorištenosti njenog punog potencijala.

Riječki projekti

Domaćin okruglog stola bila je Lučka uprava Rijeka, a prisustvovali su zamjenica generalnog direktora Glavne uprave za mobilnost i transport Maja Bakran Marcich, voditelj Predstavništva Europske komisije u RH Branko Baričević, predstavnici brodara, Sindikata pomoraca Hrvatske, luka i lučkih uprava, te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na čelu s ministrom Olegom Butkovićem, koji je kazao kako je Hrvatskoj do sada iz CEF-a odobreno 19 projekata u iznosu od oko 346 milijuna eura, a među njima su i oni iznimno važni za razvoj Luke Rijeka, kao što je kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, rekonstrukcija kolodvora kod terminala Brajdica, rekonstrukcija obale Bršice u Raši, te financiranje projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosjeka željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

Foto: S. JEŽINA

Dijalog građana s kreatorima europske politike

– Hrvatske građane najviše zanimaju pitanja vezana uz budućnost Europske unije, a njoj je pobjeda Emmanuela Macrona na izborima u Francuskoj dobra vijest i simbolički događaj za EU, jer novi francuski predsjednik snažno zagovara europske vrijednosti te pripada liberalnoj opciji, ocijenili su jučer u Rijeci na druženju s građanima Violeta Bulc, povjerenica EU za transport i Neven Mimica, povjerenik EU za međunarodnu suradnju i razvoj. Riječ je dijalozima građana s europskim povjerenicima o širokom rasponu tema, koji se održavaju od 2013. godine diljem Europe.

– Važnost davanja prilike građanima da izravno razgovaraju s onima koji stvaraju politiku EU-a posebno je važna danas, u vrijeme jačanja ekstremizma u EU – rekla je Bulc. Kao posebnu vrijednost EU Neven Mimica je istaknuo solidarnost s manje razvijenim zemljama, navodeći rezultate ispitivanja po kojima više od 85 ispitanih građana EU-a želi da se nastavi s takvim pristupom.

– Na trećem pozivu CEF-a Hrvatska je prijavila još 22 projekta u iznosu od oko 145 milijuna eura za koje je evaluacija u tijeku, a među njima je cesta D-403 od čvora Škurinje do luke Rijeka. Kada je riječ o Pelješkom mostu očekujem da će Europska komisija do kraja lipnja donijeti odluku o sufinanciranju ovog projekta. U tijeku je natječajna procedura za izbor graditelja mosta i imamo osam ponuda te sada kreće drugi krug u kojemu će se razmatrati i financijski dio ponuda. Krajem lipnja bismo mogli imati i izabranog graditelja, a ovisno o eventualnim žalbama na natječaju, realno je očekivati da bi gradnja Pelješkog mosta mogla započeti tijekom jeseni ove godine, kazao je Butković.

Kineska ulaganja

Petar Kragić iz zadarske Tankerske plovidbe osvrnuo se na probleme oko primjene Malteške deklaracije te posebno uz pitanje korištenja zastava pogodnosti, koje su daleko isplativije od europskih zastava, dok se predsjednik Uprave Jadrolinije Alan Klanac osvrnuo na planove elektrifikacije putničkih brodova te ocijenio kako je jedan od problema neadekvatna infrastruktura u lukama. O Malteškoj deklaraciji govorio je i glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro poručivši kako se EU treba pokušati obraniti od podstandardnosti prava svojih pomoraca, koju nameće konkurencija, dok je u segmentu digitalizacije naglasio kako istu treba usmjeriti na stvaranje boljih uvjeta na radu i pritom ne zapostavljati pitanja sigurnosti na radu, pored čega treba jasno reći koja će se radna mjesta izgubiti, a koja dobiti, kako bi se pomorci adekvatno školovali i pripremili za promjene.

Apel na razumijevanje Slovenije za cestu prema Trstu

Prijem za povjerenicu Europske unije za transport jučer je priredio i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, koji je tom prilikom prezentirao niz riječkih projekata uključujući i EPK. Apelirao je također na razumijevanje susjeda u Sloveniji po pitanju izgradnje autoceste od Rupe prema Postojni i Trstu, gdje nedostaje svega 20-ak kilometara autoceste koja bi potpuno spojila Rijeku autocestom s Italijom i Austrijom.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obernsel postavio je pitanje o stavu EU oko kineskih ulaganja navodeći primjer Rijeke, gdje su posljednjih desetljeća boravile brojne i visoke kineske delegacije zanimajući se za mogućnosti ulaganja na riječkom prometnom pravcu. Međutim, za kineske investitore se obveza izlaska na natječaj uvijek postavljala kao problematično pitanje, a sada se događa da u grčkoj luci Pirej, kao i na gradnji pruge od Grčke preko Beograda do Budimpešte postoje kineske investicije, koje su konkurencija sjevernojadranskom prometnom pravcu. Violeta Bulc je kazala kako EU promatra cijeli sjeverni Jadran kao jednu luku, te dodala kako je za niz zemalja srednje Europe upravo Jadran prirodni prometni pravac za robe, što je prednost koju treba iskoristiti.

Foto: S. JEŽINA

– Pozdravljam kineske investicije, ali se one moraju odvijati uz poštovanje europskih standarda i procedure i glasno pozivam sve članice da te standarde poštuju uz mogućnost da bude određenih konzekvenci kod suprotnog postupanja. Mislim da se izbjegavanjem predviđene europske procedure koriste naše slabosti, ali je u tom slučaju i projekt u cjelini skuplji, jer se niža investicija u gradnji vraća i naplaćuje daleko više kroz dugoročno razdoblje korištenja – kazala je Bulc.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka