Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 1
Sutra: 17° 17° 1
24. svibnja 2019.
Slamka spasa

video Koliko je realno da će Kinezi spasiti 3. maj? Evo što se zna o moćnoj CSIC korporaciji

Foto Screenshot YouTube CCTV
Foto Screenshot YouTube CCTV
Autor: ,
Objavljeno: 19. travanj 2019. u 14:15 2019-04-19T14:15:51+02:00

Iz CSIC-ovih brodogradilišta lani je isporučen ukupno 51 brod, a knjiga narudžbi u ovom im je trenutku »teška« za 157 ugovorenih novogradnji, ukupne nosivosti 17,3 milijuna dwt-a odnosno 3,7 milijuna cgt-a prema mjerilu njihove složenosti

RIJEKA  Predstavnici »najveće svjetske brodograđevne industrije«  stižu u »3. maj« i Uljanik na Praznik rada, najavio je jučer prije sjednice Vlade ministar gospodarstva Darko Horvat. Iako ministar Horvat nije imenovao kompaniju o kojoj je govorio potpuno je jasno da se radi o China Shipbuilding Industry Corporation (CSIC),  jer je to u srijedu uvečer za HRT i službeno potvrdio premijer Andrej Plenković.

Već dan kasnije, odnosno 2. svibnja, ministar najavljuje zaključni sastanak s Kinezima nakon čega  će biti jasnije imaju li oni doista interesa ući u Uljanik.

Kako neslužbeno doznajemo, predstavnici CSIC-a prekjučer su kontaktirali i direktora »3. maja« Edija Kučana, najavivši svoj dolazak, a za pretpostaviti je da su Kinezi to isto učinili i s predsjednikom Uprave Uljanika Emilom Bulićem.

Slamka spasa?

Koliko je realno da CSIC postane ta slamka spasa za klinički mrtve riječke i pulske navoze, da upravo ta dva hrvatska brodogradilišta postanu prvi u Europskoj uniji u koje bi se kineski brodograditelji infiltrirali, ostaje za vidjeti. Valja podsjetiti kako se s interesom China Shipuilding Industry Corporation za Uljanik grupu već bilo špekuliralo kada se, nakon otpisa Danka Končara, tražio novi strateški partner i radio novi postupak dubinske analize početkom ove godine.

Ministar Horvat tada je bio potvrdio da su ljudi iz Bank of China ušli u Uljanik snimiti situaciju, u domaćim medijima nagađalo se da vjerojatno to čine za CSIC, s obzirom na to da predstavnik Bank od China sjedi u njihovom Nadzornom odboru. Međutim, interes moćnog kineskog kapitala ničim konkretnim tada nije urodio jer je ponuda s njihove strane izostala.

Nakon China State Shipbuilding Corporation (CSSC), CSIC drugi je najveći brodograđevni konglomerat u Kini. Pod sobom ima devet brodogradilišta, među kojima i ono najveće – Dalian, koje raspolaže s kapacitetima od nevjerojatnih 1,13 milijuna cgt-a što je gotovo tri puta više nego što sva hrvatska brodogradilišta imaju zajedno.

Od vojnih do ro-ro brodova

Prema podacima renomirane analitičke kuće Clarkson, iz CSIC-ovih brodogradilišta lani je isporučen ukupno 51 brod, a knjiga narudžbi u ovom im je trenutku »teška« za 157 ugovorenih novogradnji, ukupne nosivosti 17,3 milijuna dwt-a odnosno 3,7 milijuna cgt-a prema mjerilu njihove složenosti. Ono što CSIC stavlja na prvo mjesto u Kini, čak i ispred CSSC-a, jest što je riječ o njihovom najvećem proizvođaču vojnog brodovlja, uključujući i podmornice.

Sjedište CSIC-a je u Pekingu, a ove godine, u srpnju, slavit će dvadeset godina od svog osnutka.  U 100-postotnom su vlasništvu kineske države odnosno tamošnjeg posebnog  povjerenstva za nadzor i upravljanje državnom imovinom.  Osim po vojnim plovilima, proizvodna lepeza CSIC-a odraz je generalno kineske brodogradnje, a to znači da su orijentirani, prije svega, na brodove za rasuti teret, tankere, kontejneraše, ro-ro brodove, a iskustvo su razvili i u offshore plovilima, dok sve više jačaju u niši LNG tankera. 

Europa premoćna

Zanimljiv je podatak da se u ovom trenutku knjiga narudžbi svih kineskih brodogradilišta nalazi čak 1.481 novogradnja, od čega je 457 brodova ugovoreno s kineskim brodarskim kompanijama, dok se ostalih, 1.024 novogradnji odnosi na strane brodare.

Ono što Europsku uniju, pogotovo talijanska i njemačka brodogradilišta, još uvijek čini jedinstvenim pred ovom dalekoistočnom brodograđevnom silom jest izgradnja velikih putničkih brodova za kruzing. U toj niši, a riječ je o brodovima s vrlo velikom dodanom vrijednošću, Stari kontinent ima apsolutnu premoć na globalnom tržištu. Kinezi u toj niši, barem zasad, nisu ni približno konkurencija o čemu svjedoči i podatak da se među onih 1.481 ugovorenih novogradnji u kineskim brodogradilištima koncem veljače ove godine, tek se 37 odnosilo na putničke brodove i kruzere, ali bitno manjih od onih kakvi se, primjerice, grade u Fincantieriju ili, pak, u francuskim brodogradilištima.

Kao što je poznato, Uljanik je tek počeo stjecati iskustvo u gradnji luksuznih putničkih kruzera, i to za australsku Scenic grupu, no zbog problema brodovlasnik je na kraju preuzeo tu gradnju i sam je pokušava završiti u pulskom brodogradilištu. Navodno bi taj kruzer ovih dana trebao stići na dokovanje, u »Lenac«, a zanimljivo je da je na tom projektu itekako bio angažiran novi-stari direktor »3. maja« Edi Kučan.

Nevolje za Marića

Kako god da ova priča s Kinezima završila, teško je još jednom ne konstatirati kako se najava i konačni tajming njihovog dolaska taman nekako zgodno poklopio sa zgusnutim stečajnim ročištima za društva iz Uljanik grupe. Iduće srijede na Trgovačkom sudu u Pazinu trebalo bi se održati novo stečajno ročište za Uljanik brodogradilište, no posebno je važan 3. svibnja kada će se po prvi put odlučivati o otvaranju stečaja u matičnom, krovnom društvu Uljanik d. d. S obzirom na još uvijek neriješeno pitanje najskuplje novogradnje, Jan De Nulovog jaružala, koja se vodi kao novogradnja Matice, otvaranje stečaja 3. svibnja označio bi kraj svim nadanjima da Belgijanci neće protestirati gotovo 125 milijuna eura državnih jamstava koje ima u rukama za svoje uplaćene avanse za ovu novogradnju.

A to Zdravku Mariću i državnim financijama znači još milijardu kuna koje valja platiti. Problem je tim veći što ostaje za vidjeti jesu li na hrvatskoj strani, prije svega u Ministarstvu gospodarstva, došli do rješenja i argumenta s kojim bi se ljude iz Jan De Nula moglo privoljeti da ne aktiviraju državna jamstva i prije 3. svibnja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Aplikacija za bržu kupnju i nižu cijenu autobusnih karata
UZ ARRIVA CROATIA MOBILNU APLIKACIJU PUTNICI ŠTEDE VRIJEME I NOVAC

Aplikacija za bržu kupnju i nižu cijenu autobusnih karata