U studenom se se banke razdužile za 400 milijuna eura, a u prvih 11 mjeseci 2012. za 2 milijarde eura
Bruto inozemni dug poslovnih banaka tijekom studenog prošle godine smanjio se za 0,4 milijarde eura čime se trend razduživanja prema inozemstvu nastavio. Tako se kod poslovnih banaka u prvih jedanaest mjeseci 2012. stanje bruto inozemnog duga smanjilo za 2 milijarde eura, navodi se u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke koji prati stanje i promjene inozemnog duga svih sektora. Primjerice, još godinu ranije, u 2011., banke su tu inozemnu poziciju povećavale, no u 2012. nastupa dakle promjena trenda koji očito ne jenjava. Podaci središnje banke govore i da je u studenom ukupni bruto inozemni dug svih sektora povećan na 45,3 miljardi eura, od čega se gotovo 15 milijardi odnosi na državu, koja je time povećala svoj udio u inodugu s ranijih 30-ak posto, na 33 posto.
Bruto inozemni dug u listopadu je iznosio 45,1 milijardi eura, a u studenom 45,3 milijardi eura, pri čemu je, vele u HNB-u, njegovom povećanju od 0,2 milijarde eura u najvećoj mjeri pridonio porast inozemne zaduženosti javnih poduzeća. Osim toga, privatna su poduzeća blago povećala obveze prema inozemstvu, dok se kod poslovnih banaka nastavio proces razduživanja, navodi se u najnovijem Biltenu HNB-a.
Za razliku od države, koja dakle »dobavlja« kredite iz inozemstva, a onda i devize potrebne za očuvanje tečaja, poslovne banke tijekom gotovo cijele prošle godine djelovale su u suprotnom pravcu, odnosno razduživale se prema svojim inozemnim kreditorima. Čini se da vjeruju da ovdje nemaju koga kreditirati: potražnja za kreditima je pala izuzev potražnje od strane države, koja je u tom smislu aktivna i na domaćem planu. Naime, potvrđuje i Bilten, bankarsko tržište u zemlji je u 2012. obilježio nešto brži rast depozita, no kreditna aktivnost banaka bila je, kažu u HNB-u, gotovo isključivo usmjerena na financiranje središnje države, dok se privatni sektor postupno razduživao. I dok se građani pomalo razdužuju već nekoliko godina, kod poduzeća se, vele analitičari središnje banke, to intenziviralo upravo u drugoj polovici prošle godine.
Zbog, dakle, sve slabije potražnje za kreditima i pada prinosa na kapital na domicilnim tržištima, proces razduživanja, odnosno povlačenja kapitala preko ranije aktiviranih kreditnih linija, prisutan je u cijeloj regiji. Razduživanje bankarskog sektora pridonosi smanjenju ukupnog inoduga, kojeg su upravo banke značajno napuhavale u razdoblju gospodarskog rasta temeljenog prije svega na potrošnji.
