Ugroženo poslovanje

Hrvatske kompanije gube 230 milijuna kuna izvoza zbog revolucija u arapskim zemljama

Irena Frlan Gašparović



  Kako neslužbeno doznajemo, Crosco bi se u proljeće ove godine mogao vratiti u Libiju gdje mu je, kao i nekim drugim hrvatskim tvrtkama, među ostalim, ostala i vrijedna oprema. Kakvi su planovi drugih kompanija, poput Geofizike i Viadukta, koje su do izbijanja revolucije imale unosne poslove u Libiji, jučer u tim tvrtkama nismo uspjeli doznati.



    U prošloj godini sve se uglavnom svelo na poslovanje Ine i Crosca jer su to jedine tvrtke koje su u Siriji djelovale i preko lokalnih podružnica. Naši sugovornici iz Ministarstva ističu da je pad izvoza u Siriju dijelom posljedica i toga što su neki od ugovora istekli, a zbog situacije u toj zemlji novi poslovi nisu dogovarani. 


    Hrvatska udruga sindikata zatražila je jučer od premijera Zorana Milanovića hitan sastanak s predstavnicima sindikata koji djeluju u Ini zbog posljednica za Inine radnike koje će nastati povlačenjem Ine iz Sirije. Ne sporeći opravdanost vanjskopolitičkih ciljeva i postupaka hrvatske Vlade, HUS drži nužnim da se i u takvim prilikama razmotre i rasprave efekti pojedine mjere na skupine na čije se interese njome izravno utječe.  

  Sirija nije jedina zemlja u kojoj je hrvatski izvoz zabilježio značajan pad. I poslovanje s Iranom, koji je također pod međunarodnim sankcijama, ide sve teže. Tako su prije dvije godine hrvatske tvrtke u Iran izvezle roba i usluga u vrijednosti od gotovo 46 milijuna kuna, dok je lani taj iznos bio tri puta manji. 


    Blaži pad zabilježile su domaće kompanije koje su izvoznici na libijsko tržište. Izvoz u tu zemlju 2010. godine bio je 266 milijuna kuna. U prošloj godini, u kojoj su libijski pobunjenici srušili režim Moamera Gadafija, izvoz je bio manji za 33 posto i iznosio je 179 milijuna kuna. Tako su u samo te tri zemlje hrvatske tvrtke u godinu dana izgubile gotovo 230 milijuna kuna izvoza, a još je gora činjenica da se, nakon godina rasta, izvoz u taj dio svijeta strmoglavio i pitanje je hoće li i kad biti moguće vratiti se na nekadašnje razine. 


    Neosporno je da će najteže gubitke imati domaća naftna kompanija, koja ipak pokušava na drugim tržištima otvoriti si nove poslovne mogućnosti. U želji da u Iraku dobije priliku istraživati naftna i plinska polja, Ina je zasad stigla do pretkvalifikacijskog statusa, a pravi natječaj tek slijedi. Na njemu bi Ina, ako bude zainteresirana za neki od ponuđenih blokova, mogla biti partner kompanija lokalnom poduzeću i tako će aplicirati za dozvolu za istraživanje. Međutim, iako je kvalifikacijski krug trebao završiti krajem siječnja, u Ini doznajemo da su rokovi produženi do kraja svibnja pa radi toga ne žele otkrivati detalje o mogućem poslu u Iraku.