ZAGREB Sektor brodogradilišta u Hrvatskoj je neprofitabilan, nelikvidan, prezadužen, neekonomičan i neučinkovit, a bez jasnog plana restrukturiranja ne nazire se ni perspektiva promjene postojećeg stanja.

Većina brodogradilišta ne pridonosi gospodarskom razvoju i predstavlja prijetnju stabilnosti državnih financija koje će od 2012. do 2014. i dalje biti izložene većem zaduživanju radi podmirenja proračunskih obveza – to su, među ostalim, u najnovijoj analizi Instituta za javne financije zaključili Anto Bajo iz te institucije i Marko Primorac s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Autori se pitaju jesu li borodogradilišta prepreka fiskalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj. Državne financije, navode autori, imaju već dovoljno problema i bez brodogradnje. Rezultati analize financijskog poslovanja domaćih brodogradilišta ukazuju da nisu sva brodogradilišta u financijskim problemima.

»Financijsko poslovanje brodogradilišta Viktor Lenac i Uljanika nakon 2008. godine zadovoljavajuće je pa može ostalim društvima poslužiti kao primjer dobre prakse poslovanja«, navode autori.

Gledajući brodogradnju u cijelosti, njeno financijsko poslovanje je loše, a financijska analiza ne otkriva nikakav znak oporavka. 

Poslovna aktivnost poduzeća kontinuirano opada, a financijski učinak je slab, navode autori dodajući kako je likvidnost brodogradnje izrazito slaba, a zaduženost iznimno visoka i u porastu. Tako Bajo i Primorac ukazuju da je ukupan dug konsolidiranog sektora brodogradilišta lani bio trostruko veći od ukupne imovine, što ukazuje da je ukupni kapital negativan.

Po broju zaposlenih izravno angažiranih u gradnji, održavanju i popravcima brodova Hrvatska je na petom mjestu pomorskih europskih zemalja. Prije četiri godine u europskoj brodogradnji je radilo 148,8 tisuća radnika, odnosno 34,3 tisuće radnika više nego lani. Najveće smanjenje bilježi Poljska, za čak 10 tisuća radnika. Tijekom četiri godine Velika Britanjija smanjila je broj zaposlenih u brodogradnji za pet tisuća, a Njemačka za 4,5 tisuća.

Smanjenje nije posljedica samo financijske krize i posljedičnog restrukturiranja već je štednja posljedica i rastuće konkurencije azijskih brodograditelja. No, u uspredbi s drugim zemljama koje značajno samnjuju broj zaposlenih, u Hrvatskoj je on još uvijek velikik i kontradiktoran.

Prema godišnjim izvješćima, navode autori analize, u brodogradnji je lani bilo zaposleno 11.195 radnika. Financijska kriza očito značajno nije utjecala na broj zaposlenih s obzirom da ih je lani bilo tek 317 manje nego u 2008. godini.

Podaci godišnjeg izvješća CESA-e (Udruga europskih brodogradilišta) i financijskih izvješća brodogradilišta razlikuju se za oko 2,4 tisuće radnika. Naime, CESA evidentira samo izravno zapsolene na poslovima gradnje ili popravka brodova, dok podaci brodogradilišta sadrže i zaposlene u adminsitrativnim i pomoćnim poslovima.