Europska komisija u utorak je u svojim proljetnim ekonomskim prognozama blago snizila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8 posto, a glavni razlog je za to su loši rezultati u zadnjem kvartalu prošle godine.
»Rast će bi nastavljen sporim tempom nakon razočaravajućeg četvrtog kvartala 2015. godine. Hrvatski realni BDP povećao se za 1,6 posto u 2015. , prvoj godini pozitivnog rasta nakon 2008. godine. Pad BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5 posto (na tromjesečnoj razini) oslabio je zamah za rast u 2016. godini«, navodi Komisija u svojim prognozama.
Komisija je u zimskim ekonomskim prognozama procjenjivala hrvatski rast u ovoj godini na 2,1 posto, a rast u 2015. godini na 1,8 posto, koji je na kraju bio niži – 1,6 posto. Za sljedeću, 2017. godinu Komisija predviđa rast od 2,1 posto, jednako kao i u procjenama od veljače.
Prosječni rast za svih 28 zemalja članica, pak, Komisija procjenjuje na 1,8 posto ove godine, a 1,9 posto za sljedeću.
Komisija navodi da će glavni pokretač umjerenog rasta biti domaća potražnja. Niske cijene energije i tržište rada koje se oporavlja poduprli su snažan rast raspoloživog dohotka kućanstava. »Međutim, s depresivnim tržištem nekretnina i padajućim cijenama, ne očekuje se da će pritisci na razduživanje znatno oslabiti u kratkoročnom razdoblju, što će voditi umjerenom rastu potrošnje«, navodi Komisija.
Rast investicija bi trebao ubrzati s lanjskih 1,6 na 2,6 posto u ovoj godini, zahvaljujući porastu javnih investicija, dok će privatne investicije rasti skromno zbog pritiska razduživanja.
Komisija očekuje sporiji rast izvoza i postupno stabiliziranje dobiti hrvatskih izvoznika u EU. Nakon rekordne turističke sezone 2015. godine, očekuje nešto skromniji rast izvoza usluga u 2016. i 2017. godini. Procjenjuje da će uvoz roba i usluga blago preteći izvoz u obje godine.
Hrvatski proračunski deficit je znatno pao 2015. godine, a glavni razlog je za to pad javnih investicija za 22 posto. Deficit je prošle godine iznosio 3,2 posto, dok je godinu ranije bio 5,5 posto. Proračunski prihodi su solidno rasli za 4,4 posto, uglavnom zahvaljujući snažnom rastu indirektnih poreza. Slijedom toga u 2015. godini ostvaren je primarni suficit od 0,4 posto BDP-a.
Komisija za ovu godinu predviđa deficit od 2,7 posto, a za sljedeću 2,3 posto, pod pretpostavkom nepromijenjenih okolnosti.