"Kranjski" čvor

Europska komisija morat će razriješiti čija je kranjska kobasica – hrvatska ili slovenska?

Irena Frlan Gašparović

Slovenija se oko kranjske kobasice dogovorila s Austrijom i Njemačkom, ali ne i s Hrvatskom



ZAGREB Slovenija se oko kranjske kobasice dogovorila s Austrijom i Njemačkom, ali ne i Hrvatskom, potvrdio je jučer slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan. Šestomjesečni rok za dogovor Zagreba i Ljubljane oko toga tko smije koristiti naziv »kranjska kobasica« istekao je jučer, a Slovenija mora u narednih 30 dana izvijestiti Europsku komisiju o dogovoru s Austrijancima i Nijemcima te neuspjehu dogovora s Hrvatskom. Židan je uvjeren da će  Komisija na kraju odlučiti u korist Slovenije. 


– Argumenti su na našoj strani i očekujemo da ćemo doživjeti zaštitu i kranjske kobasice, izjavio je slovenski ministar. 


Značajna proizvodnja 


Nakon što je Slovenija lani u veljači predala zahtjev za zaštitu kranjske kobasice oznakom zemljopisnog porijekla, spomenute tri države uložile su prigovor budući da se proizvod pod istim nazivom proizvodi i u Austriji, Njemačkoj i Hrvatskoj. Zahvaljujući dogovoru sa Slovenijom, proizvođači u Austriji, primjerice, i dalje mogu nastaviti koristiti nazive Käsekrainer, Schweinskrainer, Osterkrainer i Bauernkrainer, ali ih ne smiju prevoditi na druge jezike, recimo, na slovenski kad ih izvoze u Sloveniju. To znači da se spomenuti proizvod Käsekrainer ne smije u Sloveniji prodavati kao »kranjska sa sirom«. S druge strane, slovenski proizvođači smiju nazive prevoditi na sve jezike. 





Udruga vinogradara i vinara Istre Vinistra od Jakovininog je ministarstva, ali i drugih nadležnih tijela zatražila da pred institucijama EU-a hitno pokrenu proces osporavanja trenutne zaštite naziva teran na razini EU-a. U zaključicma sa sjednice Upravnog odbora Vinistre navodi se da su »kao budući građani zajedničke obitelji EU, razočarani postupkom kojim je teran skinut s polica slovenskih trgovina«. Poručuju i da će udruga potaknuti rad domaćih i međunarodnih stručnjaka, kako bi prikupili sveobuhvatnu građu koja će biti osnova argumentacije za osporavanje postojeće zaštite i, kada se to pokaže potrebnim, brzog pokretanja zaštite istarskog terana. 



S Hrvatskom dogovor nije postignut pa će se u hrvatsko-slovenski spor oko kobasice uključiti Europska komisija. Ona mora ponovno razmatrati slovenski zahtjev za zaštitu, uzimajući u obzir hrvatski prigovor i argumente koje su priložili Ministarstvo poljoprivrede i hrvatski proizvođači. 


Brojni propusti 


Među ostalim, hrvatska strana ističe da se »kranjska kobasica« u Hrvatskoj proizvodi još od 1938. godine, da je to financijski značajna proizvodnja te da bi registracija proizvoda na razini Europske unije na način na koji to traži Slovenija naštetilo hrvatskom gospodarstvu. 


Dok je spor oko kobasice prebačen u Bruxelles, u Hrvatskoj se nastavila polemika oko terana. Ministar Tihomir Jakovina, kako prenosi Hina, jučer je ustvrdio da su učinjeni mnogi propusti tijekom pristupnih pregovora s EU-om, da se nije reagiralo na vrijeme te da je još 2009. godine trebalo podnijeti prigovor na slovensku zaštitu terana. 


– Sada u tom suženom manevarskom prostoru radimo maksimalno s našim proizvođačima u zaštiti hrvatskih interesa, kazao je Jakovina.