Ekonomski skup u Opatiji: Vlada optimistična, ali su poduzetnici i ekonomisti u očaju

Snimio Vedran KARUZA

Reforme je lakše provoditi u fazi rasta, nego u fazi pada gospodarstva, i u tome je prilika ove vlade – da može lakše provesti reforme nego prethodna, rekao je Saša Drezgić, novoimenovani zamjenik ministra financija

OPATIJA Kretanje dosadašnjeg i projiciranog BDP-a Hrvatske izgleda pomalo biblijski – sedam loših, pa sedam dobrih godina, a možemo reći da ulazimo u te dobre godine, osim ako se nešto nepredviđeno ne dogodi. Očekujemo dakle stope rasta u godinama pred nama, one nisu visoke, znamo da bi trebale biti veće, ali su realne i minimalno dovoljne. Optimizam temeljimo prije svega na rastu bruto investicija – rekao je novoimenovani zamjenik ministra financija RH Saša Drezgić, na konferenciji »Interdisciplinary Management Research«, Ekonomskog fakulteta u Osijeku, koja je jučer održana u Opatiji.

Drezgić je kazao da tijekom krize nismo imali dovoljno sredstava za investicije no sad se otvaraju velike prilike za financiranje investicija kroz apsorpciju bespovratnih sredstava iz EU fondova, te povoljnim zajmovima.

– Očekujemo i da će kretanja na tržištu rada biti pozitivna, kao i nastavak suficita bilance plaćanja. Najveći fiskalni rizik predstavljaju negativna demografska kretanja jer povećavaju troškove zdravstvenog i mirovinskog sustava.

Kopar i Trst prestigli Rijeku

Strukturne reforme ne moraju nužno biti bolne, štoviše, lakše ih je provoditi u situaciji gospodarskog rasta, nego u situaciji negativnih gospodarskih kretanja, i baš je u tome prilika ove vlade – da može lakše provesti reforme nego prethodna, primijetio je Drezgić, te nabrojio glavne smjernice Vlade: nacionalni program reformi, fiskalna konsolidacija, fleksibilna fiskalna pravila, reforma poreznog sustava, upravljanje javnim dugom, te aktivacija državne imovine. Rekao je da treba smanjivati direktne poreze, posebno poreze na prihode od kapitala (dividenda, kamata) jer su »od toga odustale sve razvijene zemlje.« Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj, kaže da naglasak treba staviti na razvoj tržišta kapitala kao platforme za nove investicije. Spomenula je da postoji veliki interes za izgradnju nove Riječke bolnice, da se to napravi kroz privatno-javno partnerstvo, čime bi se manje opteretio budžet. Na pitanje Mladena Vedriša, kakvo je to prokletstvo s nizinskom prugom, da se svakih pet godina mijenjaju trasa i ideja financiranja, Jelušić Kašić je rekla da je pruga i povezivanje s lukom izuzetno bitno, no dok smo mi rastegli proces, Kopar i Trst izuzetno su napredovali i postali vodeće luke u odnosu na Rijeku. Što se tiče Luke Ploče, tamo je EBRD podržao investicije, pri čemu je, kaže, financiranje od strane međunarodnih financijskih institucija znatno jeftinije od izdavanja obveznica, pa je tako s garancijom države moguće ostvariti kamatu od samo 1 posto ili i niže.

Kovačević ističe da ništa neće biti bez domaćih investitora, najbitnije je da se oni uključe: ako domaći investitor ne vjeruje u domaći projekt, neće ni stranac. Stranci će samo pokupovati monopole, što su već i napravili, pokupovat će ono što imamo, ništa posebno neće donijeti, poručio je Kovačević, koji se čudi što nam onda i daju kredite, pa i uz stopu od 5 posto, ako smo tako rizični, i po čemu smo uopće toliko rizični – ja onda nekome uopće ne bih dao kredit, ako mislim da je rizičan, veli. Drugo, kapitala kod nas ima, imamo svoj novac, njime možemo financirati sve. Jurčić je podsjetio i na pitanje tečaja, jer, veli, bez toga ništa – cijena je kralj na tržištu, a mi smo precijenjenim tečajem relativne cijene podigli i ništa nam se ne isplati raditi.

Drezgić se složio te se nadovezao da se u Europi stvara paralelan transmisijski mehanizam financiranja, budući da monetarna politika ne daje rezultata, pa ako se rizici prebace na privatnog partnera u poslu, oni više nisu na teret javnog sektora što je, kaže, prava čarolija, jer se infrastruktura može financirati čak i uz negativni kamatnjak. Jelušić Kašić je dodala i da transferi u Hrvatskoj prema poljoprivredi, brodogradnji i željeznicama iznose gotovo 2 posto BDP-a pa treba gledati da se smanji opterećenje na državu. Dragan Kovačević iz Janafa replicirao je šefici EBRD: »Radio sam s EBRD-om, pa znam kako to izgleda – krenuli smo s 0,3 posto kamate, a završili na 2,3 posto. Najviše bih volio da EBRD konačno otvori jedan ‘greenfield’, onda bi to bilo nešto«.

Jelušić Kašić mu je odgovorila da je EBRD-a u Hrvatskoj investirao u JGL, Luku Ploče, Podravku, Atlantic Grupu, Orbico, za širenje kompanije u Poljsku, te je preko kreditnih linija podupro preko 2.400 malih i srednjih poduzeća. Drezgić je sumirao da je moguće puno unaprijediti porezni sustav, izbaciti iz proračuna sve što nam ne treba, a ne trebaju nam, kaže, subvencije, kao ni investicije koje se financiraju iz zaduživanja, no za to je, napominje, potrebna koordinacija svih Vladinih tijela.

Društvo se raspada

Ljubo Jurčić kaže da je zabluda inzistirati na infrastrukturi općenito, jer to imamo, kao i očekivati da će nas EU izvući iz ove krize.

– Europa neće Hrvatsku izvući iz krize, ona daje potencijal, ali to hoćemo li naprijed, ovisi isključivo o Vladi – ako ona zna što radi, idemo naprijed, a ako ne zna, ne idemo. Dakle, najveći je kapital sposobna vlada, a ova se vlada dosad nije pokazala takvom. I ovaj program nacionalnih reformi, to je jedan obični činovnički dokument koji ništa neće riješiti. Treba nam vizija razvoja jer ovo što imamo više nije financijska, ni ekonomska, nego društvena kriza: društvo se u Hrvatskoj raspada, ljudi odlaze, više ne možemo napraviti ni dobru vladu. Resursi koje imamo omogućuju dva puta veći dohodak od postojećeg, ali nemamo ni vlade ni politike – poručio je Jurčić. Obrušio se i na najavu oporezivanja imovine. »Porez na imovinu će građanima oduzeti dio dohotka što opet vodi u negativnu spiralu. Imovina će se prodavati, pa će joj pasti cijene.«

Damir Novotny je dao primjer da smo prije sto godina samo 40 posto zaostajali u odnosu na Austriju, a danas Austrija ima tri i pol puta veći BDP od nas. Ivan Miloloža, direktor »Munje« je rekao da je u odnosu na prije sto godina klima ostala ista, kao i ljudi, ali je problem u političkom sustavu. – Od 1918. padamo u svakom segmentu, a posebno u zadnjih 15 godina. Nekad su odlazili članovi obitelji, danas odlaze cijele obitelji, nitko ne ostaje. Samo iz naše firme u nekoliko je mjeseci otišlo sedam inženjera. Je li bolji odnos ove vlade prema poduzetnicima? Premijer je došao iz financijskog dijela poduzetništva, no od izbora naovamo Vlada se ne bavi ničim nego samom sobom. Sedam mjeseci nakon izbora nemamo de facto uopće vladu, ona ne funkcionira, ne znamo čak ni tko su još svi pomoćnici i zamjenici, a poduzetnike još nitko nije pozvao ni u kurtoazni posjet, otkrio je Miloloža.

Još je gora, kaže, ideja o odlasku u mirovinu tek sa 67, i to prije roka: to je samo za države kojima nedostaje radna snaga, a ne za našu gdje je 300 tisuća ljudi godinama isključeno s tržišta. Za nas bi bilo pametnije da dob umirovljenja spustimo na 60 do 62 godine, jer se tako otvara prostor za mlade, dok će ovako još više odlaziti. Za deset godina neće biti mladog i zdravog čovjeka koji će raditi. Ovo je stvarno politički štetan prijedlog, odrezao je Jurčić.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta misli da smo u tako dubokom glibu da sada ide »raspodaja, eksproprijacija privatne imovine kroz poreze, te novo zaduživanje, dok će se mirovinski sustav naći u takvom raskoraku da nam onda ni ne treba, odmah se može na Mirogoj. Neka onda država radije građanima da cijelu bruto plaću da se sami brinu za sebe jer se ona očito ne može«, predlaže Lovrinčević.

Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić rekao je da je dobro da smo od 2009. do 2015. za 15 postotnih bodova povećali udio izvoza u BDP-u, no i dalje smo sporiji od susjeda: primjerice Slovenija ima četiri i pol puta veći izvoz po glavi stanovnika od nas. Stojić misli i da očekivana privatizacija ima više potencijala od najavljenih 200 milijuna eura. Očekuje jačanje kune u ovoj godini, prije svega zbog nesmetanog nastavka zaduživanja države, moguće rekordne turističke sezone, te suficita bilance plaćanja. Drži važnim ove godine pripremiti teren i napraviti pretfinanciranje za velika inozemna dospjeća dugova u 2017.