Poboljšana prognoza rasta

EK: Hrvatska gospodarska kretanja bolja od očekivanja; Marić i HGK zadovoljni

Hina

Snimio Marin ANIČIĆ

Snimio Marin ANIČIĆ

Europska komisija u srijedu je znatno povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, na 2,6 posto u odnosu na proljetne projekcije, kada je prognozirala rast od 1,8 posto



ZAGREB Gospodarska kretanja u Hrvatskoj tijekom 2016. godine bolja su od očekivanja i to je utjecalo na poboljšanu prognozu ovogodišnjeg rasta hrvatskog BDP-a u odnosu na proljetnu, ocjenjuju u srijedu analitičari Europske komisije (EK).


Europska komisija u srijedu je znatno povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, na 2,6 posto u odnosu na proljetne projekcije, kada je prognozirala rast od 1,8 posto. Za sljedeću godinu, Komisija predviđa rast od 2,5 posto, a 2018. godine za 2,4 posto.


Boljoj prognozi za 2016. posebno je pridonio dinamičan rast u prvoj polovini godine, u kojoj je vidljiv nastavak pozitivnih kretanja u domaćoj potrošnji, investicijama i izvozu, a tu je i pozitivan efekt ulaska Hrvatske u Europsku uniju i snažan doprinos turizma, djelomice na krilima političkih zbivanja u konkurentskim zemljama, kažu u EK-u.




Očekuju da će se ti trendovi nastaviti i u drugoj polovini godine, posebno kad je riječ o investicijama, a pozitivna gibanja očekuju i na tržištu rada odnosno smanjenje nezaposlenosti kao rezultat pojačanog zapošljavanja, ali i demografskih kretanja.


Što se tiče cijena, u Komisiji ističu da je na ukupnu krvnu sliku hrvatskog gospodarstva u prethodnom razdoblju utjecao pad cijena energenata, dok se u 2017. očekuje njihov oporavak.


Pozitivan doprinos EK očekuje i od nove Vlade, odnosno najavljenih reformi te politički stabilnijeg ambijenta od razdoblja prije formiranja kabineta premijera Plenkovića.


Kao rizike za svoje prognoze, u EK-u kažu da bi pogoršanje vanjskih uvjeta 2017. moglo dovesti do usporavanja izvoza, a tu je i zasad neizvjestan ishod pregovora o plaćama u javnom sektoru, kao i onaj vezan uz rješenje spora s bankama u vezi kredita u švicarskim francima.


S druge strane, nova Vlada bi mogla nastaviti s programom strukturnih reformi i provesti poreznu reformu koja se još razmatra, što bi imalo pozitivan učinak na investicije i potrošnju, ističu iz EK-a.


Marić zadovoljan procjenom EK, porezna reforma dat će dodatni poticaj


 Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je izjavio da je zadovoljan najnovijom procjenom Europske komisije o ovogodišnjem rastu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,6 posto te da računa da će iduće godine porezna reforma dati dodatni doprinos gospodarskom rastu.  


»Ta procjena može nas zadovoljiti u smislu toga da je Europska komisija na tragu projekcija Vlade, koje smo napravili uz pretpostavku ‘no policy change’. Sigurno da mi računamo za iduću godinu, obzirom na poreznu reformu koju predlažemo, a nadamo se da će proći u Hrvatskom saboru i stupiti na snagu 1. siječnja 2017., na određeni dodatni doprinos gospodarskom rastu iduće godine«, kazao je Marić novinarima na marginama savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji.


HGK: Povećanje procjene rasta dobro za konkurentnost


U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju kako je povećanje procjene rasta hrvatskog BDP-a Europske komisije u ovoj godini s 1,8 na 2,6 posto, rezultat pozitivnih gospodarskih kretanja te kako će to dati vjetar u leđa rastu konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.


»Povećanje procjene rasta hrvatskog BDP-a Europske komisije posljedica je pozitivnih kretanja, rasta proizvodnje, potrošnje, investicija, izvoza, uspješne turističke sezone, povoljnijih kretanja na tržištu rada te znatno boljeg stanja javnih financija«, smatra predsjednik HGK Luka Burilović.


Ohrabrujuće je što je prognozirana stopa rasta BDP-a u ovoj i idućim godinama viša od prosječne u Europskoj uniji što bi omogućilo konvergenciju razine BDP-a po stanovniku prema europskom prosjeku, kazao je Burilović.


Ističe i kako će »ovo izvješće sigurno dati dodatni vjetar u leđa rastu konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva«. Upravo zahvaljujući poduzetnicima i imamo gospodarski rast, kazao je Burilović.


No napominje i kako Hrvatska mora težiti ostvarivanju viših stopa rasta od onih koje je prognozirala Europska komisija, jer bi nastavkom gospodarskog rasta po takvim stopama najranije 2020. godine vratila razinu BDP-a na onu koju je imala prije nastupanja krize, odnosno 2008. godine.


»Možemo biti zadovoljni, ali moramo biti još ambiciozniji«, zaključio je Burilović.