Foto S. Ježina
Broj zaposlenih u pravnim osobama tijekom 2015. spustio se za 0,7 posto, na 1,103 milijuna u prosincu. Sve je manje i zaposlenih u obrtu te slobodnim zanimanjima, u kojima trenutačno radi 183 tisuće ljudi
ZAGREB Hrvatska je prosinac završila s rastom industrijske proizvodnje od 3,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, objavio je jučer Državni zavod za statistiku. Kad se zbroji učinak u svih 12 mjeseci, industrijska proizvodnja lani je povećana za 2,6 posto, što ukazuje na njezin uzlazni tempo u odnosu na 2014. godinu, kad je porasla 1,3 posto.
Industrijska proizvodnja je jedna od glavnih boljki hrvatske ekonomije, jer je i dalje oko 15 posto niža nego prije krize, prema procjeni ekonomista Zvonimira Savića iz HGK-a. No, dobra je vijest to što se oporavlja već drugu godinu za redom. Prema procjeni analitičara Raiffeisen banke, ona se kreće uzlaznom linijom ponajprije zahvaljujući povećanju inozemne potražnje. Hrvatski robni izvoz u prvih 10 mjeseci 2015. skočio je 11,6 posto, prema podacima DZS-a.
Jačanju industrije u prošloj godini puno su pridonijela brodogradilišta sa skokom proizvodnje od 37,3 posto. Znatno je porasla proizvodnja kože i srodnih proizvoda (26,1 posto), motornih vozila i (polu)prikolica (16,4) te prerada drva (14,6). Farmaceutska i kemijska industrija skočile su po 11 posto, a prehrambena industrija veća je za 3,9 posto. Pala je opskrba električnom energijom, i to za 5,4 posto.
Prema podacima Ekonomskog instituta za listopad i studeni, gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u posljednjim kvartalu 2015. nastavila se ubrzavati. Građane zanima hoće li taj rast osjetiti. Prema objavi DZS-a, neto plaće u prvih 11 mjeseci prošle godine realno su porasle 4,9 posto, na godišnjoj razini. No, broj zaposlenih u zemlji u prosincu se smanjio na milijun i 307 tisuća ljudi.
Broj zaposlenih u pravnim osobama tijekom 2015. spustio se za 0,7 posto, na 1,103 milijuna u prosincu. Sve je manje i zaposlenih u obrtu te slobodnim zanimanjima, u kojima trenutačno radi 183 tisuće ljudi.
