Revolucija na internetu

Dva internetska dana koja su zatresla svijet

Danko Radaljac

 Najprije se dogodila »Crna srijeda«, dan u kojem su mnogi portali i stranice izrazili svoje neslaganje s predloženim zakonima u SAD-u, zvanima PIPA i SOPA, a dan poslije uslijedio je najveći on-line napad ikada



Kako bi se objasnilo da šest tisuća napadača nije mala stvar, treba reći neke stvari. O sudbini Megauploada se saznalo u jutarnjim satima po američkom vremenu. Unatoč činjenici da zbog vremenskih zona koordiniranje ide teško i unatoč neumitnosti da je dio podržavatelja u SAD-u u to vrijeme sigurno bio u školama, na fakultetima i na radnim mjestima, preko IRC komunikacijskih servisa ipak je dogovoren napad. U svarnom vremenu su se određivali ciljevi, tako da je gotovo čitavo poslijepodne po europskom vremenu američka administracija na internetu bila nedostupna. 


    U svom klasičnom priopćenju nakon napada Anonymous je dao popis svih stranica koje su bile pod napadom, dodatno se ismijavajući nad FBI-om, koji očigledno nije pretpostavljao ovakvu mogućnost. Onako usput još su dali i osobne podatke Christophera Dodda, predsjednika MPAA, udruge filmskih proizvođača. Tako da ako tko ima volje i želje da mu zatrpa poštanski sandučić protestnim sadržajem, sad svakako imaju priliku. 


    Događaji u ova dva dana apsolutno su podjelili Ameriku, gdje se bar u internetskoj zajednici više ne priznaje neki stav »između«. Došlo je do onog »ili si s nama ili protiv nas«. Žestok odgovor nezavisne internetske zajednice iznenadio je i brojne političare preko bare, tako da su samo u srijedu i četvrtak tri predstavnika u američkom parlamentu odlučila povući svoju podršku PIPA-i i SOPA-i. Objašnjenja su uvijek ista, da nakon razmatranja svih činjenica shvaćaju kako je mogućnost zlouporabe prevelika u odnosu na moguću dobit od predloženih zakonskih rješenja.    




    Popis onih koji izražavaju svoj negativan stav prema rečenim zakonskim rješenjima pokazuje kako u tom taboru nisu samo klasični nezavinski internetaši. 


   Zatamnjena Wikipedia


Popis svojom snagom i financijskom moći svakako prevodi Google, a snažan utjecaj je pokazala Wikipedia, koja je 24-satnim zatamnjenjem svog internacionalnog izdanja napravila čak i paniku u svijetu, uključujući i novinarski. Mozilla je također pozvala na bunt, a prigodno protestno izdanje imao je i kultni on-line magazin Wired, kao i WordPress, stranica jednog od najpopularnijih programa za izradu web-stranica. Ono što bi američke parlamentarne predstavnike trebalo posebno zabrinuti je ulazak u »kontra« tabor i 4chana, internetskog portala-zajednice koji je bio svojevrsni okidač i za nastanak Anonymousa. Radi se o jednom od najjačih »alter« boardova na internetu, za koje se nerijetko u šali spominje kako ih se ne treba dirati ako ne želiš »belaja«. 


    Slika koja je označila ova dva dana nije ni nedostupna stranica FBI-a ni crni kvadrat preko natpisa Google na početnoj stranici najjačeg pretraživača. Zatamnjena stranica Wikipedije s natpisom »Zamislite svijet bez slobodnog znanja« djelovala je mučno i zabrinjavajuće. Pored toga je dirnula onaj dio zakona zbog kojih se bune i udruge za ljudska prava. A to je strah da se takvim rješenjima želi zapravo kontrolirati sloboda misli i riječi na internetu.