Revolucija na internetu

Dva internetska dana koja su zatresla svijet

Ilustracija

Autor: Danko Radaljac
Objavljeno: 21. siječnja 2012. u 19:52

Vezano

Članci

Wikipedija "zamračila" svoje stranice; prosvjeduje još sedam tisuća web stranica

video Najveći napad u povijesti interneta: hakeri srušili stranice FBI-a

Njemačka i Latvija odgodile potpisivanje ACTA-e

Tagovi

Najprije se dogodila »Crna srijeda«, dan u kojem su mnogi portali i stranice izrazili svoje neslaganje s predloženim zakonima u SAD-u, zvanima PIPA i SOPA, a dan poslije uslijedio je najveći on-line napad ikada

Srijeda i četvrtak zapravo su bili revolucionarni dani u svekolikoj povijesti interneta. Najprije se dogodila »Crna srijeda«, dan u kojem su mnogi portali i stranice izrazili svoje neslaganje s predloženim zakonima u SAD-u, zvanima PIPA i SOPA, a dan poslije uslijedio je najveći on-line napad ikada. Naime, nakon što je američko pravosuđe odlučilo ukinuti Megaupload, servis za razmjenu podataka, i optužiti osnivače za piratstvo i zavjeru, Anonymous je odgovorio najjačim DDoS napadom ikada. Na listi napadnutih bili su FBI, Ministarstvo pravde SAD-a, američka udruženja glazbene i video-industrije, federalna agencija za copyright, a usput su srušili i francusku regulatornu agenciju za autorska prava. Prema izvještajima specijaliziranih agencija, u napadu je sudjelovalo više od 6000 fizičkih osoba, a broj računala s kojih su išli napadi (za dobar DDoS napad masovnost je najbitnija) vjerojatno je mnogostruko veći.

Istodobni udar tisuća ljudi

Kako bi se objasnilo da šest tisuća napadača nije mala stvar, treba reći neke stvari. O sudbini Megauploada se saznalo u jutarnjim satima po američkom vremenu. Unatoč činjenici da zbog vremenskih zona koordiniranje ide teško i unatoč neumitnosti da je dio podržavatelja u SAD-u u to vrijeme sigurno bio u školama, na fakultetima i na radnim mjestima, preko IRC komunikacijskih servisa ipak je dogovoren napad. U svarnom vremenu su se određivali ciljevi, tako da je gotovo čitavo poslijepodne po europskom vremenu američka administracija na internetu bila nedostupna.

U svom klasičnom priopćenju nakon napada Anonymous je dao popis svih stranica koje su bile pod napadom, dodatno se ismijavajući nad FBI-om, koji očigledno nije pretpostavljao ovakvu mogućnost. Onako usput još su dali i osobne podatke Christophera Dodda, predsjednika MPAA, udruge filmskih proizvođača. Tako da ako tko ima volje i želje da mu zatrpa poštanski sandučić protestnim sadržajem, sad svakako imaju priliku.

Događaji u ova dva dana apsolutno su podjelili Ameriku, gdje se bar u internetskoj zajednici više ne priznaje neki stav »između«. Došlo je do onog »ili si s nama ili protiv nas«. Žestok odgovor nezavisne internetske zajednice iznenadio je i brojne političare preko bare, tako da su samo u srijedu i četvrtak tri predstavnika u američkom parlamentu odlučila povući svoju podršku PIPA-i i SOPA-i . Objašnjenja su uvijek ista, da nakon razmatranja svih činjenica shvaćaju kako je mogućnost zlouporabe prevelika u odnosu na moguću dobit od predloženih zakonskih rješenja.

Popis onih koji izražavaju svoj negativan stav prema rečenim zakonskim rješenjima pokazuje kako u tom taboru nisu samo klasični nezavinski internetaši.

Zatamnjena Wikipedia

Popis svojom snagom i financijskom moći svakako prevodi Google, a snažan utjecaj je pokazala Wikipedia, koja je 24-satnim zatamnjenjem svog internacionalnog izdanja napravila čak i paniku u svijetu , uključujući i novinarski. Mozilla je također pozvala na bunt, a prigodno protestno izdanje imao je i kultni on-line magazin Wired, kao i WordPress, stranica jednog od najpopularnijih programa za izradu web-stranica. Ono što bi američke parlamentarne predstavnike trebalo posebno zabrinuti je ulazak u »kontra« tabor i 4chana, internetskog portala-zajednice koji je bio svojevrsni okidač i za nastanak Anonymousa. Radi se o jednom od najjačih »alter« boardova na internetu, za koje se nerijetko u šali spominje kako ih se ne treba dirati ako ne želiš »belaja«.

Slika koja je označila ova dva dana nije ni nedostupna stranica FBI-a ni crni kvadrat preko natpisa Google na početnoj stranici najjačeg pretraživača. Zatamnjena stranica Wikipedije s natpisom »Zamislite svijet bez slobodnog znanja« djelovala je mučno i zabrinjavajuće. Pored toga je dirnula onaj dio zakona zbog kojih se bune i udruge za ljudska prava. A to je strah da se takvim rješenjima želi zapravo kontrolirati sloboda misli i riječi na internetu.