Strip senzacija

Družina Dardaneli: Balkanski superheroji ponovo žive

Davor Šišović

Zelić i Paunović zahvatili su u književnu baštinu najpoznatijih srpskih i bosanskih autora te odabrali ponešto iz klasične ruske, francuske, njemačke i češke književnosti, poigrali se vizijama alternativne povijesti te razvili neka nova oružja



Prije desetak godina ljubitelje fantastičnog stripa iz cijelog svijeta naprosto je osvojio serijal »The League of Extraordinary Gentlemen« scenarista Alana Moorea i crtača Kevina O’Neilla. U vrlo maštovito smišljenoj priči o špijunaži u viktorijanskom dobu autori ovog stripa za junake su uzeli već gotove likove iz – viktorijanske avanturističke i fantastične književnosti.


Tako je stvorena grupa svojevrsnih superheroja koju su činili Kapetan Nemo iz »20.000 liga ispod mora« Julesa Vernea, Allan Quatermain iz »Rudnika kralja Solomona« Henryja Ridera Haggarda, Nevidljivi čovjek iz istoimenog romana Herberta Georgea Wellsa, Mina Harker iz »Dracule« Brama Stokera, zatim Doktor Jekyll, koji se po potrebi pretvara u Mistera Hydea, kao u romanu Roberta Louisa Stevensona, tajanstveni šef ove skupine je profesor Moriarty, poznat iz romana o Sherlocku Holmesu, a u epizodnim se ulogama pojavljuje i niz drugih likova ili motiva iz literature s prijelaza iz devetnaestog u dvadeseto stoljeće. Stripovska priča Moorea i O’Neilla bila je i sadržajno i vizualno atraktivna, spoj različitih likova unio je novu kvalitetu i nove mogućnosti u opremu i sadržaj njihovih avantura, a dvije bitne odlike tog stripa – alternativna povijest s malo »pomaknutim« razvojem tehnike i tehnologije te povelika doza mistike i okultizma – na neki su način zacrtale i žanrovske odrednice novog pravca u fantastičnoj književnosti koja je ubrzo krštena nazivom steampunk.   

Ništa bez vampira


Uspjeh stripa potaknuo je snimanje istoimenog filma, koji je kod kritike prošao katastrofalno unatoč Seanu Conneryju u jednoj od glavnih uloga. No, što je zasigurno važnije, strip »The League of Extraordinary Gentlemen« potaknuo je širom svijeta val zanimanja i potrage pisaca te autora stripa i filma za davnim književnim korijenima danas popularnih fantastičnih i avanturističkih žanrova te i za njihovo oživljavanje u modernim umjetnostima današnjice.


Prvi kompleksniji odaziv ovom svjetskom trendu na ovim našim prostorima dolazi iz Srbije od dvojice mladih, ali već afirmiranih autora – pisca Pavla Zelića i crtača Dragana Paunovića, koji su nedavno, kod beogradskog nakladnika System Comics, objavili prvu epizodu svog stripa »Družina Dardaneli« podnaslovljenu »Poljubac leptirice«. Metoda slaganja likova i fabule slična je kao kod Moorea i O’Neilla: Zelić i Paunović zahvatili su u književnu baštinu najpoznatijih srpskih i bosanskih autora te odabrali ponešto iz klasične ruske, francuske, njemačke i češke književnosti, poigrali su se vizijama alternativne povijesti te razvili neka oružja, prometala i druge tehnologije u pravcima u kojima su se mogli razviti, ali stjecajem povijesnih okolnosti, eto, nisu. Mistike i okultizma ne fali, a glavni motiv »Poljupca leptirice«, kao prve epizode »Družine Dardaneli«, je, naravno, vampirizam.


Zelić i Paunović su u svom stripu složili čak dvije »ekipe« književnih likova, uzetih iz književnih djela nastalih u poprilično širokom rasponu: od 1848. pa sve do 1979. godine. Ekipu koja u stripu figurira kao tim pozitivaca, odnosno nositelj je borbe protiv »crnog zla«, predvodi Vukašin Katić, lik iz djela »Vreme smrti« Dobrice Ćosića, a članovi njegovog tima su vampir Sava Savanović iz novele »Posle devedeset godina« Milovana Glišića, Karađoz iz Andrićeve »Proklete avlije«, Koštana iz istoimenog djela Bore Stankovića, Hajduk Stanko iz istoimenog djela Janka Veselinovića, i Jazavac, onaj isti koji se u djelu Petra Kočića bio našao pred sudom.   

Leptirice za osvajanje svijeta




Ekipu negativaca predvodi Josef K. iz Kafkinog »Procesa«, a njegovi su suradnici Old Shatterhend, odnosno Kara ben Nemzi iz popularnih romana Karla Maya, ali i njegov pratilac Halef (punim imenom Hadži Halef Omar ben Hadži Abul Abas ibn Hadži Davud Al Gossara), zatim grof Aleksej Kirilovič Vronski iz Tolstojeve »Ane Karenjine«, Hašekov dobri vojak Švejk i naposljetku dvostruka agentica, koja u stripu mijenja strane, Marguerita Gautier, poznatija kao Dama s kamelijama iz istoimenog romana Alexandrea Dumasa Mlađeg. Kroz strip se u sasvim malim epizodnim ulogama javljaju i drugi likovi, primjerice Pop Ćira i Pop Spira, koji glavnu ekipu opskrbljuju oružjem za lov na vampire, ili pak Jules Verne, koji ekipu do odredišta završnog obračuna prevozi podzemnim prometalom konstruiranim i pogonjenim prema zamislima i izumima Nikole Tesle.


Dramaturški zaplet počinje od naznake »velike opasnosti« od koje ekipa pozitivaca mora obraniti i tadašnju Srbiju i sav tada poznati civilizirani svijet. Opasnost, međutim, tek treba detektirati, a nju postupno razotkrivaju postupci ekipe negativaca. Tajna naposljetku leži u izuzetno maštovito ispredenom spoju između tradicionalnih i suvremenih motiva fantastične književnosti, stripa i filma: ekipa negativaca koju predvodi Josef K. po srpskim grobljima iskopava »prave« vampire, ubija ih i hvata leptirice koje im u trenutku smrti izlijeću kroz usta, pa uz pomoć tih leptirica od probranih leševa stvara novu vrstu svojevrsnih zombija vampira koja bi trebala poslužiti kao nepobjediva vojska za osvajanje svijeta. Ekipa pozitivaca, naravno, osujećuje podlu zamisao ekipe negativaca, u završnom obračunu dobar dio vodećih negativnih likova i pogiba, ali se na samom kraju navješćuje da zlo nije sasvim uništeno, što, naravno, pogoduje smišljanju novih nastavaka. 


Jedna od draži stripa »Družina Dardaneli« je i u tome što poznatim likovima posuđenima iz književnosti dodaje i ponešto sasvim nove karakterizacije, pogotovo u njihovim međusobnim odnosima. Tako se, primjerice, Hajduk Stanko i Karađoz, iako su na istoj strani, stalno svađaju i prijete jedan drugom; Vronski se jako »zapalio« za Koštanu, a Dama s kamelijama za Kara ben Nemzija; Švejk je ispao šeprtlja i kukavica kao i u originalu, ali zahvaljujući svojoj urođenoj lukavosti jedini preživljava iz ekipe negativaca; a vampir Sava Savanović, koji će u raspletu ispasti skoro najvažniji lik, među svim svojim suborcima za najboljeg je prijatelja odabrao – Jazavca.


   


I Jure Grando bi u strip…


Scenarij obiluje akcijskim scenama, borbama, krvavim nasiljem i zato je baš dobro što nije u boji, već je smišljen kao crno-bijeli, a, kao i kod Moorea i O’Neilla, na kraju sveska nekoliko dodataka slikom i riječju pobliže objašnjava i likove, vrijeme u kojem se radnja događa te porijeklo atraktivnijih oružja, strojeva i izuma koje koriste razni likovi. Možda bi se i po ovom stripu također mogao snimiti atraktivan film, a svakako bi zanimljivo pitanje za raspravu moglo biti bi li to trebao biti nekakav razbarušeni jeftini crnohumorni film u šijanovskom stilu ili neka skupa high-tech produkcija s puno smisla za mehaničke detalje.


Prolazeći s užitkom kroz stranice ovog stripa, koji je ovih dana predstavljen na pazinskom Festivalu fantastične književnosti, baš sam se zapitao kako bi bilo osmisliti neki sličan stripovski alternativno-povijesni i steampunk koncept, ali s likovima i stvarnim ličnostima s ove naše, zapadnije strane Balkana, u savezničkoj sprezi s obližnjim srednjoevropskim silama. U takvom nekom stripu likovi bi mogli biti, primjerice, Veli Jože, vampir Jure Grando, Kekec, Josef Ressel, James Joyce, La Mula di Parenzo, Mathias Sandorf, Gabriele D’Annunzio, Ivan Vukić Lupis, Janko Polić Kamov… ne sviđa vam se takva »reprezentacija«? Sastavite bolju!