3. festival Miroslav Krleža

Putovanje Krležinim ratnim adresama

Sandra Sabovljev

Festival se otvara (sutra u 21 sat) drugim činom Krležine drame »U logoru« (1934.), u režiji Georgija Para i izvedbi studanata Akademije dramske umjetnosti. Različita uprizorenja djelova Krležina opusa trajat će do ponedjeljka 7. srpnja, kad se festival zatvara

ZAGREB » U Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleža na Gvozdu predstavljen je jučer Program 3. festivala Miroslav Krleža koji će ove godine prigodno tematski biti posvećen Prvom svjetskom ratu.    – Festival otvaramo sutra u 21 sat uprizorenjem drugog čina Krležine drame »U logoru« (1934.), u režiji Georgija Para, najavio je voditelj festivala Goran Matović naglasivši da je ovaj legendarni redatelj u suradnji sa studentima Akademije dramske umjetnosti ostvario jedinstven scenski događaj. Ovaj nas Krležin komad vodi na galicijsko ratište 1916. godine, a izvedbeni fragment naglašava Horvatovu poziciju glasa pobune i otpora – njegovo NEĆU. U stvaranju predstave dragocjeno je bilo iskustvo Pere Kvrgića koji je pomogao u oblikovanju uloge poljskog Židova-Ahasfera. Predstava »U Logoru« moći će se pogledati i u četvrtak u isto vrijeme.


Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je kako će do sljedeće godine biti riješeni imovinsko-pravni odnosi oko svih etaža Krležine kuće, pa će tako ovaj memorijalni prostor biti u funkciji kulture grada.    – U Zagrebu imamo dvije planine – Medvednicu i Krležu, ustvrdio je Bandić rekavši da on jest literarni laik, no ipak smatra da je Krleža najveći hrvatski pisac i svjetska veličina kojom se mi kao sredina književno afirmiramo, jer, smatra Bandić, Krleži afirmacija nije potrebna.


      U petak u 21 sat na festivalskom repertoaru su Krležini »Agramerski prolaznici«. Taj program je, kako navodi njegov autor Matović, Krležin govor nama danas u kojem je iz svog bogatog iskustva anticipirao dramu ovih prostora koja traje u beskraj.

  


Europa za sva vremena


Potom u krležijanskom dramskom nizu slijedi »Europa danas – glasovi, pojave, lica, osobe« u režiji Zlatka Svibena.    – Riječ je o kapitalnom Krležinom tekstu iz 1933. godine koji govori o Europi za sva vremena. Europa je uvijek između trenutka i vječnosti, ona je uvijek između ratova, kazao je ravnatelj Festivala.    Matović je najavio i nedjeljnu filmsku procesiju, odnosno Filmska sjećanja 1914.-1918. i ekranizaciju drame »U logoru« Nikole Tanhofera prema kazališnoj režiji Branka Gavelle. Uvodnu će riječ na tom događaju u nedjelju u 21 sat imati Pero Kvrgić, krunski svjedok Gavelline predstave i povjesničar filma Daniel Rafaelić.

   Posljednjeg dana Festivala, na sam Krležin rođendan,7. srpnja, planirano je glazbeno-scensko događanje »Krležine ratne adrese« pod redateljskom palicom Marija Kovača.




  


Ratna memorija


Rođendansko glazbeno-scensko događanje zamišljeno je kao putovanje kroz ratnu memoriju i Krležino emocionalno sjećanje o ratnom Velikom Meštru Svih Hulja.    – Ono počinje u Muzeju za umjetnost i obrt u 9 i 30 sati, jer je na toj autentičnoj lokaciji Krleža 17. veljače 1916. godine bio regrutiran, potom autobusni hepening (crni autobus s bijelim s kniferovskim mendričnim natpisom Hrvatski bog Mars) ide u Krajišku ulicu ispred OŠ Petar Zrinski gdje će se upriličiti jedna scenska slika. Potom se putuje pred Rudolfove vojarne gdje će prisutni nazočiti scenskoj slici »Topovi tutnje«. Sljedeća je postaja ove kazališne družine Zapadni kolodvor i konačno Mirogoj, Krležin grob-stećak, proveo nas je sažeto Matović kroz »Krležine ratne adrese«.

   U ponedjeljak navečer Festival se zatvara u Zagrebačkom kazalištu mladih s predstavom Kazališta Ulysses »Pijana noć 1918.« u režiji Lenke Udovički na temelju Krležina memoarskog zapisa »Pijana novembarska noć 1918.« iz 1942. godine.