Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 4
Sutra: 22° 22° 4
17. listopada 2018.
Veliki projekt galerije

"Refleksije vremena" u Klovićevim dvorima: posljednje mjesto utopije

Augistinčićeva "Pobjeda"
Augistinčićeva "Pobjeda"
Autor:
Objavljeno: 12. prosinac 2012. u 19:29 2012-12-12T19:29:58+01:00

Izložba posvećena desetljeću poslije velikog rata nudi ukupno 485 eksponata koji prikazuju doba sletova, radnih akcija, štafeta i Titova kulta

ZAGREB Tvrdnja autorice izložbe »Refleksije vremena 1945-1955« Jasmine Bavoljak da je razdoblje kojim se bavi ovaj veliki projekt galerije »Klovićevi dvori« ostavilo neizbrisiv trag u svima nama, činila se ponešto pretjerana – sve dok se obilaskom postava nismo jučer uvjerili u njezinu istinitost. Prvih deset godina nakon okončanja Drugog svjetskog rata svojom ostavštinom – političkom, socijalnom i umjetničkom – i danas itekako ima snage uskovitlati emocije i onih najmlađih generacija koji o poraću imaju tek neodređenu predodžbu, mutno vezanu za živote djedova i baka. 

  Zanos i patos

Neki koji su već izrazili svoje emocije o ovome dobu, na bizaran su si način osigurali uvrštenje na izložbu – kao anonimni autor intervencije na Augustinčićevu kipu maršala Tita koji je tu poznatu statuu, postavljenu na Plitvicama, »ukrasio« pogrdnim prskanjem bijelog spreja po očima i iscrtavanjem petokrake na grudima. Znakovito, kip je postavljen na sam kraj ove obimne izložbe, kao vizualni komentar jednog dijela javnosti koji na poratno jugoslavensko društvo gleda s gnušanjem. 

   – O ovom se vremenu danas zna malo ili u nekoj interpretaciji s ideološkim predznakom. Ovom smo izložbom željeli to izbjeći i pokazati mnogostrukost i specifičnost vremena koje je bilo posljednje mjesto utopije – rekla je jučer na konferenciji za novinare ravnateljica »Klovićevih dvora« Marina Viculin. 

   Razdoblje omeđeno 1945. i 1955. godinom s razlogom je odabrano kao podsjetnik na dinamične i višeznačne impulse koji i danas djeluju na forme i sadržaje historijskog pamćenja – veli Jasmina Bavoljak. Godine 1945. poražena su dva totalitarizma – fašizam i nacionalsocijalizam. 

    Izložbu otvaraju filmski zapisi iz Hrvatskog državnog arhiva, o danu kad su partizani ušli u Zagreb. Glas spikera koji izvikuje zanesene parole o oslobodilačkoj vojsci drhti pod naletom serioznog patosa, istog onog s kakvim će se u narednim desetljećima drug Tito obraćati narodu. Kipovi ranjenih junaka i partizana s trijumfalno podignutim oružjem funkcioniraju kao prirodan produžetak tog parolaškog patosa. Figurativno socrealističko kiparstvo, ideologijom prožeti novinski tekstovi koji nekritički veličaju svaki potez Tita i partije, te slikarstvo u funkciji širenja poruke o »opustošenoj domovini« koju će preporoditi ljubav i znoj njezina naroda. 

   Čitava jedna sekcija izložbe bavi se upravo time – obnovom, na koju su onomad pozivali plakati (na primjer onaj s pozivom »Omladino! I u izgradnji domovine budi na prvom mjestu!«), a koja je bila inspiracija i mnogim slikarima. Na jednom platnu Otona Glihe ljudi su pogrbljene, mračne siluete, satrte teškim fizičkim radom. Ta je depresivna slika iznimka u tom tematskom ciklusu – ostali umjetnici svojim su radnicima slikali radost i polet na lica. 

   Novo čitanje prošlosti

Ima nešto gotovo ganutljivo u naivnim ručnim radovima kojima su domaćice izražavale ljubav prema drugu Titu, šijući jastuke u obliku petokrake (s natpisima poput »U čast rođendanu voljenom drugu Titi«) i ukrašavajući njegovu sliku kičastim perlama i vezom. Ideologija patrijarhata s humanim licem uspjela je izvojevati da žene, drugarice, budu svojom podređenošću zadovoljne – njima se obraćaju reklame za lonce koje utvrđuju da je »Posuđe Gorica ponos domaćice«; kipari ih vide kao snuždene babe u maramama, Augustinčić ih pak redovito prikazuje kao revolucionarke s grčem ponosa (ili ogorčenja?) na licima, poput one na skulpturi »Pobjeda«. Tu je još bezbroj sitnih detalja, zanimljivih i bizarnih – poput zubala što ga je Titu za 68. rođendan poklonilo društvo ortodonata. 

   Dio od ukupno 485 eksponata posuđen je iz Muzeja istorije Jugoslavije u Beogradu, u suradnji s kojim je izložba i producirana, gotovo trideset godina nakon što se u Galeriji »Klovićevi dvori« održala u mnogočemu slična izložba »S poštovanjem Titu«. 

   – Tada je cilj bio predstaviti što je sve Tito dobivao od ljudi i njegovati kult smrti, a sada se nudi novo čitanje prošlosti Jugoslavije i njezinog kulturnog nasljeđa – rekla je Ana Panić iz Muzeja istorije Jugoslavije. 

Tematska podjela   

    Izložba prikazuje ozračje koje se u povijesti umjetnosti u najširem smislu odnosi na period formiranja socijalističkog realizma (1945-1950), te njegovu dekonstrukciju (1950-1955). Organizirana je oko više tema – »Od pionira do omladinca«, »Od vojnika do udarnika«, »Od drugarice do gospođe«, »Od maršala do dendyja«, »Od istoka do zapada«, »Od parade do reda u trgovini«, »Od puške do saksofona«, »Od radija do televizije« i »Od rada do blagostanja«. Uz filmski i fotografski materijal izloženo je više od stotinu slika i osamdesetak skulptura.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Spremno dočekajte novu turističku sezonu