Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 19° 1
Sutra: 22° 28° 1
19. rujna 2018.
Komentar Zlatka Crnčeca

kolumna Jedino SDP smeta SDP-u

Na što će domaća politička scena sličiti nakon drugog kruga lokalnih izbora, nikome nije baš do kraja jasno / Foto Vedran KARUZA
Na što će domaća politička scena sličiti nakon drugog kruga lokalnih izbora, nikome nije baš do kraja jasno / Foto Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 5. lipanj 2017. u 17:26 2017-06-05T17:26:18+02:00

Ako HNS i HSU naprave to o čemu se priča, ako bi pretrčali vladajućima, bio bi to pravi temelj za SDP da na sljedeće parlamentarne izbore konačno izađe samostalno i tako se riješi suputnika od kojih ga neki gotovo uvijek na kraju izdaju. Ako se stvari poklope, sve bi moglo biti na strani SDP-ovaca. Osim moguće njih samih

Na što će domaća politička scena sličiti nakon drugog kruga lokalnih izbora, nikome nije baš do kraja jasno. Ne može se to predvidjeti čak ni iz vrlo vjerojatnih ishoda nekih dvoboja koje javnost najpozornije prati. Ali ako se nakon drugog kruga dogodi ono što dio medija već danima najavljuje, a vodeći ljudi HNS-a na to prilično mlako negiraju, onda se neke stvari baš kao i njihove posljedice ipak mogu predvidjeti.

Kao prvo, ako HNS, ili njegov značajniji dio, zaista uđe u Vladu, te ako tu Vladu na »projektnoj suradnji« još počne podržavati i predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, onda bi to, osim jedne gadnije prevare birača kakvu još nismo vidjeli, bila i situacija u kojoj bi u oporbi, na njenom lijevom i centrističkom dijelu, ostao samo SDP.

Istina, značajna oporbena snaga ostao bi naravno i Most, ali oni, bez obzira na to što ih podržavaju birači ljevice i centra, ipak ako već nisu onda polako postaju politička opcija desnog centra. Stoga bi ovo pretrčavanje dijela njegovih koalicijskih partnera – naravno ako do njega uopće i dođe – bilo zapravo jako dobra situacija za SDP. Ako HNS i HSU naprave to o čemu se priča, bio bi to pravi temelj za SDP da na sljedeće parlamentarne izbore konačno izađe samostalno i tako se riješi suputnika od kojih ga neki gotovo uvijek na kraju izdaju.

Dovoljno je na primjer sjetiti se HSU-a i ponašanja ove stranke u Zagrebu. U zadnja dva lokalna izbora u Zagrebu HSU je išao zajedno sa SDP-om na istoj listi, ali se glasački listići još nisu do kraja ni prebrojili kada su umirovljenici bili u sigurnom zagrljaju Milana Bandića. Slično se dogodilo i nakon zadnjih parlamentarnih izbora održanih 11. rujna prošle godine. Na zajedničkoj oporbenoj listi koju je predvodio SDP bila su dvojica kandidata HSU-a, osim predsjednika Hrelje i Kažimir Varda. Riječ je o nekadašnjem članu HDZ-a koji je poslije prešao u Hrvatski blok Ivića Pašalića da bi se na koncu skrasio u HSU-u. Ali nije ostao ni u ovoj stranci jer je već na prvom zavoju pretrčao vladajućima i osnovao nešto što se zove Stranka međugeneracijske solidarnosti (SMSH). Ali kako stvari stoje, sada bi njegovim putem mogao krenuti i njegov donedavni stranački predsjednik koji je više puta javno spomenuo mogućnost projektne suradnje s vladom Andreja Plenkovića. A da bi stvari zaista mogle krenuti u tom smjeru, pokazuju i neka prilično čudna kadrovska rješenja u nekim manje važnim državnim institucijama.

Što se tiče HNS-a, osim čudnih tweetova napisanih u sitnim noćnim satima, još štošta upućuje na to da bi ova stranka ipak, na opće čuđenje, mogla ući u neki oblik suradnje s HDZ-om i tako definitivno zapečatiti mogućnost prijevremenih parlamentarnih izbora. Svojim su ponašanjem, osim što su čini se uništili izborne šanse svoje kandidatkinje Anke Mrak Taritaš da postane zagrebačka gradonačelnica, zbunili i dobar dio svojih članova i glasača. Ako zaista odu s HDZ-om, bio bi to pravi mali politički dar s neba za ozbiljno poljuljani SDP koji nikako da prestane s glavinjanjem.

Kao prvo sva krivnja za gubitak gradonačelničke utrke pala bi na HNS. Flert narodnjaka s mogućnošću koalicije s Plenkovićem uništio je kampanju Mrak Taritaš. Ali što je još važnije SDP bi postao uvjerljivi gospodar političkog prostora lijevo od centra. Ako se to dogodi, a SDP to onda profućka, odnosno ne iskoristi, onda se postavlja pitanje čemu ova stranka uopće služi. Kao prvo svi protivnici Bernardića trebaju, ako se formira nova parlamentarna većina – ili odmah u skladu sa Statutom pokrenuti postupak izvanrednih izbora za novog predsjednika stranke ili konačno zašutjeti i početi, i to javno, podržavati aktualnog stranačkog šefa. Sve drugo će poništiti fantastičnu političku poziciju u kojoj bi se stranka našla ako HNS i HSU zaista počnu igrati za drugu stranu. Na kraju krajeva, Ivica Račan je izgubio parlamentarne izbore 2003. koje je morao dobiti, a isto se dogodilo Zoranu Milanoviću 2007. godine. Stoga onda možda i za Bernardićevu sudbinu ne bi trebala biti odlučujuća činjenica da, iako je sedam godina na čelu Zagreba, zajednička kandidatkinja oporbe dolazi iz HNS-a. Jer Zagreb je jedini njegov grijeh na ovim lokalnim izborima, svi ostali lošiji rezultati u nekim drugom sredinama nikako se ne mogu pripisati njemu.

Osim toga, SDP bi u slučaju da narodnjaci i umirovljenici zaista uđu u Vladu bio jedini nevini politički akter kada je u pitanju Agrokor. Most je glasao za kontroverzni zakon kojim se država izravno uplela u rješavanje nereda koji je uzrokovao kolaps ove tvrtke i snosit će političku odgovornost ako strani kreditori krenu s tužbama protiv države. A HNS i HSU također bi ulaskom u većinu preuzeli dio odgovornosti. Ako se stvari poklope, sve bi moglo biti na strani SDP-ovaca. Osim moguće njih samih.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka