U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša, te Svjetskog dana zaštite mora i oceana, 29. svibnja 2025. održana je međunarodna konferencija »Prilagodba i otpornost na klimatske promjene: razumijevanje utjecaja i ranjivosti« (Adaptation and Resilience to Climate Change: Understanding Impacts and Vulnerabilities – ARCCHIVES 2025).

Konferencija je, okupivši stručnjake iz Hrvatske i inozemstva na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci, predstavila najnovija istraživanja kroz dva EU Interreg (IT-HR) projekta: BLUE RECHARGE i CRESCO Adria.

Inovativni pristup

Projekt BLUE RECHARGE okuplja osam partnera iz Hrvatske i Italije. Vodeći partner je Grad Vodnjan-Dignano, a među partnerima su Sveučilište u Rijeci (Fakultet za fiziku i Ekonomski fakultet) te Istarski vodozaštitni sustav. Projekt se fokusira na održivo upravljanje podzemnim vodama u krškim područjima kroz implementaciju prirodom inspiriranih rješenja (nature based solutions) za obnovu vodonosnika.

– Krški vodonosnici su posebno osjetljivi na klimatske promjene, a naš cilj je razviti sigurne metode njihove obnove, istaknula je izv. prof. dr. sc. Diana Mance s Fakulteta za fiziku.

Posebno inovativni pristup projekta je razvoj sustava »plavih kredita« (engl. Blue Credits) koji potiču održivo korištenje podzemnih voda. Temelje sustava čine obnova vodonosnika koja postaje tržišna usluga, mjerenje i certificiranje količina obnovljene vode, izdavanje »kredita« kojima se može trgovati ili ih se koristi za kompenzaciju te bilježenje svih transakcija u blockchain registru. Dr. sc. Matko Patekar s Hrvatskog geološkog instituta prezentirao je konkretne primjere kontroliranog prihranjivanja krškog vodonosnika s otoka Visa, dok je dr. sc. Vanda Piškur s NZJZ-a PGŽ-a naglasila važnost mikrobiološke kontrole pri obnovi vodonosnika.

Foto: UNIRI

Prilagodba obalnih područja

Projekt CRESCO Adria vodi Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Među partnerima su Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Građevinski fakultet u Rijeci, Grad Crikvenica, Općina Sali te partneri iz Italije, Regija Abruzzo i Sveučilište u Camerinu.

Izv. prof. dr. sc. Davor Mance s Ekonomskog fakulteta, predstavio je holistički pristup koji povezuje ekonomske, ekološke i društvene aspekte prilagodbe klimatskim promjenama.

– Jadransko more i naša obalna područja suočavaju se s višestrukim izazovima – od porasta razine mora preko iznenadnih poplavnih rizika do utjecaja na morske ekosustave, istaknuo je Davor Mance.

Projekt se posebno fokusira na integraciju prilagodbe klimatskim promjenama u urbano i obalno prostorno planiranje, razvoj programa cjeloživotnog učenja za povećanje znanja zajednice o klimatskim rizicima, izradu detaljnih planova prilagodbe za pilot-područja te jačanje kapaciteta lokalnih vlasti za učinkovito planiranje prilagodbe.

Sudionici konferencije ARCCHIVES 2025 održanoj na Fakultetu za fiziku, Foto: UNIRI

Interdisciplinarni pristup

Drugi dio konferencije pokazao je važnost interdisciplinarnog pristupa. Od ekonomskih koncepata u biofizičkoj oceanografiji koje je predstavio izv. prof. dr. sc. Žarko Kovač s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, preko prirodom inspiriranih rješenja dr. sc. Francesce Bretzel iz talijanskog CNR-a (Consiglio Nazionale delle Ricerche), do analize ranjivosti obalne infrastrukture prof. dr. sc. Tuncaya Kulelija s MSKU Sveučilišta (Bodrum, Turska).

Dr. sc. Shubha Sathyendranath s Plymouth Marine Laboratory (Velika Britanija) predstavila je projekt TIME koji se bavi prijelomnim točkama i naglim promjenama u morskim ekosustavima, dok je dr. sc. Robert Lütkemeier s Instituta za socijalno-ekološka istraživanja iz Frankfurta govorio o novim prostornim odnosima na daljinu kroz međunarodne vode i turizam.

Lokalni izazovi i poziv na djelovanje

Posebnu pozornost privukla su istraživanja lokalnih izazova. Katja Milohanović iz Vodovoda Pula predstavila je utjecaj sezonskog turizma na potrošnju vode u Istri – temu koja postaje sve važnija s rastom turističkih kapaciteta. Dr. sc. Damir Kapetanović s IRB-a dao je prikaz istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na ribe i školjkaše u slatkovodnim i morskim ekosustavima.

Izv. prof. dr. sc. Nino Krvavica s Građevinskog fakulteta u Rijeci predstavio je analizu opasnosti i izloženosti pluvijalnim poplavama u obalnoj Hrvatskoj, dok je izv. prof. dr. sc. Sanja Dugonjić Jovančević govorila o utjecaju klimatskih promjena na pojavu klizišta.

Konferencija ARCCHIVES 2025 poslala je jasnu poruku – klimatske promjene zahtijevaju hitno djelovanje na svim razinama. Od znanstvenih istraživanja i razvoja novih tehnologija, preko obrazovanja mladih stručnjaka, do konkretnih mjera prilagodbe u lokalnim zajednicama.

Obilježavajući Svjetski dan zaštite okoliša i Svjetski dan zaštite mora i oceana, važno je podsjetiti da su naši prirodni resursi, posebno voda i morski ekosustavi, temelj održivog razvoja. Projekti poput BLUE RECHARGE i CRESCO Adria pokazuju put kako znanost može pridonijeti njihovoj zaštiti i održivom korištenju u uvjetima klimatskih promjena.