I Nacionalna i sveučilišna knjižnica pridružila se onima koji su na dostojan način obilježili 30 godina Oluje. U malom predvorju knjižnice sve do 18. kolovoza može se pogledati izložba naziva »Sjećanja jedne nacije: 30 godina od vojno-redarstvene operacije Oluja« u cijelosti posvećena tom ključnom trenutku u Domovinskom ratu i prekretnici u borbi za slobodu i neovisnost Hrvatske.

Izložba donosi odabranu knjižnu građu iz fonda Knjižnice, osobito iz Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu, arhivske snimke Hrvatske radiotelevizije i memorabilije privatnih kolekcionara.

Izložene knjige o Domovinskom ratu prikazuju povijesne, vojne, političke i društvene analize VRO Oluja, ali i svjedočanstva i živote njenih sudionika.

Foto Davor Kovačević

Naslovnice dnevnih novina iz spremišta Knjižnice daju sliku o odjeku, brzini i efikasnosti ovog vojnog podviga, a memorabilije privatnih kolekcionara koji su nam ustupili svoje predmete za izložbu kreiraju i osobnu sliku tog burnog vremena. Sve to piše u priopćenju što su ga iz NSK-a uputili javnosti.

I ništa u priopćenju ne piše krivo, baš naprotiv, no jedno je čitati priopćenje, drugo razgledati izložbu, a treće i pravi privilegij je i prije izložbe zaviriti malo u građu, u društvu Hrvoja Špaca, knjižničara zaduženog za zbirku Domovinskog rata.

Svjedočanstva

Kratak obilazak počinje tamo gdje je zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu. Počinje sve od onog najnovijeg, od prinova u zbirci, kako veli Špac, od knjiga nedavno napisanih o Domovinskom ratu i(li) nedavno nabavljenih. Uza zid veliki »regal« s knjigama na temu Domovinskog rata, a u dva dugačka reda polica građa vezana za Domovinski rat.

– Tu ima svega, od povijesti, politike, vojnih znanosti, sociologije, do književnosti, priča o Domovinskom ratu kroz svjedočanstva, osobne dnevnike, dječje radove pisane za neke od važnih obljetnica, priča Špac.

Foto Davor Kovačević

U Knjižnici je, kako kaže Špac, oko 3500 jedinica. Puno ili malo!?

– Vizualno to ne izgleda toliko puno u omjeru sa svim ostalim što imamo u prostoru, ali tu je dosta građe. O Domovinskom ratu se i dan danas piše, nešto malo manje nego prije, ali svake godine dolazi desetak do dvadesetak novih jedinica, objašnjava Špac.

Čini se laiku sa strane da bi se moralo moći na osnovi spomenute građe steći dojam što je Domovinski rat bio, da ga se može valjano rekonstruirati.

– Nama jest bio cilj da kreiramo ovu zbirku na način da ona daje objektivnu sliku. Ona je definitivno jaka s knjigama koje su pisane iz hrvatske perspektive, a trudimo se što više da damo i neku objektivnu stranu, vanjsku perspektivu koja nam upotpunjuje znanja o tome. E sad, može li se sve to rekonstruirati kroz ovu specifičnu građu, to će vam prije odgovoriti povjesničari, realno će Špac.

Dubinski istraživači

Premda i nema to direktne veze sa samom izložbom zanimljivo se činilo čuti tko su korisnici ove građe, tko su oni koji požele u nju uroniti. Veli Špac kako su to studenti, diplomci, oni koji se bave ozbiljnim temama pišući svoje diplomske radove i doktorate.

– Prije nekoliko godina je tu bio jedan Amerikanac koji je po cijeloj bivšoj Jugoslaviji istraživao po knjižnicama temu rata. Radio je doktorat na tu temu. Ima i takvih korisnika, oni koji dubinski istražuju rat doći će tu, kazuje Špac.

Samo, lako za one koji istražuju temu za svoje doktorate, kako je onima koji dobiju zadatak od sve te građe složiti izložbu!?

– Prije smo dosta često radili izložbe koje su bazirane samo na knjigama, izvukli bismo građu koja se bavi nekom temom pa je prezentirali. Da bi sve bilo posjetiteljima interesantnije, krenuli smo spajati i neke memorabilijske elemente, prezentirati i drugačije formate pa su nam tu primjerice i naslovnice novina, i građa HRT-a. No, generalno se počinje od same zbirke.

Spomenuo je Špac naslovnice novina. Intrigira čuti koliko su kreativne bile prije 30 godine u dane od Oluje.

Hrvoje Špac ispred naslovnica hrvatskih novina / Foto Davor Kovačević

– Dan nakon Oluje, 6. kolovoza, na naslovnicama su se ponavljali neki motivi, poput hrvatskog barjaka na kninskoj tvrđavi. Meni je bilo zanimljivije pratiti to cijelo razdoblje, od 3. kolovoza do 9. kolovoza, to kako se transformiraju naslovnice.

Tako Glas Istre na prvi dan Oluje na naslovnici ima tekst o turističkoj sezoni, a Večernjaku je na naslovnici koncert Daleke obale. Što se akcija više zahuktavala, kako su vijesti dolazile, tako i naslovnice postaju fokusiranije, ali interesantno je vidjeti da uza sve to život nije bio nepostojeći, priča Špac.

A bome, reklo bi se, naslovnice govore i da je akcija bila savršeno planirana i to daleko od očiju svih.

– I efikasna, s pravom dodaje Špac.

Znati, ali i naučiti

Trideset godina je prošlo od Oluje. Pitamo Špaca je li to još uvijek hrvatskom stanovništvu zanimljiva tema, pa i sudeći po korištenju građe NSK. Špac je reći da se čini da je, premda svoje donosi i činjenica da je ove godine obljetnica okrugla, velika.

Volimo mi okrugle obljetnice i po tome nismo ništa drukčiji od drugih, reklo bi se. A vole izdavači, udruge, autori darovati NSK-u vrijedne uratke poput izloženih knjiga u kojima su podaci o svim gardijskim brigadama.

Na samoj izložbi knjige se listati ne mogu, ali ovako izložene dobar su vab svim zainteresiranima da dođu do knjižnice, učlane se makar na dan i urone u literaturu koja ih zanima. S druge pak strane emocije bude, pogotovo u onih koji Oluju pamte i po sudjelovanju, svekolike memorabilije na izložbi.

– To su sve memorabilije ljudi koji su bili spremni sudjelovati u ovome, podijeliti s nama dio svoje ostavštine svojih sjećanja, i hvala im na tome, ističe Špac.

Foto Davor Kovačević

Beretke, vojno znakovlje, amblemi, odličja za sudjelovanje u Oluji, narukavnici… No, barem što se autora ovog teksta tiče, dva su izloška tu posebno atraktivna; kaciga s potpisima vojnika jedne od postrojbi i trake koje su se koristile za raspoznavanje. Trake su to različitih boja koje bi se vezale oko ruke da se zna prepoznati tko je naš, a tko nije.

– Meni je to nešto novo, za to nisam znao, ekstremno je logično ali čovjek o tome ne razmišlja ako nije sudionik. Izložbe bi takve stvari i trebale prezentirati, ne dvoji Špac.

Ponoviti valja da je izložba otvorena do 18. kolovoza. Doći i nakon mimohoda do NSK-a čini se i dobro i logično.

Na velikom ekranu

U malom predvorju NSK-a tako veliki televizijski ekran na kojem se vrti emisija HRT-a TV kalendar, u vitrinama znakovlje, knjige, odlikovanja, no ponajprije tu upadaju u oči veliki formati naslovnica dnevnih novina u dane oko Oluje.

Foto Davor Kovačević

Novi list od 6. kolovoza te 1995. godine na naslovnici poručuje »Hrvatska državna zastava na kninskoj tvrđavi«, dok primjerice Vjesnik dan kasnije u naslovu ima »Tuđman u Kninu« i uz to sliku s kninske tvrđave na kojoj je prvi hrvatski predsjednik u društvu košarkaša Vrankovića i Rađe. Autori izložbe su Hrvoje Špac, Emil Smutni i Dorja Mučnjak.