PREGOVORI O KOSOVU

Koja je pozadina prosvjeda u Beogradu: Vučićev put u Pariz mogao bi mnogo toga objasniti

Branko Podgornik

Reuters

Reuters

Srpski predsjednik u nedjelju bi se trebao sastati s kosovskim premijerom Abdullahom Hotijem u Parizu. Europska unija očekuje od Srbije da napokon prizna Kosovo. Srpski nacionalisti tome se protive



ZAGREB – Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić popustio je prosvjednicima te odustao od uvođenja policijskog sata u glavnom gradu sljedećeg vikenda, ali žestoke demonstracije u Beogradu, Novom Sadu i nekim drugim gradovima unatoč tome su nastavljene. To je Vučića i vladine dužnosnike navelo na ocjenu da prosvjedi nisu izbili zbog najave zaoštravanja epidemioloških mjera, kako su to govorile oporbene stranke, već da imaju političku pozadinu.


Jednodušne optužbe


– Nikada nećemo dopustiti destabilizaciju Srbije iznutra i izvana, obećao je Vučić u izravnom obraćanju građanima, tvrdeći da su na prosvjede »imale utjecaja i strane službe«. Srpski predsjednik odustao je od uvođenja policijskog sata u Beogradu pod izgovorom da se to ne može primijeniti bez uvođenja izvanrednog stanja.


Umjesto toga, Vučić je najavio razmatranje novih mjera protiv naglog širenja pandemije u Srbiji, kao što su skraćeni rad noćnih klubova te kazne za građane koji ne nose maske.
Društvene mreže i mediji prepuni su snimaka demonstracija u Beogradu, koje su se u utorak navečer iz mirnog okupljanja građana protiv policijskog sata pretvorile u nasilni prosvjed, kojem je vrhunac bio bacanje baklji na policiju te provala skupine nezadovoljnika u nacionalnu skupštinu Srbije.




Policija pojačana konjicom i žandarmerijom odbacila je demonstrante, pri čemu je oko 60 sudionika sukoba, uglavnom policajaca, zadobilo lakše ozljede. U Novom Sadu u srijedu navečer demonstranti su oštetili Gradsku kuću i zamalo je zapalili.


Srpska oporba gotovo je jednodušno optužila vlast da je u demonstracije ubacila izazivače nereda kako bi ih kompromitirala. Primjerice, predsjednik Narodne stranke Vuk Jeremić optužio je Vučića da je »poslao huligane da naprave kaos i izazovu sukobe među ljudima«. Shvaćajući da nasilne demonstracije oporbi ne koriste, čelnik Nove stranke Zoran Živković izjavio je da »oni koji ovako vode protest rade za Vučića, svjesno ili nesvjesno«.


Iako su prosvjedi u Beogradu počeli kao reakcija na zaoštrene epidemiološke mjere, srpski mediji i političari dovode ih u vezu s predstojećim nastavkom pregovora o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, koji bi se trebali održati u Parizu, pod pokroviteljstvom Europske unije.


Vulin: To je pokušaj državnog udara

Srpski ministar obrane Aleksandar Vulin rekao je da cilj dvodnevnih prosvjeda u Beogradu nije bio izražavanje nezadovoljstva protiv kriznih mjera zdravstvenih vlasti, nego je to bio pokušaj državnog udara.
– Imamo strašno nasilje na ulicama, pokušaj državnog udara, nasilnog preuzimanja vlasti i izazivanja građanskog rata u Srbiji. Nema drugog način da se to opiše i objasni, kazao je Vulin, poznat po ekstremnim izjavama. Vučić i Vulin su kritizirali reakcije na beogradske prosvjede u hrvatskim medijima i društvenim mrežama, kao i političare poput Ive Davora Stiera, tvrdeći da oni »eksploatiraju« prosvjede kako bi Srbiji napravili nešto loše. Stier je Vučiću odgovorio da bi se »trebao baviti svojim narodom koji mu šalje poruke što misli o njemu i njegovoj autokratskoj vladavini, a ne tražiti nevidljivog neprijatelja iz Hrvatske«.

Vučić je jučer ujutro stigao u glavni grad Francuske, gdje bi se u nedjelju trebao sastati s kosovskim premijerom Abdullahom Hotijem. Prije toga sastat će se s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji je zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel organizirao taj susret. Najutjecajnije članice EU-a imaju za cilj da Srbija napokon prizna Kosovo i nema sumnje da će izvršiti pritisak na Vučića i Hotija kako bi približili stajališta.


Nacionalistička srpska opozicija protivi se priznanju Kosova kao države, tvrdeći da je ono dio Srbije. Tako se Vučić uoči sastanka u Parizu našao u sendviču između glavnih europskih sila i vlastite oporbe.


Golemi pritisak


– Dani koji slijede neće biti laki za predsjednika Srbije, koji će sigurno biti izložen golemom pritisku i u Parizu i u Bruxellesu, a iz Beograda na te značajne susrete ide poslije nemira koji su organizirani prethodne dvije večeri, a koje poznavatelji prilika vide i kao pokušaj da se njegova pregovaračka pozicija oslabi, tvrdi agencija Tanjug.


Međutim, neki promatrači tvrde da oporbeni prosvjedi nisu mogli bitno oslabiti Vučićev pregovarački položaj. Naprotiv, Vučićeva pozicija da odlučuje u ime Srbije znatno je ojačana nakon parlamentarnih izbora 21. lipnja, na kojima njegova Srpska napredna stranka ostvarila nezapamćenu pobjedu, osvojivši 62 posto glasova birača te 191 mandat u parlamentu s 250 zastupnika.


Znakovito je da su izbori u Srbiji bili organizirani nekoliko dana prije planiranog susreta Aleksandra Vučića i kosovskog predsjednika Hashima Tachija, koji se trebao održati u Washingtonu na poziv američkih vlasti. Međutim, predsjednik Kosova je sastanak otkazao zbog poteza Haškog suda, koji je u isto vrijeme najavio podizanje optužnice za ratne zločine protiv Tachija. Nakon propasti sastanka u Washingtonu, inicijativu za mirenje Srbije i Kosova odmah je preuzela Europska unija.