PLINSKI KORIDOR

Završni radovi između kopna i Krka zatvorili Tihi kanal, plinovod Omišalj – Zlobin bit će gotov do kraja godine

Marinko Glavan

Foto Damir Škomrlj

Foto Damir Škomrlj

Pored radova na podmorskom dijelu plinovoda, paralelno teku radovi na ostatku trase, od budućeg plinskog čvora Zlobin do budućeg plinskog čvora Omišalj. Kapacitet LNG terminala koji bi s probnim radom trebao početi potkraj godine, u cijelosti je rasprodan za iduće tri plinske godine



RIJEKA – Radovi na izgradnji plinovoda Omišalj – Zlobin, kojim će se prirodni plin s budućeg LNG terminala na otoku Krku otpremati do spoja s magistralnim plinovodom Pula – Karlovac i dalje po Hrvatskoj te prema Mađarskoj i Sloveniji, ulaze u završnu fazu.


Dosad je, potvrđeno je iz Plinacroa, investitora ovog projekta, izgrađeno više od osamdeset posto od ukupno 16,7 kilometara i 430 milijuna kuna vrijednog plinovoda, a ovih dana traju radovi na podvodnom dijelu instalacija, između kopna i Krka, zbog čega je za sav pomorski promet do petka, 14. kolovoza, zatvoren Tihi kanal. Za izgradnju plinovoda Plinacrou je odobreno bespovratno financiranje iz Instrumenta za povezivanje Europe(CEF), u iznosu od 16 milijuna eura, odnosno više od sto milijuna kuna.


Izgradnja otpremnog plinovoda započela je u prosincu prošle godine, a upravo je polaganje podmorskog dijela plinovoda, koje izvodi domaća tvrtka Pomgrad, najzahtjevniji dio projekta.


Cijevi u rovu




Iz Plinacroa ističu kako su u podvodnom dijelu cijevi plinovoda, obložene betonom, položene na dubini do 55 metara. Radovi na podmorskom plinovodu započeti su 27. srpnja, polaganjem cijevi, a završit će do kraja ovoga tjedna, uz prethodno obavljenu pripremu rova na morskom dnu, izradu sidrenog bloka te uređenje dna.


– Cijevi za podmorski dio dopremane su iz Italije te je zbog pandemije koronavirusa postojala bojazan da će njihova isporuka kasniti. Međutim, zahvaljujući dobroj međusobnoj koordinaciji, na vrijeme ugovorenim poslovima njihove izrade i suradnji s prijevoznicima sve cijevi su na vrijeme dopremljene na gradilište, poručuju iz Plinacroa.


Foto Damir Škomrlj


Pored radova na podmorskom dijelu plinovoda, paralelno teku radovi na ostatku trase, od budućeg plinskog čvora Zlobin do budućeg plinskog čvora Omišalj. Dosad je u cijelosti iskopan i pripremljen rov u koji se polažu plinovodne cijevi, a oko osamdeset posto cijevi već je položeno u rov i zatrpano. Radovi se izvode i na plinskim čvorovima Zlobin i Omišalj te blokadnim stanicama Voz i Bobuši.


Radovi na LNG terminalu u završnici

Na gradilištu samog LNG terminala sve aktivnosti se odvijaju prema usvojenim planovima, potvrdio je jučer Hrvoje Krhen, direktor LNG Hrvatska, kazavši kako su svi grubi građevinski i strojarsko-montažni radovi uspješno završeni.
– Završena je izgradnja pristana, koji se sastoji od 164 pilota, prosječne dubine od 21 metar, kao i armiranobetonskih naglavnica. Također na pristanu su montirane istakačke ruke i gangway, odnosno skala za pristup brodu. U tijeku su pripremni radovi za montažu brzootpuštajućih kuka za privez na utvrdicama pristana. Završena je izgradnja spojnog plinovoda duljine 4,2 km, vodvoda, te spremnika protupožarne vode volumena 1.600 prostornih metara. U tijeku su obrtnički i elektromontažni radovi na upravljačkoj zgradi, opremanje objekata sa strojarskom i elektroenergetskom opremom te radovi na produbljivanju morskog dna. Na samom FSRU brodu uspješno su instalirane regasifikacijska jedinica, jedinica za proizvodnju električne energije. Brod se trenutačno nalazi na suhom vezu te je u tijeku bojenje trupa, palube i svih ostalih elemenata broda prema zahtjevima klasifikacijske kuće. Po završetku radova na suhom vezu i kontrole neovisne klasifikacijske kuće, brod će iz brodogradilišta u Kini izaći kao FSRU brod te se uputiti prema lokaciji LNG terminala, sukladno predviđenim rokovima, rekao je Krhen.

Završetak izgradnje plinovoda Omišalj – Zlobin, prema odgovoru Plinacroa na naš upit, planiran je do kraja godine, kako bi u trenutku kada LNG terminal postane operativan bila osigurana otprema plina s terminala. Plinovod je projektiran za transport 2,6 milijardi metara kubičnih prirodnog plina godišnje, koliki je i kapacitet uplinjavanja na budućem LNG terminalu.


Iz Plinacroa ističu kako će stvarne količine plina koje će se transportirati otpremnim plinovodom u prvom redu ovisiti o zakupu kapaciteta LNG terminala kojim upravlja LNG Hrvatska.


Probni rad


Kapacitet LNG terminala, koji bi s probnim radom trebao započeti potkraj godine, u cijelosti je rasprodan za iduće tri plinske godine. Inače, plinska godina traje od početka listopada jedne do kraja rujna iduće godine, no kako LNG terminal na Krku s komercijalnim radom treba krenuti početkom iduće godine, tako je plinska godina 2020./2021. od 1. siječnja do 30. rujna 2021. godine.


Najveći dio kapaciteta LNG terminala zakupili su MFGK Croatia, PowrGlobe Qatar te MET Croatia Energy Trade, uz već otprije poznati zakup HEP-a i Ine od oko pola milijarde kubičnih metara kapaciteta. MFGK Croatia je za prvu godinu zakupio 0,7 milijardi kubičnih metara kapaciteta, a za idućih šest plinskih godina po nešto preko milijardu kubika, MET Croatia Energy Trade je za prvu plinsku godinu 2020./2021. zakupio 0,22 milijarde kubika, a za iduće dvije plinske godine po 0,54 milijarde kubika, a PowerGlobe Qatar je za idućih pet plinskih godina (od 2020./2021. do 2024./2025.) zakupio po 0,468 milijardi prostornih metara, dok je u plinskim godinama od 2025./2026. do 2029./2030. zakupio po 0,624 milijarde kubika, a potom u idućih pet godina (od 2030./2031. do 2034./2035.) po 0,936 milijardi kubičnih metara.


Popunjenost LNG terminala u prvoj godini je ukupno 1,878 milijardi kubika, a u iduće dvije plinske godine (2021./2022. i 2022./2023.) je zakupljeno ukupno 2,54 milijarde kubika, čime u te tri godine nema više slobodnih kapaciteta za zakup.


Po podacima tvrtke LNG, za plinske godine od 2023./2024. do 2026./2027. za sada je zakupljeno po nešto više od dvije milijarde kubika, a potom u plinskim godinama od 2027./2028. do 2029./2030. po nešto više od 1,1 milijardu kubika.


Prag isplativosti


Zakup od 1,1 milijarde kubičnih metara ujedno je, prema izračunima LNG Hrvatske, prag isplativosti rada terminala, što znači da, prema sadašnjem zakupu, do 2030. godine ne bi trebalo biti potrebe za naplatom takozvane SOS naknade, odnosno naknade za sigurnost opskrbe, predviđene Zakonom o terminalu za ukapljeni prirodni plin (Lex LNG), koju bi, u slučaju manjeg zakupa od te količine plaćali svi potrošači plina u Hrvatskoj.


Vrijednost investicije u plutajući LNG terminal na otoku Krku je 233,6 milijuna eura. Europska komisija je za izgradnju LNG-a dodijelila bespovratna sredstva u iznosu od 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije. Plutajući LNG terminal, odnosno FSRU (ploveća jedinica za skladištenje i uplinjavanje) brod, kupljen od kompanije Golar, trebao bi u Omišalj stići s početkom studenoga, s prvom količinom ukapljenog prirodnog plina za potrebe probnog rada terminala.


Plinacro je, u pripremi plinskog transportnog sustava za početak rada LNG terminala, izgradnjom kompresorske stanice u Velikoj Ludini, puštenoj u rad u siječnju ove godine, stvorio preduvjete za transport plina s terminala prema Mađarskoj i drugim zemljama. Izgradnjom te kompresorske stanice Plinacro je ispunio uvjete iz Direktive EU-a o osiguranju dvosmjernog protoka plina na svim interkonekcijama između zemalja članica, nakon što je stalni dvosmjerni kapacitet od početka 2019. godine osiguran na interkonekciji sa Slovenijom.