U AUDIO-u nije funkcioniralo ništa, iako se novi model upravljanja državnom imovinom pripremao godinama
ZAGREB U upravljanju državnom imovinom, odnosno poduzećima, dionicama i nekretninama, trenutno vlada potpuni nered. Stanje je objedinjavanjem pod okriljem Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) postalo još i gore nego što je bilo dok se državnom imovinom upravljalo iz nekoliko institucija, prvenstveno Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom. Ostavka ravnateljice AUDIO-a Ive Galić samo je ogolila činjenicu da Vlada nije uspjela ni na najosnovnijim stvarima ustrojiti novi način upravljanja državnom imovinom. Objedinjavanje državne imovine vrijedne desetke milijardi eura imovine i transparentnije upravljanje na jednom mjestu zasad su samo rezultirali s trećim ravnateljem te Agencije u dva i pol mjeseca njezina postojanja. Novog, trećeg ravnatelja imenovala je Vlada u četvrtak na zatvorenoj sjednici, a radi se o Tomislavu Bobanu, dosadašnjem zamjeniku Ive Galić.
Iako se kao glavni razlog odlaska ravnateljice spominje sukob s ministrom gospodarstva Đurom Popijačem oko ugovaranja brodova za Jadroplov u splitskom škveru, kako bi to brodogradilište imalo kakav takav posao, u AUDIO-u nije funkcioniralo ništa, iako se novi model upravljanja državnom imovinom pripremao godinama. Agencija je počela s radom 1. travnja, a već 15. travnja Vlada je smijenila ravnatelja Vedrana Duvnjaka i na njegovo mjesto postavila dotadašnju šeficu pravne službe u Fondu za privatizaciju Ivu Galić. I njih dvoje su vjerojatno jedini zaposlenici koji su i formalno bili zaposleni u AUDIO-u. Svi ostali radnici, oni koje je Agencija preuzela od Fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda, i dalje imaju ugovore o radu sa svojim starim, danas nepostojećim institucijama. Tako se već u svibnju pojavio i problem isplate plaća, jer ljudi nisu imali potpisane ugovore o radu s Agencijom, niti anekse dosadašnjih ugovora po kojima postaju zaposlenici Agencije. Gotovo je dva tjedna u Agenciji bilo nemoguće isplatiti plaće, pa se, tvrde naši izvori, ravnateljica obratila i DORH-u te zatražila njihovo mišljenje. Odgovoreno joj je da je prekršaj ako radnici plaću ne dobiju.
Više u tiskanom izdanju Novog lista, u petak, 17. lipnja
