ANALIZA KAMPANJE

Rezultati će svakako biti tijesni: Plenković i Škoro najbliže većini, Bernardić ima šanse ako osvoji 64 mandata

Dražen Ciglenečki

Foto Roni Brmalj / Reuters / Darko Jelinek

Foto Roni Brmalj / Reuters / Darko Jelinek

Do prije desetak dana nije tako izgledalo, ali onda se vratila - korona, pa su se građani u većoj mjeri okrenuli vlasti očekujući da ih ona zaštiti. Malo bi to, međutim, značilo da nema Škore i Domovinskog pokreta



Mediji gotovo unisono tvrde da će nedjeljni izbori za Sabor biti dosad najneizvjesniji. Doista, sve upućuje na to da će izborni rezultati biti tijesni. Ali, ne treba pretjerivati, bili su to i 2015. i 2016.


Štoviše, sada se, što nije bio slučaj prije četiri, odnosno pet godina, već kristalizira moguća parlamentarna većina, ona koju bi činili HDZ, Domovinski pokret i barem dio zastupnika nacionalnih manjina. Iako, ne smije se ni Restart koaliciju još otpisati, možda će se u postizbornom razdoblju i njih nešto pitati.


Andrej Plenković, dakle, ima opipljive šanse ostati predsjednik Vlade. Do prije desetak dana uopće nije tako izgledalo, ali onda se vratila – korona. Epidemija je pomogla konsolidaciji HDZ-a nakon što su prošle godine na europskim izborima dobili rekordno malo glasova, čak ispod 23 posto, a zatim i dužnost predsjednika Republike.




Na oporavak rejtinga HDZ-a utjecao je COVID-19, jer su se građani u većoj mjeri, kao što to obično biva u krizama, okrenuli vlasti očekujući da ih ona zaštiti. Međutim, prije dva mjeseca zemlja je izašla iz lockdowna, zaraza se povukla i politički efekt koronavirusa ubrzo je splasnuo, a Plenković i HDZ našli su se odjednom u totalnoj političkoj defenzivi.



Tjednima nisu uspijevali nametnuti neku svoju temu, bili su prisiljeni igrati crnim figurama i odgovarati zašto su Sabor raspustili bez da je prethodno donesen zakon o obnovi potresom oštećenih zgrada u Zagrebu i okolici te kako je moguće bilo korupcijsko djelovanje državne tajnice Josipe Rimac.


Veliku štetu HDZ-u nanio je i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, koji je napustio stranku i sa sobom povukao skoro cijelu gradsku organizaciju. Zatim se Plenković morao baviti i srednjim prstom bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koji je ona pokazala protivnicima pobačaja. K tome, hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije, u koje je Plenković puno uložio, zbog više je sile propalo.


Uglavnom, HDZ je imao predizbornu kampanju iz noćne more. Ali, poput konjice iz američkih vestern filmova stiže korona, koju je, kako je sam uvjeravao, Plenković već porazio. Postalo je bjelodano da je premijer požurio s proglašenjem pobjede i HDZ-ov slogan »Sigurna Hrvatska«, koji se referirao upravo na suzbijanje epidemije, više nije korespondirao sa stvarnošću. No, država je opet zahvaćena krizom, građani se svakodnevno bombardiraju podacima o novim žarištima zaraze.


Pa kad je tako, kome povjeriti upravljanje Hrvatskom, onima koji su stekli iskustvo u borbi s koronavirusom, Andreju, Davoru, Viliju, Alemki, Krunoslavu i ostalima, ili eksperimentirati i nadati se da će se u toj ulozi snaći i neki drugi ljudi? Sasvim je zamislivo da će dio birača koji je već prekrižio HDZ, u novonastalim okolnostima zaključiti da je svoj glas ipak bolje dati prekaljenim veteranima rata protiv korone. Ljudima koji nisu samo sačuvali zdravlje nacije nego i radna mjesta.


Plenković, što je pravi politički raritet, ovih dana optužuje opoziciju da nije u tom kontekstu ništa napravila, da je Vlada bila ta koja je iz državnog proračuna uzela milijarde kuna i podijelila ih poslodavcima. Nije još poznat primjer iz svjetske prakse da je oporba radila poslove za koje je zadužena vlast. Ali, ova teza Plenkovića, kojeg se brendira kao lidera za krize, služi pojačavanju dojma da su samo on i HDZ dobitna kombinacija kad je o koroni riječ. I možda ta probuđena epidemija zaista spasi HDZ na izborima, promovira ih u relativne pobjednike.


Tuđman u spotu


Malo bi im to, međutim, značilo da nema Miroslava Škore i Domovinskog pokreta. Čelnici HDZ-a neumorno su ponavljali da je isključivo Škoro zaslužan što je danas na Pantovčaku Zoran Milanović, a realnost je da jedino s Domovinskim pokretom, ako ne žele koalirati sa SDP-om, mogu formirati iduću Vladu.


Ivo Cagalj/PIXSELL


Doduše, u HDZ-u se hrabre da će im možda nakon izbora pretrčati veći broj zastupnika s liste koju je okupio Škoro, ali zasad ništa na to ne ukazuje. Osim toga, za parlamentarnu demokraciju u Hrvatskoj pogubno bi bilo kad bi i druga zaredom Vlada počivala na prebjezima, zastupnicima koji bi krivotvorili volju birača. Škoro je vodio kampanju predstavljajući se kao autentičniji sljedbenik Franje Tuđmana nego što je to Plenković.


Tuđmana je čak stavio u svoj predizborni spot. HDZ-ovci su se, pak, kleli da im je stranka točno tamo gdje ju ostavio njihov utemeljitelj. »HDZ na Tuđmanovom putu«, naziv je konferencije za novinare jučer održane u Središnjici. Neodoljivo to podsjeća na nekadašnju krilaticu »SKJ na Titovom putu«, ali Plenković i suradnici nisu u poziciji da vode računa o finesama, naprosto moraju opovrgnuti da je Škoro vjerniji nastavljač Tuđmana. Doveli su pred kamere i Nevenku Tuđman, koja iznimno rijetko javno istupa, kako bi rekla da bi njezin pokojni otac sigurno bio vrlo zadovoljan Plenkovićem.



Listu Domovinskog pokreta mediji su secirali kao niti jednu drugu i pronašli su na njoj kandidate čije životne priče dramatično odudaraju od Škorinog narativa o domoljubnim, bogobojaznim, poštenim Hrvatima. Kopalo se dosta i po Škorinoj prošlosti, u kojoj također ima prilično stvari u neskladu s percepcijom njega kao čovjeka koji je uvijek sanjao o Hrvatskoj. Zapravo, Škoro osobno nije ništa žešći desničar nego što je to Plenković. Ali, obojica nastoje što bolje odigrati uloge u kojima su se iznenadno našli, Plenković to čini od 2016., a Škoro posljednjih godinu dana.


Nabrijani Restart


Ni Davor Bernardić nije bio predodređen za predsjednika SDP-a, dogodilo mu se to nakon Milanovićeve ostavke. Nije briljirao kao vođa oporbe, javnost ga jednostavno ne doživljava. U ovom stoljeću šef SDP-a još nije bio toliko nepopularan. Svjestan toga, Bernardić nije u kampanji sebe gurao u prvi plan, poruka je njegova bila da je Restart koalicija tim.


snimio Damir Škomrlj

Davor Bernardić na predizbornom skupu Restart koalicije u Rijeci.


No, ne može se reći da je u debati s Plenkovićem, u ponedjeljak na RTL televiziji, Bernardić bio inferioran. Nije predsjednik HDZ-a dominirao u svoja prethodna dva sučeljavanja, sa Zoranom Milanovićem i Mirom Kovačem, pa nije pomeo niti Bernardića. Premda se silno trudio dokazati da on zna sve, a da njegov politički protivnik nema pojma ni o čemu. Kampanja Restart koalicije bila je bez skandala, marljivo su proizvodili politički sadržaj, ali izostao je kod njih emocionalan naboj kojim bi »nabrijali« svoje simpatizere i ispunili ih optimizmom.


Pred kraj su odlučili zaplašiti hrvatske građane tvrdnjom da na njima suprotnoj političkoj strani caruju korupcija, lopovluk i fašizam. Fašizam?! Tko su ti hrvatski fašisti, Plenković i Škoro?


Ničega što bi nalikovalo fašizmu nije bilo u ovoj predizbornoj kampanji. Uostalom, općenito je ideoloških tema bilo malo. Raspravljalo se o pobačaju, ali nitko nije čak rekao ni da bi ga zabranio. Stav da silovana žena koja zatrudni treba roditi nije liberalan, ali nije bogme ni fašistički. Restart koalicija promašila je s tim fašizmom, neće njegovim spominjanjem ustrašiti birače i povećati odaziv na izborima. Na njima Bernardićeva opcija ne smije pasti ispod 64, 65 mandata, samo u tom slučaju mogli bi ih, poslije pregovora, namaknuti 76 i sastaviti Vladu. Plenković je tu u prednosti, jer bi njegov, makar neželjeni, partner Škoro mogao dobiti i do 20 mjesta u Saboru.


Most će se održati


Osim tri liste koje će biti najjače, statusu parlamentarne stranke s razlogom se nadaju konzervativni Most i ljevičarski Možemo, a Sabora bi se još eventualno mogli dokopati centristička opcija Pametno – Stranka s imenom i prezimenom, reformisti Radimira Čačića ili HNS.



– Foto: Darko JELINEK


Nakon neuspjelih pregovora sa Škorom, Most se pojačao Ninom Raspudićem i njegovom suprugom Marijom Selak Raspudić i upravo su njih dvoje bili najangažiraniji. Posebno je Marija Selak Raspudić pokazala entuzijazam i Most je nju, ne Božu Petrova ili Nikolu Grmoju, odabrao da ih predstavlja u debati na HTV-u. Most ovaj put neće biti zastupljen u Saboru kao u osmom i devetom sazivu, ali će se održati. Novost će biti samostalan ulazak u parlament, prvi put poslije Hrvatskih laburista, jedne grupacije ljevije od SDP-a. Utjecaj Možemo ograničen je zasad na Zagreb, ali u glavnom gradu su se afirmirali kao nepotkupljiva oporba Milanu Bandiću.


U kampanji se Tomislav Tomašević pokušao profilirati i na nacionalnoj sceni i o toj ekipi ljevičarskih i ekoloških aktivista sigurno će se još čuti.


Foto Pixsell

Photo: Josip Regovic/PIXSELL