Ipak trebaju pomoć

Obiteljski smještaj ove sezone ostvario dobar promet, ali su mu prihodi upola manji nego lani. Evo zašto

Branko Podgornik

snimila Slavica Bakić

snimila Slavica Bakić

"Cijene su smanjene barem 25 do 30 posto pa su i prihodi znatno manji pa su veliki problem davanja državi, turistička pristojba i paušalni porez na dohodak. Istina, taj je porez smanjen 25 posto, ali naši su prihodi pali znatno više..."



Turistička žetva ove je godine bila slaba, ali znatno bolja od prvotnih očekivanja. Najbolje je prošao obiteljski smještaj kojim naša zemlja obiluje. Dok je u cijeloj Hrvatskoj od početka godine do 15. kolovoza zabilježeno 48 posto od prošlogodišnjih noćenja, u obiteljskom smještaju ostvareno je natprosječnih 59 posto – za razliku od kampova (50 posto) i hotela (29 posto), prema podacima e-Visitora.


Unatoč tome, i brojni privatni iznajmljivači ostali su tijekom pandemije koronavirusa prikraćeni, pa će im trebati pomoć kako bi ostali na nogama do iduće sezone, koja bi, prema mišljenju stručnjaka, trebala biti bolja od ovogodišnje.


– S obzirom na teške okolnosti, moramo biti zadovoljni. Obiteljski je smještaj ove godine spasio turističku sezonu u Hrvatskoj, ocjenjuje Nedo Pinezić, savjetnik za turističke projekte vezane uz obiteljski smještaj.




– To trebamo zahvaliti našim vjernim gostima, koji su se nakon izbijanja pandemije prvi vratili, dodaje Pinezić, ocjenjujući to kao najvažniju karakteristiku ove sezone. Ti su gosti, očito, emotivno vezani uz svoje domaćine i mjesto boravka. Radi se o turistima s tržišta iz Europske unije, koja su ove sezone jedina i funkcionirala.


Danas puni, sutra prazni


Obiteljski je smještaj na razini 60 posto fizičkog prometa iz prošle godine, ali financijskom smislu postigao je oko 50 posto, procjenjuje Pinezić. U tom prosjeku neki su dijelovi Hrvatske prošli puno lošije, osobito Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija. U njima su proteklih godina prevladali prekomorski gosti – od Velike Britanije, pa do Sjedinjenih Američkih Država, Novog Zelanda, Australije i dalekoistočnih tržišta. Obustava zračnog prometa nanijela je turističkom prometu na jugu Hrvatske težak udarac.


Pogođen je bio i Zagreb, koji je proteklih godina bio predvodnik u obiteljskom smještaju. Glavni grad je doživio dvostruku nevolju – ne samo obustavu zračnog prometa zbog korone, nego i katastrofalni potres, u kojem su mnogi smještajni objekti bili izvan funkcije i morali su biti odjavljeni, upozorava Pinezić.


Loše su prošli i privatni iznajmljivači u ostalim gradovima, dodaje Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, misleći na Split i ostale gradove na obali.


– I ja sam jedan od iznajmljivača iz grada. Nezadovoljna sam sezonom kad je riječ o obiteljskom smještaju. Slično je bilo i ostalima koji su se oslanjali na turističku ponudu urbanih sredina, kaže Nimac Kalcina. S obzirom na krizu, rezultatima su zadovoljni uglavnom iznajmljivači na sjevernom Jadranu, dijelom na srednjem, a ponešto na južnom. Radi se tu mahom o samostalnim kućama uz more, luksuznim vilama s bazenima, onima koji su gostima usto mogli pružiti plažu, sunce, more i odmor u prirodi – ono što se ne odnosi na gradske sredine i urbani turizam. Ti su ljudi uspjeli nešto iznajmiti u špici sezone. Oni u gradovima nisu imali ni predsezonu, ni sezonu, niti posezonu, upozorava predsjednica Zajednice.


Pinezić naglašava da je iznajmljivačima ova godina bila jedna od najtežih ikad, kad je riječ o načinu poslovanja. Promjene vezane uz epidemiološke mjere zemalja iz kojih turisti dolaze, bile su vrlo dinamične.


– Imali smo velike dnevne oscilacije bukinga i storniranja. Danas ste puni, a sutra ste prazni, kaže Pinezić.


– Sva dosadašnja jamstva kod bukiranja odjednom su stornirana, pa više niste mogli imati nikakvu nadoknadu za otkazivanje smještaja. Zbog toga su ljudi u obiteljskom smještaju, ako su radili, ove godine bili pod neprekidnim stresom. Morali su istodobno osigurati sve higijenske i protuepidemijske uvjete, koji su bili vrlo složeni i ne do kraja jasni. Sjetimo se uputa kako treba čistiti objekt, kako dočekati gosta, što učiniti ako se gost razboli, pa do toga da je gost trebao ostati u karanteni upravo u smještaju. Zbog toga su se ljudi starije dobi bojali poslovati, neki su otkazivali, a neki smanjili kapacitet ponude, podsjeća Pinezić.


I socijalni problem


– Iako je fizička popunjenost u obiteljskom smještaju iznosila oko 60 posto, mnoštvu iznajmljivača prihodi su pali znatno više, upozorava Martina Nimac Kalcina. Cijene su, kaže, smanjene barem 25 do 30 posto. Također, ove su godine vlasnici u svojim objektima prijavljivali sve koji su u njima boravili, čak i rođake, prijatelje i znance – da ne bi riskirali. Ljude koji su unajmljivali apartmane na mjesec-dva i plaćali ih na mjesečnoj razini, vlasnici su prijavljivali kao turiste, jer nisu htjeli riskirati da budu popunjeni samo dva-tri dana po niskim cijenama.


– Nama su velik problem davanja državi, a radi se o turističkoj pristojbi i paušalnom porezu na dohodak, upozorava Nimac Kalcina.


– Istina, taj je porez smanjen 25 posto, ali naši su prihodi pali znatno više. Postavlja se pitanje, kaže, otkud će iznajmljivači plaćati paušalni porez na dohodak, koji se podmiruje kvartalno, ako su ostali bez turističkog prometa.


Predsjednica Zajednice upozorava da pad turističkog prometa nije samo ekonomski problem, nego i socijalni. Velik dio ljudi u Hrvatskoj živi od prihoda od iznajmljivanja, kao osnovne djelatnosti, ili kao dodatne.


Nejasno kako do novca iz europskih fondova

Na pitanje mogu li privatni iznajmljivači dobiti podršku i iz fondova Europske unije, Nimac Kalcina odgovara da situacija ovdje nije posve jasna. Mnogi bi iznajmljivači u Hrvatskoj, osobito mlađi, htjeli unaprijediti kvalitetu svog smještaja novcem iz fondova EU-a, ali ne znaju tko se može javiti za novčane potpore i pod kakvim uvjetima.


Predsjednica Zajednice je uvjerena da bi se mogao koristiti novac koji je Europska unija namijenila za oporavak i otpornost. Europska komisija želi usmjeriti sredstva u projekte zelenoga gospodarstva i digitalizaciju, radi održivog razvoja. Tu je i mogućnost ulaganja u energetske sustave, kako javnih, tako i privatnih objekata. Ako je Komisija napisala takve upute za korištenje tog novca, a jest, hrvatska bi nadležna tijela, smatra naša sugovornica, trebala u to uključiti i privatne iznajmljivače.


– Rokovi za to su kratki, od početka siječnja od kraja travnja iduće godine. Sada je već listopad, sve se brzo odvija, pa bi trebalo na vrijeme objaviti informacije tko se sve može prijaviti na te projekte i za koje svrhe. Nadležna bi tijela trebala razjasniti mogu li se privatni iznajmljivači prijavljivati na takve projekte, bilo kao pojedinci, kao udruga, ili kao trgovačko društvo. Naime, nigdje ne piše tko bi trebao biti nositelj projekta koji se prijavljuje, primjećuje Nimac Kalcina.

– Najmanje trećina iznajmljivača su umirovljenici. Ako su ostali bez prihoda, bit će im problem plaćati troškove za njihovu drugu nekretninu, recimo za vikendicu na otoku, koju su iznajmljivali. Ti ljudi neće dobiti nikakve potpore, pomoći i naknade, a još moraju platiti i paušalne poreze, ističe.


Nimac Kalcina podsjeća da je Zajednica obiteljskog smještaja HGK-a zatražila financijsku pomoć države kako bi privatni iznajmljivači preživjeli do iduće turističke sezone, koja neće biti dobra kao ona iz 2019., ali bi mogla biti bolja od ovogodišnje.


– Radi se ponajprije o mjerama za oporavak i osiguranje kredita za likvidnost, kaže predsjednica Zajednice. Prema njezinom mišljenju, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) trebala bi ponovno pokrenuti povoljne kredite za iznajmljivače za poboljšanje njihovog smještaja.


– Ti su krediti već postojali, s povoljnim kamatama, od dva posto. Potrebni su i krediti za likvidnost, također putem HBOR-a. Iznajmljivačima trebaju i moratoriji na kredite u ovoj općoj krizi, a u to bi trebale biti uključene ne samo banke, nego i država, kaže Nimac Kalcina. Ona predlaže da država svojim novcem bankama daje jamstvo za kredite fizičkim osobama koje se bave turizmom.


Neizvjesna 2021.


Što se tiče planova za sljedeću godinu, Nedo Pinezić misli da ne možemo, nažalost, očekivati znatnije promjene, s obzirom na kretanje pandemije u svijetu i na predviđanja o dostupnosti cjepiva.


– Ono što nam je važno za pripremu iduće sezone jest da što više zemalja Europske unije prihvati preporuku Europske komisije o regionalnom mapiranju rizika od COVIDA-19, smatra Pinezić. To je Njemačka učinila ove sezone, što je, kaže, spasilo i našu turističku sezonu. Kada bi broj zaraženih u nekoj regiji, prema njemačkom Institutu Robert Koch, prešao određenu razinu, u crvenu zonu stavila bi se samo ta regija, a ne cijela zemlja. Nažalost, Nizozemska, Austrija, Italija, a donedavno i Slovenija, nisu tako postupale, već su u crvenu zonu stavljale cijele zemlje. To je za turistička kretanja značilo kraj. Početkom tjedna i Slovenija je počela Hrvatsku epidemiološki promatrati prema regijama.


– Na hrvatskoj je diplomaciji i turističkim vlastima jest da se do kraja godine izbore da sve zemlje važne za hrvatski turizam epidemiološku situaciju kod nas promatraju prema regijama. Za funkcioniranje turističke sezone 2021. godine to je važno zato što ćemo na taj način u svako doba, barem u nekim regijama, imati mogućnost ostvarivanja turističkog prometa, naglašava Pinezić. Što se tiče pridržavanja preporuka Nacionalnog stožera civilne zaštite, dodaje, opustili smo se u špici sezone.


– Ponašali smo se poput nogometaša koji u utakmici, videći da vode, prerano počnu slaviti pobjedu. Pravljeni su izuzeci u vezi s dozvolama za masovnija okupljanja. To nije bila dobra poruka. Obila nam se o glavu i rezultirala je porastom broja zaraženih i preranim prekidom turističke sezone. Izgubili smo mjesec dana odličnih uvjeta za poslovanje i cijelu posezonu, podsjeća Pinezić.


– To nam je škola za sljedeću godinu. Kada se donesu neke mjere, onda kompromisa ne može biti, bez obzira na to o kojoj se vrsti okupljanja radi. Te mjere moraju biti jednako primjenjive na sve regije. Budući da znamo što turizam znači za ekonomsku i socijalnu stabilnost cijele Republike Hrvatske, velika je odgovornost središnjih vlasti da u svojim mjerama budu čvrsti i da nam tako osiguraju što dulji period poslovanja iduće godine, naglašava Pinezić.