Odbačena dogma o štednji

Dužni smo više, a plaćamo upola manje za kamate nego prije pet godina

Jagoda Marić

Europska središnja banka politikom niskih kamata nastoji povećati investicijsku potrošnju i spriječiti snažan pad zaposlenosti u EU-u / Reuters

Europska središnja banka politikom niskih kamata nastoji povećati investicijsku potrošnju i spriječiti snažan pad zaposlenosti u EU-u / Reuters

Javni dug ove će se godine popeti na 318 milijardi kuna i dosegnuti 86% BDP-a, gotovo kao 2015. No, ove godine platit ćemo pet milijardi kuna manje za kamate nego prije pet godina. Tada nam je kreditni rejting bio »u smeću«, dok danas takva procjena nikome ne pada na pamet



ZAGREB – U ovoj godini hrvatski javni dug bit će gotovo 318 milijardi kuna, što znači da će u odnosu na prošlu godinu biti veći za 25 milijardi kuna. Javni dug tako će dosegnuti 86 posto BDP-a, svega onoga što građani stvore u godinu dana. Samo prije devet mjeseci taj je udio bio 73 posto, a sada se gotovo vraća na razinu iz 2015. godine, kada je javni dug bio nešto veći od 86 posto BDP-a. Te je godine javni dug bio je 284,3 milijarde kuna, a Hrvatska je na njega u toj godini platila više od 12 milijardi kuna kamata. Ove godine će na dug, koji je 33,7 milijardi kuna veći i ima isti udio u BDP-u, platiti znatno manje kamata.


Politika niskih kamata


Prema Smjernicama za izradu trogodišnjeg proračuna, što ih je Vlada donijela u četvrtak, kamatni trošak u ovoj je godini je 7,1 milijardu kuna i čak je pet milijardi kuna manji nego je to bio prije pet godina za isti udio duga u BDP-u i za znatno manji iznos. Iako će u sljedeće tri godine iznos javnog duga rasti, dok će se smanjivati njegov udio u BDP-u, po Vladinim projekcijama država ni u jednoj godini neće platiti više od osam milijardi kuna kamata. Najveći iznos platit će dogodine, kad će na kamate otići 7,8 milijardi kuna, dok bi 2023. godine taj iznos trebao biti 6,1 milijardu kuna. Te godine udio javnog duga u BDP-u bit će nešto veći od 80 posto, dok će iznos duga dosegnuti 345 milijardi kuna.



Hrvatska sada, i to prvenstveno zbog politike niskih kamata što je provode središnje banke u svijetu plaća niske kamate, a dijelom je i konsolidirala svoje javne financije, pa je tako u posljednje dvije godine imala i suficit u proračunu. Ali u odnosu na prošlu krizu, pa i u odnosu na 2015. godinu promijenilo se očito i to da se na prve naznake krize države, posebice one manje, kažnjava rušenjem kreditnog rejtinga, a time i značajnim povećanjem kamata. Posebice se to događalo ako nisu bile spremne rezati državnu potrošnju, što su politički, ali i financijski krugovi moći promovirali kao jedino rješenje za izlazak iz krize.


Nezaposlenost će padati



Iz Vladinih Smjernica proizlazi i zaključak da su u Banskim dvorima uvjereni kako su mjerama za očuvanje radnih mjesta doista značajno anulirali utjecaj korona krize na tržište rada u Hrvatskoj i prema njihovim projekcijama ne bi se trebao ostvariti crni scenarij o najmanje 400 tisuća nezaposlenih do kraja godine. Ove godine vjeruju u Vladi da će broj nezaposlenih porasti, pa će tako stopa nezaposlenosti biti 9,3 posto, nešto niža, oko devet posto trebala bi biti u sljedećoj godini, ali već 2021. godine vratit će se na razinu iz pretkrizne 2019. godine, odnosno bit će 7,6 posto. Ipak, u Vladi priznaju da su još uvijek visoki rizici koji proizlaze iz neizvjesne epidemiološke situacije, ali napominju da ni radikalnih mjera poput zaključavanja gospodarstva, kako je to bilo u ožujku i travnju, više ne bi trebalo biti.


Ni stanje na tržištima, ni uzroci krize, a ni stanje u hrvatskim javnim financijama nisu isti ove i 2015. godine, zanimljivo je spomenuti da je 2015. godine Hrvatska imala prvu pravu godinu rasta BDP-a nakon šest recesijskih godina, imala je primarni suficit u proračunu, odnosno višak prije plaćanja kamata, a ipak je na 284 milijarde kuna javnog duga platila više od 12 milijardi kuna kamata. U ovoj će godini njezin BDP pasti za osam posto, imat će 318 milijardi kuna duga i na njega će platiti sedam milijardi kuna kamata. I te 2015. Hrvatska se borila s krizom koja nije bila samo njezina i na koju nije mogla utjecati, kao što sada ne može utjecati na korona krizu. No, tada je njezin rejting bio u smeću, odnosno imala je neinvesticijski rejting, nekoliko godina prije toga imala je visoke razine deficita, i što je najvažnije rejting agencije i investitori su procjenjivali da je struktura njezinoga gospodarstva neodrživa, a da je državna potrošnja prevelika, odnosno da previše troši posebice na mirovine, plaće i zdravstvenu skrb, za koju se u izvješću svake agencije u to vrijeme tražila veća participacija građana.
Sada su agencije puno opreznije i državama diljem svijeta nastoje ne rušiti rejting, iako ove godine većina zemalja bilježe rekordan pad gospodarstva, povećanja zaduživanja kako bi država mogla trošiti na pomoć gospodarstvu, održavanje plaća, mirovina, zdravstvenog sustava.


Nova dogma


U izvješćima za Hrvatsku nijedna, ali baš nijedna agencija više ne spominje da struktura njezinoga gospodarstva nije u stanju odgovoriti na krizu, ne spominju se ni visoki troškovi mirovina, previše prijevremenih umirovljenja, niti se spominju uštede na plaćama u javnom sektoru, a zaboravljena je i veća participacija građana u financiranju zdravstvene skrbi.
To što je takva politika pojedine zemlje, poput Grčke, Španjolske, Portugala, pa dijelom i Hrvatske, izmrcvarila visokim kamatama i pustošenjem sektora koji nude najvažnije usluge građanima, nikoga nije briga.
Nekada je Hrvatska na kamate godišnje davala isti iznos koji potroši na obrazovanje, a trogodišnje su kamate pokrivale jednogodišnju isplatu mirovina. Sada na kamate ne odlazi ni polovina obrazovnog proračuna, a onim što se na njih potroši, ne bi se mogao pokriti ni polugodišnji trošak mirovina. Koliko će takva situacija s niskim kamatama trajati neizvjesno je, kao i sve drugo u sadašnjem trenutku, ali gotovo da se može zaključiti da je u korona krizi nekadašnju dogmu štednje i udara na javni sektor zamijenila nova dogma povećanja potrošnje države, kako bi se održala gospodarska aktivnost.
Na to upućuju i paketi mjera kojima je Europska komisija odlučila pomoći članicama da saniraju posljedice korona krize u svojim gospodarstvima, a Hrvatska se, prema onome što stoji u Vladinim smjernicama, nada u sljedeće tri godine iz različitih europskih izvora povući ukupno 76,3 milijarde kuna, odnosno oko deset milijardi eura. Godišnje bi to u prosjeku bilo oko 25 milijardi kuna, a Hrvatskoj su dosad trebale tri godine da povuče toliki iznos.