UVODNIK

Branko Podgornik: Niži porezi neće riješiti krizu

Branko Podgornik

S posebnom pažnjom prate potezi Njemačke, koja je na tom tragu već posegnula za državnim intervencionizmom, a obilnim vladinim subvencijama i ulaganjima u istraživanja počela je usmjeravati kompanije prema »zelenom gospodarstvu« i novim tehnologijama



Novu vladu čeka zahtjevna jesen, rekli su dužnosnici HDZ-a poslije uvjerljive izborne pobjede, obrazlažući zašto među njima nema euforije. Nakon pljuštanja obećanja tipičnih za sve kampanje, u Hrvatskoj dolazi razdoblje otrežnjenja.


Prema procjenama međunarodnih institucija, naša se zemlja, poput cijele Europske unije, nalazi na pragu nezapamćene krize, pa novu vladu Andreja Plenkovića čekaju ne samo zahtjevna jesen, nego i zahtjevne godine.


Dakako, prerano je još očekivati od buduće vlade da kaže što će joj biti ekonomski prioriteti u mandatu. Nevolja je što Europa i svijet zbog gospodarski razorne pandemije nikad nisu radili u takvoj neizvjesnosti i s takvim nepoznanicama. Ne zna se, primjerice, ni koliko će podbaciti hrvatsko gospodarstvo i turizam te hoće li državni proračun uspjeti do kraja godine povezati kraj s krajem.




Izvjesno je samo to da pandemija nije završena i da su ekonomske prognoze sve sumornije. U tim nepoznanicama pozitivno je to što sastavljanje vlade neće morati predugo trajati i što će ona uskoro moći zasukati rukave.


Ohrabrujući je znak to što je Vlada proljetos pokazala kako joj je najvažnije spašavanje ljudi i gospodarstva, a ne javnih financija. Ako crkne krava, neće biti ni mlijeka, odnosno proračunskih prihoda. Stoga se Vlada već zadužila za više od 35 milijardi kuna, kako bi mogla do kraja godine nastaviti sa spašavanjem poduzeća od propasti, sufinancirajući plaće njihovih radnika.


Tako Plenkovićeva ekipa nije ponovila pogreške Sanaderove, Kosoričine i Milanovićeve vlade, kojima je prioritet u krizi bilo kresanje proračuna. To kresanje ostavilo je gospodarstvo bez dovoljno potražnje i kupaca, pa je kriza u Hrvatskoj bila dublja i dulja nego drugdje.


Također, ohrabrujuće je što vlasti najavljuju da u krizi neće povećavati namete, kao prethodne vlade, nego će smanjivati poreze na dobit poduzeća i na plaće, a djelomice i PDV. Računaju da će to oživiti gospodarsku aktivnost.


Međutim, porezno rasterećenje gospodarstva i građana, samo za sebe, nigdje nije riješilo krizu. Ona u koju ulazimo ne može se usporediti s dosadašnjim krizama. Dosadašnji recepti za izlazak iz krize neće biti dostatni.


Već prije pojave koronavirusa gospodarstvo je posvuda u svijetu slabjelo, a pojava pandemije samo je ubrzala propadanje. Ako se nevoljama s mutirajućim virusima dodaju klimatske promjene, jasno je da je kriza postala globalna i da nije samo ekonomska, jer – bez pretjerivanja – ugrožava cijelu ljudsku vrstu i njezin opstanak.


Ta široka kriza neće se moći riješiti pukim poreznim rasterećenjem gospodarstva, kako to masovno traže poduzetnici. Krizu neće riješiti privatni kapital, ni slobodno tržište. Nove okolnosti traže ne samo jačanje javnog zdravstva, nego i novu, poduzetničku ulogu države u obuzdavanju klimatskih promjena i uvođenju novog tipa gospodarstva.


Stoga se s posebnom pažnjom prate potezi Njemačke, koja je na tom tragu već posegnula za državnim intervencionizmom, a obilnim vladinim subvencijama i ulaganjima u istraživanja počela je usmjeravati kompanije prema »zelenom gospodarstvu« i novim tehnologijama.


Neki kažu da nakon ove krize gotovo ništa neće ostati isto. Struktura gospodarstva, kakvu danas poznajemo, morat će se bitno promijeniti, jer nije prilagođena klimatskoj i zdravstvenoj krizi. Zbog promjena načina života, kažu, bit će manje putovanja, što će oslabiti prometni sektor, turizam i ugostiteljstvo, a jačat će važnost domaće proizvodnje, poljoprivredne i industrijske.


Naši su to političari odmah naslutili, ali u predizbornoj kampanji – ni iz oporbe, ni iz vlasti – nismo čuli kako će to napraviti. Za to je potreban golem financijski kapital, i domaći i onaj iz Europske unije, ali ni to nije dostatno. U godinama pred nama nužna je daleko aktivnija uloga Vlade u usmjeravanju gospodarstva i života ljudi prema održivom ishodu. Nova vlada ovdje tek treba otkriti svoje karte.