Prvi put u svojoj povijesti hrvatski je turizam ove godine dobio Strategiju održivog razvoja hrvatskog turizma, strateški dokument koji postavlja novu paradigmu za budućnost. Održivost je ono na čemu naša zemlja želi temeljiti svoju turističku budućnost usmjeravajući se na kvalitetu ponude umjesto na masovnost, ali isto tako i na održivost suživota lokalne zajednice i turističkog napretka. U konačnici, lokalna zajednica živi od turizma. O tome što ustvari donosi budućnost, odnosno ovaj strateški dokument, na koji način će se temeljem Strategije povlačiti sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, gdje se u svemu tome mogu naći iznajmljivači, kakva je bila ova turistička godina i kako se sektor priprema za, po svemu sudeći, vrlo izazovnu turističku 2023., razgovarali smo s ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac.

U prvih osam mjeseci ostvarili smo 96 posto noćenja iz rekordne 2019. Jeste li očekivali da će hrvatski turizam ove godine praktički dostići 2019., s obzirom i na neizvjesnost koju je donio rat u Ukrajini?

– Prema podacima Europske putničke komisije Hrvatska je prošlu godinu u konkurenciji svih europskih zemalja završila s rezultatima najbližim onima iz 2019. godine Početkom 2022. na snazi su bile mjere vezane uz COVID-19, a nedugo nakon toga započela je agresija na Ukrajinu koja je ovu godinu učinila gospodarski još neizvjesnijom. Iako je buking u početku godine usporio, uskoro se vratio na očekivanu razinu pa smo već i prije ljeta dosegnuli brojke slične onima iz proljeća 2019. godine. Posebice smo zadovoljni što se dobri trendovi nastavljaju i u jesenskom dijelu godine. Naime, u dosadašnjem dijelu rujna bilježimo promet bolji nego li u istom razdoblju rujna 2019. godine.

Koja tržišta su nam ove godine bila najnaklonjenija? Osjeti li se i povratak dalekih tržišta?

– Iz rezultata je vidljivo da smo zadržali snažnu vidljivost u Europi te je Hrvatska i ove godine bila jedna od najpopularnijih destinacija. Na većini naših tradicionalnih tržišta poput Njemačke, Austrije, Poljske, Češke, Slovačke i Nizozemske zabilježili smo dosad rekordne rezultate. Daleka tržišta nisu još na pretpandemijskim razinama, ali činjenica da s većine dalekih tržišta u odnosu na prošlu godinu bilježimo dvostruko, trostruko pa i četverostruko povećanje prometa, daje nam naslutiti kako u budućnosti možemo očekivati povratak velikog interesa i s dalekih tržišta.

Domaći turisti otkrivaju Hrvatsku

Je li Hrvatska u tom smislu osjetila posljedice problema koje su ovog ljeta imale aviokompanije i zračne luke diljem Europe pa i šire?

– U odnosu na 2019. godinu smo u prvih sedam mjeseci ostvarili oko 90 posto prometa putnika u zračnim lukama. Već na samom početku godine postojao je velik interes za Hrvatskom, brojne linije su se vratile na pretpandemijsku razinu, a uveden je i velik broj novih. Hrvatska se 2021. godine među prvima otvorila za turistička putovanja iz SAD-a, što je također pridonijelo većoj vidljivosti i interesu avioprijevoznika ove godine. Naravno, želimo nastaviti poboljšavati te brojke s obzirom na važnost zračnih linija, posebice za termine putovanja izvan glavnog dijela sezone.

Kakva je ove godine situacija s domaćim tržištem? Jesu li domaći gosti putovali manje s obzirom na rast cijena?

– Prema podacima iz sustava eVisitor domaći turisti putovali su više nego svih prethodnih godina, a u odnosu na 2019. godinu imamo rast od 11 posto u dolascima i 8 posto u noćenjima u komercijalnom smještaju. Kvaliteta će se uvijek cijeniti, a to prepoznaju kako strani, tako i domaći turisti. Posebno me veseli što domaći turisti sve više istražuju i putuju na kratke izlete na području cijele Hrvatske. Zato u listopadu nastavljamo s našim projektom Mjesec hrvatskog turizma u sklopu kojega dodatno potičemo domaće turiste na upoznavanje različitih dijelova naše zemlje, a sve uz brojne uštede i popuste pružatelja usluga koji će se uključiti u akciju. U ponudi će biti razni turistički proizvodi, od smještaja, prijevoza, znamenitosti, nacionalnih parkova i muzeja pa sve do ugostiteljskih usluga.

Jesmo li se ovog ljeta vratili u overturizam?

– Ove godine vratili smo se na dnevne rezultate i brojeve turista slične onima iz ljeta 2019. godine, no za razliku od prijašnjih godina, imamo sve više projekata i proizvoda orijentiranih na održivost. No, održivi turizam je dugoročan proces koji iz godine u godinu zahtijeva promišljanje, planiranje i upravljanje turističkim tokovima. Pred nama je novo poglavlje u kojem ćemo se imati priliku dodatno pozicionirati kao jedan od predvodnika održivosti.

Uloga privatnog smještaja

Ova godina ostat će zapamćena i po tome što Hrvatska dobiva prvu Strategiju održivog razvoja turizma. Zbog čega nam je taj strateški dokument važan? Prilikom njegova predstavljanja spomenuli ste, naime, kako nije samo »pusti popis želja«?

– Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine ne predstavlja samo smjernice i pogled prema turizmu kakav trebamo imati s obzirom na trendove u svijetu turizma, već i pogled na širu ulogu turizma u gospodarstvu i društvu. Želimo razvijati turizam koji podrazumijeva ravnomjernu posjećenost tijekom cijele godine i duž čitave Hrvatske, brigu o prirodnim resursima i kulturnoj baštini i bolju kvalitetu života lokalnog stanovništva. Svi ciljevi unutar Strategije postavljeni su tako da njihovo ostvarenje bude financijski potaknuto od strane Vlade. To između ostalog uključuje bespovratna sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kroz koji će biti dostupno 1,25 milijardi kuna za privatni turistički sektor, 930 milijuna kuna za javnu turističku infrastrukturu, kao i još 1,3 milijarde kuna kroz Višegodišnji financijski okvir. Također, pripremamo i Nacionalni plan razvoja održivog turizma kojim će se detaljnije opisati konkretne mjere za provedbu Strategije.

Jedan od ciljeva je i promjena strukture kapaciteta. Što privatni smještaj može očekivati ubuduće i kakav privatni smještaj Hrvatska zapravo treba? U kojem smjeru se on treba razvijati te koja će biti uloga turističkih zajednica?

– Privatni smještaj ima značajnu ulogu u hrvatskom turizmu. U proteklom smo razdoblju vidjeli kako su oni koji su se orijentirali na dodatne ponude i povećanje kvalitete bili izuzetno uspješni. Taj pristup želimo poticati kada je u pitanju privatni smještaj, ali i općenito smještajna struktura u Hrvatskoj. Kako bismo bolje upravljali, odnosno unaprijedili strukturu smještajnih kapaciteta, intencija je uvesti razlikovanje između smještaja u domaćinstvu i rentijerstva te nekretninskog biznisa. Kroz NPOO će se poticati transformacija obiteljskog smještaja u pansione i obiteljske hotele. Uloga turističkih zajednica kao destinacijskih menadžment-organizacija je usmjeravanje razvoja u suradnji s lokalnim i regionalnim jedinicama samouprave te promotivnih aktivnosti kako bi smještaj, ali i cjelokupna ponuda, činili zaokruženu priču.

Ako se želi pod kontrolu staviti prekomjerna gradnja apartmanskih zgrada i devastiranje obale, to će trebati rješavati s niza aspekata, kroz prostornoplansku dokumentaciju, zakonski okvir… Kako će se to rješavati?

– Prostorno planiranje se nameće kao jedan od najvažnijih alata u uspostavi ravnoteže odnosa turizma i prostora. Veliku ulogu u tome ima primjena principa destinacijskog menadžmenta, a za svaku destinaciju mora se odlučiti u kojem će se smjeru razvijati te dugoročno planirati razvoj turizma. Pri tome se mora voditi računa o prihvatnim kapacitetima, ključnim infrastrukturnim ograničenjima i o dosljednoj primjeni propisa.

Zakon o turizmu

Najavljeno je i donošenje prvog uopće Zakona o turizmu. Kada se okvirno očekuje početak njegove izrade i što će se njime regulirati?

– Zakon o turizmu će predstavljati okvir za praćenje i razvoj turizma. Želimo uspostaviti sustav kojim ćemo moći kvalitetno pratiti i analizirati podatke, ulaganja i poticanja. Definirat će se uloge dionika u razvoju turizma, pokazatelji i standardi osiguravanja održivosti turizma. Pred nama je formiranje radne skupine za izradu Zakona u koji ćemo uključiti predstavnike relevantnih institucija, udruženja i turističkog sektora te vjerujem kako ćemo kroz sljedeću godinu definirati ovaj važan zakon.

Što Strategija donosi po pitanju hotelskog smještaja čiji je udio, kako smo vidjeli, pao na 13 posto? Je li namjera gradnja novih hotela i resorta ili će se više poticati ulaganja u brownfield investicije?

– Hotelski smještaj doživio je pozitivnu promjenu. Velik dio kapaciteta je preobražen u objekte više kategorije te je samim time smanjen smještajni kapacitet postojećih objekata. Broj novih i manjih boutique hotela se tijekom posljednjih godina kontinuirano povećava. Za objektima koji imaju dodatnu ponudu postoji veća potražnja i oni u prosjeku imaju veću popunjenost. Upravo zato želimo dalje poticati unapređenje kvalitete i kroz brownfield i kroz greenfield investicije, ovisno o turističkoj razvijenosti pojedinih područja. Poticat će se unapređenje kvalitete te zelena i digitalna tranzicija postojećih objekata na područjima gdje je turizam razvijen te izgradnja novih objekata na područjima koja su manje turistički razvijena i gdje za to postoji potreba. Za to smo osigurali sredstva kroz NPOO, a važan instrument će biti i Zakon o poticanju ulaganja, kojim je predviđeno korištenje potpora do pet milijuna kuna u tri godine po poduzetniku.

Kada bi trebali krenuti natječaji za sredstva iz NPOO-a?

– Javni pozivi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bit će raspisani do kraja rujna.

Promocija poslova u turizmu

Smatrate li da ova Strategija na neki način donosi zaokret u razvoju turizma u Hrvatskoj? Hoćemo li se konačno odmaknuti od brojanja dolazaka i noćenja i gužvi u srpnju i kolovozu? Kakav turizam Hrvatska želi?

– Trendovi u turizmu će se uvijek mijenjati, a mi želimo turizam koji će biti konkurentan i inovativan, otporan i uravnotežen. Hoće li donošenje Strategije utjecati na »ljubav« prema brojenju turista, još ne znamo. Broj turista je indikator interesa i potražnje za nekom destinacijom, ali svakako nije jedino mjerilo uspješnosti te destinacije. Iz brojeva dolazaka i noćenja ne vidi se korist za gospodarstvo, ne vidi se utjecaj na resurse, infrastrukturu, kvalitetu života. Mi smo usmjereni prema kvaliteti i većoj dodanoj vrijednosti kako bismo dugoročno imali uspješan turizam koji stimulira razvoj lokalnog gospodarstva i demografsku obnovu.

Jedan od gorućih problema je i pitanje nedostatka kadrova. Koliko sektoru nedostaje ljudi i koliko su se ove godine uspjeli pokriti uvozom radne snage?

– Pitanje radne snage je ujedno i pitanje razvoja turizma. Tijekom proteklih godina ubrzani su procesi dobivanja radnih dozvola za strance. Što se tiče domaće radne snage, koja nam je ključna, kontinuirano radimo na promociji poslova u turizmu, a Ministarstvo stipendira učenike srednjih škola i studente. U pripremi je novi zakon o radu koji će također olakšati zapošljavanje, osobito u turizmu. No, kako bismo dugoročno imali što stabilnije tržište rada u turizmu, moramo intenzivno raditi na daljnjem razvoju cjelogodišnjeg turizma s naglaskom na ponude visoke vrijednosti. Time ćemo omogućiti stalna i sigurna radna mjesta i bolje uvjete za djelatnike u turizmu, što uključuje i veća primanja i mogućnost dugoročnog razvoja ljudskih potencijala.

Na koji način se planira pomoći sektoru? Već sada se ukazuje na to kako je vrijeme da se počne s pripremom 2023. i po pitanju pronalaska radne snage, olakšavanja zapošljavanja domaćih i stranih radnika.

– S pripremom za 2023. godinu smo krenuli u jeku ljetne sezone. Početkom kolovoza u Petrčanima je održan sastanak predsjednika Vlade i ministara s predstavnicima najvećih turističkih tvrtki, udruženja i udruga te županima jadranskih županija na kojemu smo razgovarali o sljedećoj turističkoj godini. Vlada će donositi mjere kao i do sada kako bi i turistički sektor mogao biti što učinkovitiji. Sljedeći sastanak je predviđen na Danima hrvatskog turizma u Šibeniku početkom listopada, kada ćemo nastaviti razgovarati o prijedlozima i rješenjima za predstojeću turističku godinu.

Po svemu sudeći, slijedi neizvjesna i »hladna« zima. Što očekujete od posezone, ali i predstojeće 2023. Što poručiti hrvatskim turističkim djelatnicima?

– Nakon dobrih rezultata tijekom proljeća i ljeta, u rujan smo ušli s izrazito pozitivnim trendovima. Naime, prva polovica rujna bilježi rekordne rezultate potražnje u kojima ostvarujemo rezultate bolje nego u rujnu 2019. godine. Odlična je to naznaka i za nastavak jeseni, što nam je iznimno važno u kontekstu našeg strateškog opredjeljenja za cjelogodišnje poslovanje. Unatoč neizvjesnostima, 2023. godina je iznimno važna za hrvatski turizam. Otvaranjem Pelješkog mosta ove godine te ulaskom u šengenski prostor i eurozonu sljedeće, za Hrvatsku započinje novo poglavlje. Hrvatska postaje još pristupačnija i bliža destinacija za najvažnija europska tržišta, što nam otvara veliku priliku i mogućnost privlačenja gostiju tijekom cijele godine, za vikende ili duže boravke. Pred nama su uzbudljiva vremena, a Vlada će, kao i do sada, kontinuirano raditi na unapređenjima i surađivati s dionicima u turističkom sustavu kako bi hrvatski turizam ostao snažan i uspješan.

Paket mjera pomoći

Ova godina konačno je donijela oporavak od pandemije i zatvaranja tržišta, međutim, dogodio se rat u Ukrajini, ali i snažan rast cijena inputa, posebno energenata. Hotelijeri i ugostitelji se žale da su im dosad računi skočili i 300 posto. Hoće li privatni sektor u takvim okolnostima imati kapaciteta za investicije u 2023. i idućim godinama?

– Zahvaljujući mjerama Vlade tijekom protekle dvije godine imamo stabilan turistički sektor koji je kroz ove godine odradio odličan posao i ostvario odlične rezultate. Očuvana je likvidnost tvrtki i očuvana su radna mjesta. Nažalost, nakon pandemije je uslijedila agresija na Ukrajinu te inflacija, što utječe na gospodarstvo i potrošače u cijelom svijetu. Kako bi se održala stabilnost ne samo turističkog sektora, nego svih poslovnih subjekata i građana u Hrvatskoj, Vlada je kontinuirano donosila brojne mjere. Između ostalog i početkom ovog mjeseca donesen je sveobuhvatan paket mjera za ublažavanje povećanja cijena energenata, što naravno uključuje i turistički sektor. O tome koliko će se investirati bilo bi neozbiljno procjenjivati u vremenima kada postoji velika fluktuacija u gotovo svim parametrima poslovanja. Pred nama su i javni pozivi u okviru NPOO-a kroz koji će se, vjerujem, realizirati niz kvalitetnih investicija.