Primorsko-goranska županija i ove je godine potvrdila svoje mjesto jedne od najjačih turističkih regija u Hrvatskoj. Samo u ljetnom periodu, dakle, u srpnju i kolovozu, u Primorsko-goranskoj županiji boravilo je oko milijun i pol gostiju, a ostvareno je 11 milijuna noćenja. Županija je u prvih osam mjeseci u komercijalnom smještaju dostigla rekordnu 2019. godinu, a i posezona je počela izvrsno. O tome što je obilježilo ovu, doista godinu oporavka od pandemije, koji su bili izazovi u njezinoj pripremi, ali i kakva su očekivanja za posezonu i 2023. godinu razgovarali smo s Irenom Peršić Živadinov, direktoricom Turističke zajednice (TZ) Primorsko-goranske županije.

Kako ocjenjujete dosadašnji tijek sezone u Primorsko-goranskoj županiji?

– Sa zadovoljstvom mogu reći kako je ova godina u Primorsko-goranskoj županiji po ostvarenom turističkom prometu u komercijalnom smještaju na razini rekordne 2019. godine. Naime, u prvih osam mjeseci u komercijalnom smještaju ostvareno je 13 milijuna noćenja, a iako je ukupan broj noćenja u komercijalnom smještaju isti kao 2019. godine, analize nam nedvojbeno pokazuju trend kako se smještaj visoke kategorije puni prvi, a potražnja je tu najveća. Isto tako, u segmentu nautike, ostvareno je 16 posto više noćenja.

Dobra predsezona

Koliki je ustvari rast u najkvalitetnijem smještaju?

– Konkretno, u Primorsko-goranskoj županiji kapaciteti s pet zvjezdica u odnosu na 2019. godinu imali su čak 30 posto više noćenja. Najveći pad vidi se kod objekata s dvije zvjezdice koji su u odnosu na 2019. godinu u padu broja noćenja od 15 posto. Ove brojke su ostvarene upravo zbog velike potražnje za objektima visoke kategorije, međutim i zbog dobre reakcije gospodarstva i privatnih iznajmljivača, koji su prepoznali trend i uložili u postojeće kapacitete odnosno ponudili nove koji su visoke kategorije.

Je li se ove godine oporavak osjetio već i u predsezoni?

– Predsezona je bila jako dobra usprkos geopolitičkoj situaciji u Europi. I upravo van glavne sezone posebno je uočljiva potražnja za kvalitetnijim smještajem. Naime, u prvih šest mjeseci prosječna popunjenost u kapacitetima s pet zvjezdica bila je dvostruko duža od popunjenosti u kapacitetima s tri zvjezdice. Pritom valja istaknuti kako je smještaj s pet zvjezdica bio u plusu od 22 posto. Općenito govoreći, kampovi su nam u prvih pola godine ostvarili čak 11 posto više noćenja nego 2019. godine, a obiteljski smještaj 10 posto. Isto tako, što se tiče subregija, Gorski kotar je ostvario rast od 16 posto.

Koji tip smještaja je bio najtraženiji u glavnoj sezoni?

– Tijekom srpnja i kolovoza najtraženiji je bio obiteljski smještaj čijih 5,3 milijuna noćenja predstavlja gotovo polovinu ostvarenih komercijalnih noćenja. U kampovima je ostvareno 2,3 milijuna noćenja, a u hotelima 1,4 milijuna noćenja. Što se tiče turističkog prometa u srpnju i kolovozu, primjetno je da je obiteljski smještaj imao mali pad od dva posto u odnosu na 2019. godinu. Hoteli su imali minus od tri posto, dok su kampovi ostvarili rast broja noćenja od četiri posto. Inače, neovisno o vrsti smještaja, i u sezoni se tražio smještaj visoke kategorije pa je tako tijekom dva ljetna mjeseca obiteljski smještaj s pet zvjezdica ostvario rast od čak 60 posto. I hoteli s pet zvjezdica imali su 26 posto više noćenja, a kampovi 21 posto više.

Od početka godine trećina noćenja ostvarena je u smještaju visoke kategorije, dakle, kapacitetima s četiri i pet zvjezdica, dok je na Opatijskoj rivijeri to slučaj u više od polovine ostvarenih noćenja!

Kakva je ustvari struktura smještajnih kapaciteta u županiji i koliko ona utječe na broj dolazaka i noćenja? Primorsko-goranska županija je i dalje među prve tri turističke regije u Hrvatskoj?

– Da, Primorsko-goranska županija je po broju noćenja među prve tri regije. Naime, nakon Istre, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija imaju gotovo isti broj noćenja. Dalmacija je ostvarila pet posto više, međutim, mi u Primorsko-goranskoj županiji imamo 20 posto manje kreveta, pa, iako smo ostvarili nešto manje noćenja od Dalmacije, popunjenost nam je veća, što je u konačnici i važnije. Inače, gostima je tijekom sezone na raspolaganju bilo 110.000 kreveta u obiteljskom smještaju, 45.000 u kampovima i 25.000 u hotelima, s time da su promjene u ukupnom broju kreveta u odnosu na 2019. godinu neznatne. U tom je periodu ustvari otkazano oko 30.000 kreveta, no isto toliko bilo je i novoprijavljenih. Kod otkazanog smještaja čak je 80 posto bilo onog s tri zvjezdice ili manje, dok je među novoprijavljenima zastupljeniji smještaj s četiri i pet zvjezdica.

Emitivna tržišta

Kako su ove godine reagirala emitivna tržišta? S kojih se bilježi najveći rast, a koja se još nisu vratila u onom »prijepandemijskom« obimu?

– Među tržištima prema svim parametrima odskače Njemačka. Naime, gosti iz Njemačke su samo u sezoni ostvarili više od tri milijuna noćenja, a imaju i značajan postotni rast u odnosu na sezonu 2019. godine od čak 13 posto. I to unatoč tome što nam je to emitivno tržište broj jedan, s kojeg imamo najviše dolazaka i noćenja. Zanimljivo je uočiti da se rast broja noćenja gostiju iz Njemačke bilježi u obiteljskom smještaju i kampovima, i to onima visoke kategorije. Tako je indeks rasta u kapacitetima s pet zvjezdica fantastičnih 61 posto. Od početka godine Nijemci su, pak, ostvarili 4,5 milijuna noćenja, što je rast od 12 posto u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Inače, rast u odnosu na tu godinu imaju i Češka, i to 12 posto, potom Slovačka devet posto, Poljska tri posto… Treba istaknuti i kako je na tržištu Češke vidljiv trend promjene strukture gostiju, dakle, raste potražnja za smještajem visoke kvalitete, i to najviše hotelima i nautičkim charterom. Što se, pak, Italije tiče, ovi su gosti u osam mjeseci ostvarili ukupno pola milijuna noćenja i gotovo 90 tisuća dolazaka, što je 70 posto više u odnosu na kolovoz 2021. godine, međutim, još uvijek nisu dostigli razinu iz 2019.

Ove godine vidljiv je i povratak aviolinija. Kako ste zadovoljni njihovim brojem? Koja su tržišta u tom smislu bila u fokusu ove godine, a koja se eventualno još planiraju otvoriti nagodinu?

– Ova je godina bila vrlo izazovna što se tiče povratka aviolinija u Zračnu luku (ZL) Rijeka s obzirom na to da se avioindustrija još uvijek nije oporavila od pandemije, a u ovoj godini dodatne probleme izazvale su cijene energenata i nedostatka radne snage. Usprkos tome, putem kampanja oglašavanja s avioprijevoznicima promovirani su letovi u ZL Rijeka iz Njemačke, i to gradova Berlin, Koln, Düsseldorf, Hamburg, Stuttgart i München, Velike Britanije, točnije iz Londona, Švedske, i to Stockholma, Charleroira u Belgiji, Poljske, odakle su uspostavljene linije iz Varšave, Zielone Gore i Rzeszowa, Nizozemske, točnije Eindhovena, kao i iz Srbije, odnosno Beograda. Ove godine surađivali smo s Easyjetom, Rynairom, LOT-om, Croatia Airlinesom, Eurowingsom, Condorom, Air Serbijom te Transavijom. Što se tiče 2023. godine, pregovori su u tijeku, a o konkretnim ponudama za oglašavanje s avioprijevoznicima raspravljat će se u trenutku kada bude objavljen Javni poziv Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Naime, uskoro se očekuje objava HTZ-ovog Javnog poziva za Strateške projekte putem kojeg će se financirati provođenje promotivnih kampanja na inozemnim tržištima u sljedećoj godini u suradnji s organizatorima putovanja, dakle, prijevoznicima i touroperatorima. Svakako da će TZ Primorsko-goranske županije u suradnji s lokalnim turističkim zajednicama, jedinicama lokalne samouprave, PGŽ-om i turističkim gospodarstvom i u 2023. godini nastaviti s ulaganjima u razvoj avioprometa u ZL-u Rijeka.

Rast Gorskog kotara

Kakva je ove sezone bila situacija po subregijama? Vidljivo je da, primjerice, Gorski kotar, iako je riječ o malim brojkama, ipak ima značajan rast prometa?

– Točno, subregija s najvećim postotnim porastom noćenja je Gorski kotar, gdje je u odnosu na 2019. godinu ostvareno 19 posto više noćenja. Iako su brojke u odnosu na druge subregije male, treba reći da su oni sa 67.500 noćenja ostvarenih u prvih osam mjeseci 2016. godine došli na 101.500 noćenja u prvih osam mjeseci ove godine. Isto tako, nije zanemariv podatak da u odnosu na prije samo pet godina, danas Gorski kotar ima tri puta više kreveta u objektima visoke kategorije pa je i to zasigurno pripomoglo uspjehu i privuklo goste. Trenutačno na području Gorskog kotara posluje više iznajmljivača, koji godinama ostvaruju popunjenost veću od 200 dana, a prema trenutačnim pokazateljima isti rezultat će ostvariti i ove godine.

Stalan rast turističkog prometa rezultat je, uz ostalo, i dugoročnih ulaganja i aktivnosti TZ-a Primorsko-goranske županije na promociji Gorskog kotara. Naime, od osnutka TZ-a Gorskog kotara financiramo gotovo sve njihove promotivne aktivnosti na domaćem i stranim tržištima, od sajamskih nastupa i prezentacija, poslovnih radionica, prihvata studijskih grupa novinara i agenata, oglašavanja u tiskanim i online medijima do TV reklama i jumbo plakata na plažama i drugim atraktivnim lokacijama. Svakako treba podsjetiti i da je prije desetak godina putem TZ-a Primorsko-goranske županije pokrenuta Koordinacija turističkih zajednica s područja Gorskog kotara, kao i da je Operativni marketing plan turizma Kvarnera 2016. – 2020. za cilj imao povećanje broja dolazaka gostiju u Gorskom kotaru od 20 posto, ali zahvaljujući svemu navedenom i odličnoj suradnji s TZ-om Gorskog kotara i dionicima u turističkom prometu, realizirano je povećanje broja dolazaka od čak 30 posto!

Kakva je situacija s ostalim subregijama?

– Otok Krk i dalje prednjači po ostvarenom fizičkom prometu s oko 5,4 milijuna noćenja, slijede Cresko-lošinjski otoci s 2,9 milijuna, Crikveničko-vinodolska rivijera s 2,6 milijuna, otok Rab s 1,8 milijuna, Opatijska rivijera s 1,6 milijuna te riječko područje s oko 800.000 noćenja.

Održivi turizam

Nedavno je predstavljena Strategija razvoja održivog turizma Hrvatske do 2030. koju su radili stručnjaci s opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Koje je mjesto naše županije u održivom razvoju? Jesmo li već krenuli tim putem, doduše, i dalje ljeti imamo prepune plaže, i što održivost znači za destinaciju?

– Primorsko-goranska županija definitivno ide putem održivosti. Kao što je poznato, razvijamo kvalitetu, jačamo pred i posezonu, uz što, jasno, radimo na specifičnim oblicima turizma kao što su zdravstveni, eno i gastro, outdoor, nautički, ekološki te kulturni turizam. Što je vrlo važno, u svemu tome, dakle, doista u svim segmentima ponude posebno njegujemo autohtoni doživljaj i očuvanje tradicije županije. Mi u Primorsko-goranskoj županiji nikad nismo težili tome da budemo destinacija masovnog turizma, stoga se već duži niz godina radi isključivo na podizanju kvalitete, a ne kvantitete. Što se tiče daljnjeg razvoja na temeljima održivosti, tu nam slijedi poticanje energetske učinkovitosti smještajnih objekata, smanjenje otpada, digitalizacija, edukacije, osmišljavanje novih eko/green oznaka kvalitete, podrška i potencijalno kandidiranje za svjetske green certifikate… Naime, održivi turizam apsolutno je koncept na kojem destinacija treba neprestano raditi, i to, napominjem, u sinergiji sa svim dionicima. Prije svega jer održivi turizam ima sve veću ulogu u odabiru turističke destinacije. A osobito za »zeleno« osviještene zemlje poput Njemačke, Austrije, Švicarske, a upravo to su gosti koji zajednički čine gotovo 50 posto udjela u turističkom prometu Primorsko-goranske županije! Sve više gostiju danas želi znati da su na neki način uključeni u očuvanje okoliša destinacije u kojoj borave.

Prepoznaju li gosti već sada taj rad na održivosti županije kao turističke destinacije?

– Svakako, naime, Primorsko-goranska županija je među svojim gostima već prepoznata kao destinacija očuvane prirode i autohtone ponude. Prema TOMAS istraživanju to je jedna od naših glavnih kvaliteta koju gosti primjećuju i cijene. Samim time, jasno da tu našu prednost uvijek i komuniciramo prema našim gostima. Inače, i ove godine i lani u suradnji s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu organizirali smo dva okrugla stola na temu održivog razvoja turizma, pa je tako u listopadu 2021. godine tema bila upravo energetska učinkovitost i investicije u hotelijerstvu, a u lipnju ove godine govorilo se o održivom razvoju gastronomije. Svakako moram podsjetiti i na činjenicu da su još 2016. godine četiri naše primorsko-goranske destinacije bile među Top 100 održivih destinacija, i to Gorski kotar, otok Krk, Delnice i Mali Lošinj. S time da je Mali Lošinj nositelj ove oznake već nekoliko godina zaredom.

Pripreme za 2023.

Zakoračili smo u posezonu, kakve su najave?

– Veseli da dobre najave imamo i u segmentu grupnih putovanja, kao i kod poslovnih putovanja, odnosno MICE segmenta te u nautici. A prva polovina rujna je po broju dolazaka i noćenja u komercijalnom smještaju bila za čak 13 posto bolja i od rekordne 2019. godine. Sigurno je da pred sve nas težak izazov stavlja situacija s cijenama energenata te povećanim troškovima poslovanja uslijed vala poskupljenja te novih najava poskupljenja, i tu sektor očekuje veću pomoć države. Svakako ne smijemo zaboraviti niti činjenicu da nas pandemija još uvijek prati, stoga treba nastaviti s poštovanjem svih zdravstveno-sanitarnih mjera kako ne bismo ugrozili zdravstvenu sliku stanovništva i naših gostiju.

Pripreme za 2023. godinu su u tijeku. Što će biti naglasci u radu županijske turističke zajednice nagodinu?

– Najviše promotivnih aktivnosti planiramo usmjeriti na naša tradicionalna tržišta iz okruženja, a to su Njemačka, Austrija, Italija, Slovenija, Češka, Poljska, Mađarska, Nizozemska, te na domaće tržište. Isto tako, kako bismo pomogli gospodarstvu, nastavljamo s aktivnostima provođenja udruženog oglašavanja i zajedničkih kampanja s hotelima, kampovima, agencijama i ostalim nositeljima ponude u destinaciji, a kako smo već u ovoj godini vidjeli da se u većoj mjeri vratila organizacija turističkih sajmova i prezentacija, tako ćemo za sljedeću godinu planirati više aktivnosti putem tog kanala promocije. Što se, pak, razvoja ponude tiče, naglasak će i dalje biti na razvoju outdoor aktivnosti, enogastronomije, zdravstvenog turizma, nautike, prirodne i kulture baštine, ekologiji i održivom turizmu. Dakle, stavit ćemo jači naglasak na razvoj županije kao održive turističke destinacije. Naravno, tu su i redovne aktivnosti na društvenim mrežama i aplikaciji, a trenutačno je u pripremi i novo izdanje Kvarner Magazina za 2023. godinu. U tijeku je i snimanje novih setova promotivnih spotova Primorsko-goranske županije, za sljedeću godinu ponovo planiramo i objavu javnih poziva za potpore događanjima te za turistički nerazvijena područja, ali i nastavak suradnje na EU projektima, i to na onima koji su u tijeku, ali i na onima koju su završili upravo kako bi se nastavilo s valorizacijom stvorenih turističkih sadržaja i kako bi se održala njihova trajnost.

O kojim je projektima riječ?

– To su projekt UPREST, čiji je glavni cilj povećati digitalne vještine dionika u području turizma uz promicanje novih načina učenja. Tu je još i EU projekt Living the Sea 4.0 za koji smo iskazali interes, a čiji bi cilj bio proširiti turističku ponudu digitalizacijom ribarske baštine i povećati dostupnost zajedničke povijesti ribarstva. Da podsjetim, završeni su i projekti iz domene kulturnog turizma Mala barka 1 i 2, Arca Adriatica, ArtVision+, Claustra+ te Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana. Međutim, i nakon završetka provođenja EU projekta, nastavlja se s dijelom aktivnosti kako bi se proizvod koji smo stvorili i osmislili održao i razvijao dalje. Primjerice, nakon završetka projekata Mala barka 1 i 2 i Arca Adriatica nastavljamo s promocijom 90 maritimnih markacija brenda Kvarner Maritime Heritage, podržavanjem interpretacijskih maritimnih manifestacija, itinerara i ostalog.

Svjetski SKÅL kongres u Rijeci i Opatiji

Rijeka i Opatija od 13. do 18. listopada domaćini su svjetskog SKÅL kongresa, događanja koje će upravo ovdje okupiti turističke profesionalce, i to mahom vlasnike i menadžere turističkih tvrtki, dakle, »opinionmakere« u turizmu. Možete li pojasniti kada je krenula suradnja i što nas očekuje u tim danima?

– Još 2019. Primorsko-goranska županija bila je proglašena domaćinom svjetskog kongresa SKÅL koji se trebao održati u 2020. godini pod nazivom »SKÅL kongres u Europskoj prijestolnici kulture«. Za to domaćinstvo smo se, naime, zajedno sa SKÅL klubom Kvarner natjecali i borili pune dvije godine. Sama kandidatura za kongres bila je dugotrajna, opsežna i zahtjevna s obzirom na specifične zahtjeve i pravila međunarodnog SKÅL udruženja. Stoga smo na kandidaturi radili zajednički s predstavnicima TZG-a Rijeke i TZG-a Opatije, a podršku kongresu dali su i Ministarstvo turizma i sporta, HTZ, HGK, Ministarstvo vanjskih poslova, PGŽ, gradovi Rijeka i Opatija, kao i mnogi drugi partneri.

Pandemija je, dakle, odgodila održavanje kongresa?

– Domaćinstvo ovom važnom turističkom kongresu bilo je među najvažnijim događanjima za regiju u 2020. godini, jasno, uz tadašnji program obilježavanja Rijeke kao Europske prijestolnice kulture – tituli prema kojoj smo kongres i nazvali i posvetili joj. Kongres je, naravno, uslijed pandemije odgođen i prebačen za ovu godinu. Inače, kada govorimo o SKÅL International organizaciji govorimo o najvećoj profesionalnoj organizaciji turističkih čelnika na svijetu, koja broji oko 15.000 članova okupljenih u više od 500 klubova širom svijeta. Članom SKÅL-a mogu biti jedino osobe na rukovodećim pozicijama u turizmu, što znači da udruženje okuplja profesionalce, koji postavljaju trendove i kreiraju globalna turistička kretanja. Inače, što se tiče samog programa, očekuje se dolazak nekoliko stotina sudionika. Ceremonija svečanog otvorenja kongresa bit će organizirana u riječkom kazalištu Ivan pl. Zajc, a za sudionike će biti organiziran i niz poslovnih radionica, foruma i sastanaka. Osim toga, sudionici i njihova pratnja će tijekom izleta upoznati ponudu županije. Uz sve, kongres, naravno, uključuje i pre & post kongresne ture.

Naglasak na nautičkom turizmu

Na koja tržišta je TZ Primorsko-goranske županije ustvari stavio naglasak u promotivnim aktivnostima u predsezoni i glavnoj sezoni?

– Do kraja ožujka s lokalnim TZ-ovima provodili smo kampanju Zima na Kvarneru, a nakon nje do ljeta su odrađene još dvije kampanje, i to Awarenesspush te BookingBoost. Cilj kampanje Awarenesspush bio je inspirirati goste na dolazak, stoga je ona bila usmjerena na tržišta Njemačke, Austrije i Poljske. Na ovu kampanju potom se nadovezala druga kampanja BookingBoost. Ona je bila nešto konkretnija, s ciljem poticanja rezervacija. Odrađena je u Njemačkoj, Austriji, Poljskoj, Italiji, Sloveniji, Slovačkoj, Mađarskoj i Češkoj. Inače, ove je godine snažan naglasak stavljen i na promociju nautičkog turizma, jer je upravo nautika pokazala otpornost i oporavljala se brže od drugih turističkih segmenata ponude nakon pandemije. Naravno, tu je i financijska podrška kampanjama oglašavanja hotelijera, kampova i turističkih agencija, kao i Klastera zdravstvenog turizma, te Nacionalnog parka Risnjak.

Koji mediji su pisali o našoj nautičkoj ponudi?

– Svakako treba istaknuti da je najutjecajniji talijanski časopis za nautičare »Vela«, primjerice, na četiri stranice predstavio ponudu županije, s time da su predstavljeni mogući itinereri za nautičare, koristeći vrlo pogodnu infrastrukturu marina i lučica, ali i skrivene uvale, koje su svakako adut cijele obale. Osim toga, imali smo oglase i reportaže u slovenskom magazinu »Val nautika«. Nautical Channel je, pak, imao 30-minutnu TV emisiju o našim destinacijama u sklopu serijala »Wind masters Croatia«, što je izvrsno s obzirom na to da serijal ima preko 50 milijuna gledatelja u više od 120 zemalja. I talijanski nautički magazin »Nautica« je ujesen prošle godine objavio reportažu o Opatiji i tada je časopis bio distribuiran na najvažnijem sajmu nautike u Genovi »Il Salone Nautico di Genova«. Ove godine u svibanjskom tiskanom i digitalnom izdanju istog magazina objavljena je i reportaža o otoku Cresu, dok je u sljedećem lipanjskom izdanju uslijedila i reportaža o otoku Lošinju. Treba spomenuti kako su obje reportaže o Cresu i Lošinju bile objavljene i u srpanjskom izdanju tromjesečnika »Superyachts«, koji je posvećen luksuznim jahtama iznad 24 metra. Riječ je o međunarodnom izdanju, koje je dio grupacije The International Yachting Media, ukupno ima šest izdanja i prvi je u svijetu po broju čitatelja – s 900.000 web-čitatelja tjedno u 200 zemalja svijeta.