Primorsko-goranska županija područje je gdje je započeo hrvatski turizam i turistička je regija s kojom se po raznolikosti može mjeriti malo koja druga hrvatska destinacija.

Idealan spoj zelenog i plavog već generacijama privlači turiste koji ovdje pronalaze mjesto za odmor i relaksaciju tijekom čitave godine.

O tome u kojem se smjeru “zeleno-plava” destinacija treba razvijati i kako još bolje povezati otoke, Primorje i Gorski kotar, razgovarali smo s Ivicom Lukanovićem, primorsko-goranskim županom.

Kvarner je jedna od najvećih turističkih destinacija u Hrvatskoj – što je, po vašem mišljenju, forte ove regije?

– Kvarner se izdvaja po raznolikosti i autentičnosti. Na relativno malom prostoru objedinjeni su otoci, obala i gorje – što znači da posjetitelji mogu u svega sat vremena doživjeti mediteranski ugođaj, planinsku atmosferu Gorskog kotara i netaknutu prirodu. To je rijetkost ne samo u Hrvatskoj, već i na razini Europe.

Osim prirodnih ljepota, regija ima snažan kulturni identitet – od frankopanske baštine i pomorske tradicije, do nematerijalne kulturne baštine poput zvončara i autohtonog dvoglasja koje se nalazi na UNESCO-ovoj listi.

Ponosni smo i na našu gastronomiju – proglašenje Kvarnera Europskom regijom gastronomije 2026. potvrđuje naš potencijal i na međunarodnoj kulinarskoj sceni. U konačnici, snaga destinacije leži u spoju kvalitete, raznolikosti i gostoljubivosti lokalnog stanovništva.

Razvoj poljoprivrede

U kojem smjeru se destinacija treba razvijati, koju ponudu jačati i gdje ima prostora za napredak?

– Cilj nam je razvoj održivog i cjelogodišnjeg turizma. Produženje sezone ostvarujemo kroz jačanje selektivnih oblika turizma – s posebnim naglaskom na zdravstveni, outdoor, kulturni i enogastronomski turizam.

U zdravstvenom segmentu oslanjamo se na tradiciju Opatije, Crikveničko-vinodolske rivijere i Lošinja, dok outdoor sadržaji uključuju bike i hike staze s modernom signalizacijom, digitalnim kartama i aplikacijama. Posebno ističemo centar Platak – regionalni sportsko-rekreacijski i turistički centar koji nudi aktivnosti za sport, rekreaciju i zabavu tijekom cijele godine.

Nedavno je otvoreno nekoliko hotela više kategorije, a dolazak svjetskih hotelskih brendova poput Hiltona i Marriotta govori u prilog rastućem prepoznavanju kvalitete destinacije.

Međutim, prostor za napredak vidim u ozbiljnom razvojnom ciklusu kojim bismo proširili turističku ponudu i podigli kvalitetu usluge. Napredak je moguć i kroz razvoj poljoprivrede i povezivanjem autohtonih proizvoda s turizmom, kao i u ozbiljnim investicijama u outdoor i sportske aktivnosti koje bi podigle turistički potencijal destinacije.

Gdje vidite najveći subregionalni potencijal, primjerice, Gorskog kotara?

– Gorski kotar nudi posve drukčiji doživljaj – šume, planinarenje, rijeke i jezera te ljepotu i mir parkova prirode. Upravo zbog toga ima velik potencijal za razvoj turizma tijekom cijele godine – posebno za ljubitelje aktivnog odmora, zdravstvenog i wellness turizma.

Zato kroz posebne programe Županija potiče razvoj javne turističke infrastrukture i poduzetništva u tom području. Sličan pristup imamo i prema manjim otočnim destinacijama. Ulaganjem u interpretacijske centre, kulturno-povijesne rute i projekte vezane uz lokalne proizvode, želimo dodatno valorizirati njihovu ponudu.

Primjer je Kašetica primorsko-goranska – izložbeno-prodajni centar domaćih proizvoda koji povezuje turizam i poljoprivredu. Kroz nju promoviramo autohtone proizvode naših OPG-ova – od goranskih sireva i meda do kvarnerskog maslinovog ulja i vina.

Županija će kroz posebne programe još jače poticati suradnju između OPG-ova i ugostitelja te podupirati ih u pokretanju kušaonica i agroturizama, kao i organizaciji manifestacija koje promiču autohtone vrijednosti i proizvode.

Kadrovi su jedan od ključnih izazova turizma. Kako privući mlade u turistička zanimanja?

– Bez kvalitetnih ljudi nema ni kvalitetne turističke usluge. Kroz Regionalni centar kompetentnosti Ugostiteljske škole Opatija razvijamo moderne obrazovne programe i provodimo promotivne aktivnosti u osnovnim školama, primjerice, radionicu “Bontončić k’o bombončić” i posjete školama u Gorskom kotaru.

Dodjeljujemo stipendije učenicima i studentima za deficitarna zanimanja, a kroz projekt Virtual Reality for Tourism uvodimo suvremene tehnologije u obrazovni proces. Naš cilj je da mladi prepoznaju turizam kao priliku za dugoročnu karijeru i osobni razvoj, a ne samo sezonski posao.

Čuvanje baštine i korist zajednice

Prometna povezanost često se spominje kao ograničenje. Koji su ključni izazovi i rješenja?

– Kvarner ima dobru cestovnu povezanost, no zračni i željeznički promet još trebaju značajna unaprjeđenja. Razvojem zračne infrastrukture na svim kvarnerskim otocima i njihova povezanost izuzetno bi pogodovala razvoju turizma.

Očekujemo modernizaciju pruga i uključivanje u europske prometne koridore, što je ključno za održivi turizam. U međuvremenu radimo na razvoju održive mobilnosti – punionicama za električna vozila, biciklističkim rutama i intermodalnom prijevozu kroz EU projekte poput Cyrosa.

Koje projekte PGŽ trenutačno provodi u području turizma?

– PGŽ provodi niz strateških projekata usmjerenih na jačanje turističke ponude i održivost destinacije.

To su Kvarner – Europska regija gastronomije 2026. kroz koji potičemo udruživanje ugostitelja i proizvođača u promociji lokalne gastronomije, Hrvatska vinska kuća – projekt od nacionalnog značaja za očuvanje autohtonih sorti i promociju vinske scene, Program potpore OPG-ovima i poduzetnicima za inkluzivni turizam, proizvodnju tradicionalne hrane i razvoj inovativnih turističkih proizvoda, razvoj selektivnih oblika turizma kao što su zdravstveni, outdoor, kulturni i eno-gastro turizam, sufinanciranje javne turističke infrastrukture što podrazumijeva uređenje šetnica, biciklističkih staza, kupališta, vidikovaca i kulturnih ruta, potpora manifestacijama, odnosno kulturnim, sportskim i eno-gastro događajima koji promoviraju identitet regije, edukacijski i digitalni projekti, primjerice, VR sadržaji, AI, digitalne karte i pametna rješenja za destinacije, ali i projekti zelene tranzicije koji podrazumijevaju obnovu objekata, uvođenje obnovljivih izvora energije te kružno gospodarstvo, a tu je i valorizacija kulturne baštine kroz projekte kao što su Kuća halubajskog zvončara, rute Frankopana, interpretacijski centri.

Sve aktivnosti vode istom cilju, a to je da Kvarner bude regija vrhunske kvalitete, inovacija i održivosti, koja čuva svoju baštinu i donosi konkretne koristi lokalnoj zajednici.